• Damir Rukovanjski
  • 25.09.2015. 09:25

Samo da nam se i kuleni ne pokvare

Zaštićen je naziv Baranjski kulen. Ali tu nije kraj. Problem je što nigdje ne piše da mora biti proizveden od svinja proizvedenih na tom istom području. A ne bi bilo loše da je potreban i dokaz da su paprika i bijeli luk isto s područja Baranje.

  • 451
  • 313
  • 0

Hvalevrijedan uspjeh postignut je dobivanjem zaštite naziva Baranjski kulen (ZOZPI) koji je započeo još u kolovozu 2010. godine, kada je Udruga proizvođača Baranjskog kulena podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva Baranjski kulen.

Sve je išlo svojim tijekom. Ne baš kao podmazano, ali išlo je i došlo do toga. Mnogo papira, truda, upornosti je trebalo za takav uspjeh. Ovako to izgleda sada.

Definirano sve osim porijekla sastojaka

Zaštita proizvoda Baranjski kulen temelji se na njegovom ugledu. Proizvodnja Baranjskog kulena obuhvaća područje Baranje koju administrativno čini grad Beli Manastir i općine: Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Petlovac i Popovac.

Zemljopisna zaštita EU za Baranjski kulen!

Baranjski kulen je fermentirana trajna kobasica, proizvod od usitnjenog svinjskog mesa, začinjenog mljevenom paprikom i bijelim lukom te paprom, napunjen u svinjsko slijepo crijevo (caekum) ili katicu. Ovalna je oblika i čvrste konzistencije, oblik je određen ovitkom koji je u potpunosti ispunjen smjesom. Težina gotovog proizvoda iznosi minimalno 0,80 kg. Na presjeku, Baranjski kulen ima karakteristično ujednačen izgled, što se postiže korištenjem uvijek iste granulacije od 8 mm prilikom usitnjavanja mesa u pripravi nadjeva. Dominira miris po dimu, karakterističan za proizvode od mesa koji se podvrgavaju hladnom dimljenju. Okus Baranjskog kulena blago je ljut, zbog dodatka mljevene paprike, s karakterističnom aromom dimljenog fermentiranog mesa koju nadopunjuje bijeli luk i papar.

Baranjski kulen od argentinske svinje

Međutim, veliko ALI. Jako veliko ALI. To nije to. Tu nije kraj. Problem je što nigdje ne piše da mora biti proizveden od svinja proizvedenim na tom istom području. A ne bi bilo loše da je i potreban dokaz da su i paprika i bijeli luk s područja Baranje. To bi bilo ono pravo. Pa svaki onaj koji pravi takve kulenove bi morao ostvariti suradnju s lokalnim svinjogojcima i povrtlarima. Onda bi trebao i poticaj za razvoj i tov takvih teških svinja koje su teže od 150 kg.

No, ovako se za Baranjski kulen mogu lako koristiti meso svinja iz Argentine, i tko zna odakle i možda čak i ono koje je višestruko smrzavano. Obzirom da se radi o jedinstvenom tržištu, možda nije moguće tako lako provesti takav program, ali valjalo bi pokušati. Uostalom ovo je zasad zaštita naziva. Sada se tek treba krenuti dalje.

Meso svinja starosti dva dana

Slično se događalo i s pršutima. Imamo Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Istarski pršut. No, i tu nigdje ne piše da je potrebno za Dalmatinski pršut meso svinja iz Dalmacije. Da je bar napisano u tim pravilnicima da pršut mora biti proizveden od buta svinja starog dva dana. Pa da se ne može od bilo kuda vući svinjske polutke za takvu preradu.

Isto tako, bilo bi dobro da tako nešto piše, pored svega onog što piše u dopisu koji smo dobili od Ministarstva poljoprivrede, a kojim javljaju o dobivanju zaštite imena Baranjski kulen. Da piše da mora biti od mesa svinja težine više od 150 kg i u starosti od dva dana. To je ono taman. Danas zaklano, preko noći ohlađeno i sutradan u kulen ugrađeno.

Samo 10% svinja dolazi iz RH

I da to stoji moralo bi se poraditi na tome da se po selima Baranje za kulen, a po selima dalmatinskog zaleđa, počnu toviti svinje. Ili bar u blizini. Dakle za kulen svinje iz bližih krajeva Hrvatske, kao i za pršut iz okolnih tovilišta. Ne znamo sa sigurnošću koliko se proizvede danas kulena s tim nazivom da bismo procijenili koliko svinja treba utoviti. No, pršuta se pod tim zaštićenim imenima proizvede oko 400 tisuća komada. To je 200 tisuća svinja težih od 150 kilograma.

Koliko se tih svinja proizvede na tom području po kojem je i ime proizvoda dobiveno. Navodno manje od 10%. A svega nekih 30 tisuća butova uopće i jesu iz Hrvatske. Slabo će biti koristi i od zaštićenog porijekla kulena ako to ne podigne domaću proizvodnju svinja, bijelog luka i crvene mljevene paprike. No, proizvođači su svoje napravili. Izgurali su najvažniju stvar. Oni su zaštitili ime. Na političarima i Vladi je sada da nekim svojim potezima potiče da proizvođači kupuju svinje za kulen u Hrvatskoj. Tu su kulenari sami nemoćni. A bojimo se s pravom da će naše skupe državne službe i agencije na tom ispitu pasti.


Povezana biljna vrsta

Paprika

Paprika

Sinonim: - | Engleski naziv: Sweet pepper | Latinski naziv: Capsicum annuum L.

Paprika je cijenjena zbog visokog sadržaja vitamina (posebno C), zatim šećera, bjelančevina, mineralnih soli i dr. Koristi se tijekom cijele godine, u svježem stanju, i u... Pročitaj više »

Tagovi

Kulen Svinja Baranja Okus Paprika Bijeli luk Dlijepo crijevo Ministarstvo poljoprivrede But Pršut Zaštita imena Zemljopisno podrijetlo EU EK


Autor

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Virusi (a i ljudi) me zaobilaze u širokom luku. Ali me srčani ima na oku. ;)