• Krešimir Butković
  • 05.03.2017. 10:30

Što tržište traži, a da mu ja to mogu ponuditi?

Ako ne znate što i kako bi počeli, probajte od prvog i osnovnog pitanja kako u ekonomiji tako i u poljoprivredi: "Što tržište traži, a da mu ja to mogu ponuditi?" Ako je tržište i zasićeno, onda se poslužite inteligencijom domaćice koja ne zna što bi više skuhala obitelji; izmisli nešto novo, fino, a da se bazira na namirnicama koje svi vole jesti.

Foto: bigstockphoto.com, miraclemoments
  • 6.451
  • 878
  • 0

Može li hrvatski seljak biti inovativan u proizvodnji? Nakon nedavne intervencije države u poreznu stopu spram određenog sjemenja ispada da može. Već vidim da umjesto zlatnog žita mnogi pitaju "Što se bijeli u plodnoj dolini", a Slavonci će s ponosom odgovoriti "Pamuk".

Uz to, po Dalmaciji će se na veliko sijati sezam, ricinus, o plantažama kikirikija da ne govorimo. Lonjsko polje je kao idealno za sadnju riže. Sve je to naša Vlada dobro proučila i krenula u smanjivanje poreza na sadne kulture od vitalnog značaja za hrvatsku poljoprivredu. I onda se pitamo zašto će Osijek nestati kao grad do 2052.?

Inovativne korisne kulture tu nemaju mjesto

Kad nestane političke inteligencije na koju se oslanja većina hrvatskih građana, onda onaj mali dio Hrvata kojima je muka putovati do susjednog mjesta, a kamoli do Dublina, odluči preuzeti stvar u svoje ruke. Gospodarski sporazumi sa zemljama izvan EU otvorili su nova tržišta i nove mogućnosti poslovanja. Određene niže stope za uvoz nekih proizvoda iz primjerice Meksika, Južne Koreje pa i SAD-a te Kine omogućile su da hrvatski poljoprivredni proizvodi postanu atraktivni i onima izvan naših granica.

Upozorenje da su hrvatska poljoprivredna zemljišta pretjerano tretirana umjetnim gnojivima pa je time i plodno tlo dobilo na kiselosti i nekvaliteti zabrinulo je mnoge teoretičare glede budućnosti naše poljoprivrede. Predlaže se sadnja kultura koje bi mogle obnoviti plodnost tla. Meni pada na pamet industrijska konoplja, no onda se opet moramo vratiti na zakonodavce koji već unaprijed odbijaju bilo kakva rješenja koja donose poljoprivredni i gospodarski oporavak.

Naplatiti nečiji uspjeh kako bi se pokrili minusi

Ekipa za zakone kao da prati sve segmente poslovanja OPG-ovaca pa shodno uspjesima i preživljavanju drži iste poreze baš na kulture koje donose prihode. Recimo; sjeme boba, sadnice povrća, jagoda, orašastih plodova, poboljšivača tla od minerala, mikroelemenata i slično. Bit će da dobro prate objave na Agroklubu jer kad god se izađe s pričom o nekom uspješnom proizvodu, eto nekog Marića s idejom da naplati nečiji uspjeh da bi pokrio minus za svoj neuspjeh.

Kupci u strahu traže organske proizvode

Hladnoća koja je uništila povrće i učinila ga deficitarnim u trgovinama zasigurno će intenzivirati sadnju povrća. OK, povrće nam treba. Shvaća to i država. No, ajmo promijeniti razmišljanja, izaći iz kutija. Nedavno se proširila fama da je salata u nekim trgovačkim centrima špricana antifrizom da bi duže izgledala svježe. Meso sa salmonelom. Povrće koje moraš ispirati duže nego da tražiš zlato na njemu. Kupci su prestrašeni. Ne znaju što činiti. Ne govorim samo o domaćem tržištu nego i o onom unutar EU.

Strah je kupce okrenuo prema proizvodima iz organskog uzgoja. Prije koji dan u našim poznatim novinama provedeno je istraživanje tržišta i kupaca, posebice mlađih roditelja. Većina njih provjerava porijeklo, deklaracije te izgled voća i povrća. Više ih ne smetaju crvići u jabuci, poneka otučena ili pjegava kora jabuke. Hrđa na salati, rupice od puževa i pokoja buba sve je to odličan dodatak pri kupnji jer im daje određenu sigurnost u kvalitetu proizvoda. Malo pomalo, budućnost europske proizvodnje je u organskoj, a ne masovnoj proizvodnji.

Njemačka širi površine pod organskim uzgojem

Svjesna je toga i Njemačka koja se okrenula organskoj proizvodnji te želi s dosadašnjih 6% proširiti organski uzgoj na 20% površina. Za to su spremni financirati 30 milijuna eura. Mi još uvijek čekamo prosvjetljenje u ministara u Vladi. No, mjesta za nadu i osmijeh na depresivnim licima seljaka ima. Tržište se otvara i u nas.

