Na europskim burzama također je negativno i crveno. Možda nadolazeće kiše podignu proizvođačima optimizam jer pogled na burze i trendove to za sada ne može, piše Robert Jurišić.
I dalje bez promjene trenda na tržištima agri roba. Lipanj je bio četvrti pesimističan, bearish mjesec za redom na svjetskim burzama, a taj trend se prelio i na cijene fizičke robe, odnosno same sirovine. I dok ratari priželjkuju i trebaju rast cijene na burzama, kako bi im proizvodnja bila koliko-toliko isplativa, burze i tržišta rade upravo suprotno i guraju cijenu prema dolje, uslijed očekivanja dobrog uroda i tipičnog povećanog pritiska ponude u vrijeme žetve.
Tipična igra mačke i miša koju gledamo svake sezone.
Generalno, globalno gledano, nestabilnost i volatilnost i dalje su prisutni. Najnoviji rizik dolazi od potencijalnog rata na Bliskom Istoku. Premda je prije dva tjedna svijet bio na rubu nove apokalipse, iznenađujuće dolazi do obrata i primirja između Irana i Izraela, zbog čega su generalno sve burze završile u crvenom, a izbrisani su svi raniji dobici i porasti cijena. Ne treba zaboraviti ni ostale - trgovinski rat, carine, još slabiji američki dolar, Ukrajina... i dalje su to faktori koji svaki na svoj način utječe općenito na kretanje burzovnih roba.
Terminske cijene pšenice na kraju mjeseca blago su se oporavile od nedavnih najnižih razina u više od mjesec dana, usred poboljšanja globalnog raspoloženja potaknutog napretkom u trgovini između SAD-a i Kine te stabilnim primirjem na Bliskom istoku. Međutim, dobra žetva u SAD-u i rastuća očekivanja za rusku proizvodnju zadržali su fokus na obilnoj globalnoj ponudi. Izgledi za proizvodnju pšenice u Rusiji za 2025. revidirani su naviše, pri čemu je IKAR povećao svoju prognozu na 84,5 milijuna tona, a Sovecon je neznatno povećao svoju procjenu na 83 milijuna tona.
Istodobno, burza žitarica u Buenos Airesu izjavila je da je suho vrijeme prošlog tjedna u većem dijelu Argentine potaknulo sjetvu pšenice za 2025.-2026., nakon obilnih kiša u svibnju. U međuvremenu, Međunarodno vijeće za žitarice (IGC) povećalo je svoje izglede za svjetski urod pšenice za 2025.-2026. za 2 milijuna tona na 808 milijuna tona. Fokus se sada prebacio na izvješća USDA-e o urodu i zalihama od 30. lipnja, s projiciranim zalihama pšenice od 0,836 milijardi bušela, u odnosu na 0,696 milijardi godinu ranije.
Terminske cijene kukuruza u lipnju pale su na najniže razine u zadnjih šest mjeseci, ponajviše jer su poboljšane vremenske prognoze u SAD-u i obilne projekcije ponude ublažile ranije zabrinutosti zbog stresa usjeva. Nakon razdoblja ekstremnih vrućina, sada se predviđaju korisne oborine u ključnim američkim proizvođačkim državama tzv. Kukuruznog pojasa. Dodatno, međunarodna potražnja i potrošnja trenutno nije snažna, što samo stavlja pritisak na cijene.
Cijene kukuruza
Dakle, s jedne strane velike zasijane površine, očekivani veći ured globalno nego prošle godine, veće zalihe nego prošle i povoljno vrijeme u svim glavnim proizvođačkim regijama (osim u regiji Balkan) i s druge strane slaba potražnja za robom, savršen su miks za pritisak na cijene na burzama.
Na američkom CBOT-u terminska cijena pšenice za srpanj na razini mjeseca blago je pala, nešto ispod razine od 5,3 $/bušelu, no treba spomenuti kako je tijekom mjeseca raspon kretanja cijene bio dosta velik, između 5,2 i 5,8 $/bu. Kod kukuruza je trend pada izraženiji. Na razini mjeseca terminska cijena ugovora za srpanj pala je s razine od 4,45 $/bu na 4,2 $/bu. Kod soje, slično kao i kod pšenice. Dosta volatilno, s rastom cijene u prvoj polovici mjeseca i onda značajnim padom u zadnjih 10 dana mjeseca. Na kraju, ugovor za srpanj završava na razini od 10,3 $/bu.
Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište
Na europskim burzama također negativno i crveno. Terminske cijene pšenice na Euronextu za ugovor rujan, pale su za dodatnih 5,75 €/t na razini mjeseca i spustile se na razinu od 195 €/t. Slično je i kod kukuruza, bez obzira što je na razini mjeseca terminska cijena porasle za neznatnih 1,5 €/t. Cijena terminskog ugovora za kolovoz mjesec je završila na razini 195,25 €/t pa tako imamo situaciju da je pšenica jeftinija od kukuruza, ako se gleda front mjesec na Euronext-u.
Sredinom mjeseca, kod kukuruza je testirana granica od 185 €/t. Za kraj, potop i kod repice. Terminska cijena novog roda uljane repice ugovor za kolovoz, na razini je mjeseca pala 7 €/t, na ispod 470 €/t. No, ono što još više boli proizvođače je pad od 40-ak eura u odnosu na razinu cijene od prije 10 dana.
Cijena uljane repice
Pad ovih cijena i njihov trend, negativno je utjecao na cijene fizičke robe. Bez obzira na trenutne nepovoljne vremenske prilike kod nas i u regiji, cijene u okruženju nisu su toliko mijenjale. Žetva je tu, na vrhuncu. Otkupne cijene su istaknute od strane ponajvećih otkupljivača, u skladu s kretanjem cijene na glavnom izvoznom tržištu. Manje-više sve je sada poznato. Odluka je na proizvođačima. A oni, premda su u ljetnoj žetvi, već gledaju jednim okom prema ljetu i nebu, pitajući se kakva sudbina čeka kukuruz i soju.
Možda nadolazeće kiše podignu njihov optimizam, jer pogled na burze i trendove to za sada ne može.
Tagovi
Autor
mali poljoprivrednik
maloprije
Svi ganjaju prinose i nastoje biti pozitivni u poslovanju,a to nam ne donosi ništa,jer povećanjem prinosa rušimo cijene.Posljedica takvog odnosa je degradiranje poljoprivrednog zemljišta,pa moramo dodatna sredstva ulagati kako bi zadrẓ̌ali njegovu plodnost što znači još manje novca u džepu poljoprivrednika.Što je rjršenje i kako se izvući iz ovoga začaranog kruga u kojemu nas besramno izrabljuju.Imamo primjer prizvodnju nafte,gdje su se zemlje opec-a udružile i zavrnu slavinu kada cijene krenu dole.Znači da bi seljacj tdebali biti udrhženi i reći ove godine ide npr 10% zemlje na ugar.Zemlja bi se prirodno ovnovila bez naŝih dodatnih ulaganja,a robe na burzama ne bilo viška.Ovako njihovi analitičari redovno predviđaju visoke prinose i redovno preteraju u očekivanjima u cilju rušenja cijena,ali koga briga kada je cilj postignut,rade prljavi posso.Kako kažu,; prošla baka sa kolačima.Kada će se poljoprivrednici udružiti,vjerovatno nikada Mada kada bi se negdjd pokrenulo.moždz bi zaživo domino efekat....