Zlatan primjer je i Lidl sa svojim projektom "Okusi svoj zavičaj" u kojem stručni žiri trgovačkog lanca selektira kandidate različitih OPG-ova. U suradnji s HGK, Lidl će domaćim proizvođačima omogućiti da svoje proizvode plasiraju u prodavaonice diljem Hrvatske. Za sad je težište usmjereno na proizvođače voća i povrća. U užem krugu je 40 domaćih OPG-ova. Naravno, ne može svatko biti u konkurenciji jer je tržište malo. Proširiti ga možemo mi sami.

Kombinatorika uspjeha u poljoprivredi

Sad se opet vraćamo na predviđanja Marića koji je zadržao PDV od 25% na poboljšivače tla, minerale i mikroelemente koji se koriste da se prirodnim putem, organski prihvatljivo spriječe nametnici koji napadaju određene kulture. Organska poljoprivreda je skup sport - no isplativ. Da je tomu tako govore i članci kojima smo prezentirali uspješne OPG-ove koji svoju proizvodnju baziraju na organskom. Što je bitno za poduzetnički uspjeh? Kombinatorika. Jest, lako je sjediti pred kompjuterom i pisati o rizičnim ulaganjima na koje bi se seljak trebao odlučiti.

Proizvodi izvan kutije

Ali što kad dosadašnja poljoprivreda više ne nalazi kupca? Spakirati se i čistiti odvodne cijevi po Irskoj? Hm, evo, možemo samo ponuditi primjere; Ekološki OPG obitelji Prpić. Mlada Diana kraj Karlovca uzgaja grah koji se nalazi na policama dm-a. Uz grah uzgaja: široku paletu eko sadnica jagoda (!PDV 25%), batata, lubenica, tikvice, zelje. Zemljište tretira algama, mrvljenim kamenjem, mineralima. Obilazi brojne sajmove i tako popularizira svoj OPG. Planira se prijaviti na mjeru 4.1. što me podsjeti na bivšeg ministra poljoprivrede i dodijele poticaja zbog kojih bi i "mrtvi zapjevali".

Zašto ne praviti zimnice bez konzervansa ili marmelade bez šećera? Eto jedan OPG se domislio i sadi eko čili paprike od kojeg uspješno radi čili kremu, sličnu ajvaru. Uz to proizvodi zaseku od mesa, a uzgaja i ciklu. Kao gnojivo koristi digestat iz bioplinskog postrojenja i eto OPG-a Eko kuhača.

Sve veći broj vegetarijanaca nagnalo je tvrtku Sana da proizvode humusne namaze od slanutka i sezama pomiješanih sa začinima. Surađuju s Izraelom i Mađarskom, a imaju i europski vegetarijanski certifikat te certifikat o bezglutenskim namirnicama. Dodajmo tu i čips od jabuke, ultimativni hit i kod nas i vani.

Izmisli nešto novo

OPG Hukavec ima proizvodnju 100% bučinog ulja, a nalaze se kraj Sesveta. Ne mogu vam reći koliko se bučino ulje traži u Zagrebu. Gnojidbu obavljaju prirodnim gnojivima, a korov istrebljuju ručno. Promoviraju se preko Facebook stranice.

OPG Kovač je svoju budućnost pronašao u organskom uzgoju oraha i plasira ga na police dm-a. Trebalo je volje i strpljenja jer treba čekati i osam godina da narastu stabla, no sad po stablu dobiva između 15 i 20 kg oraha. Uz zasađenih 900 stabala na 33 ha između ostalog uzgaja i heljdu, ječam, tikvu uljaricu.

Na kraju, u svu kombinatoriku trebalo bi uključiti i sve razvijeniji kontinentalni turizam. O ljepotama, gastronomskoj ponudi te rustikalnom smještaju u hrvatskoj unutrašnjosti zbori se od Engleske do Japana, a brojni ulazi na portal mladog Gorana Rihelja urednika i vlasnika turističkog portala hrturizam.hr ukazuju na potencijal tržišta u kojeg se malo tko zaklinjao.

Dakle, mogućnosti i kombinacija je više nego na lotu. Ako ne znate što i kako bi počeli, probajte od prvog i osnovnog pitanja kako u ekonomiji tako i u poljoprivredi: "Što tržište traži, a da mu ja to mogu ponuditi?" Ako je tržište i zasićeno, onda se poslužite inteligencijom domaćice koja ne zna što bi više skuhala obitelji; izmisli nešto novo, fino, a da se bazira na namirnicama koje svi vole jesti te da je spravljeno na način koji svi vole, još i da je zdravo. Pogledajte recepte zdrave prehrane, popise trgovina sa zdravom hranom, cijene, tržišta u svijetu. Ideje i kombinatorika pojavit će se sami od sebe.

Foto: bigstockphoto.com, miraclemoments


Tagovi

Inovativni proizvodi Tržište Krešimir Butković


Autor

Krešimir Butković

Više [+]

Krešimir Butković rođen je 1973. u Zagrebu, kolumne kontinuirano piše od 1994. (Seebiz portal, Rapski list). Uz novinarski, bavi se i književnim radom, tekstopisac je za glazbu i recenzent. Istaknuti je borac za prava osoba s invaliditetom i pokretač plivačkog maratona za OSI na Rabu.