• Četvrtkom u sridu
  • 29.07.2021. 12:00

Ribarski turizam ili zašto ne ponuditi prikaz drevnog ribolova koji nas je održao

Ribolov bi, kako na moru tako i na rijekama i jezerima, valjalo učiniti turističkim pustolovnim doživljajem. Svojevrsnom priredbom pridodati mu dodatnu vrijednost. Dogodovštinom, prateći želje turista povećati prihode.

Foto: Depositphotos/MariMarkina (ilustracija)
  • 114
  • 349
  • 1

U suvremenom hrvatskom putničarstvu postoje neiskorištene, a korisne prigode za razvitak pustolovnog, zdravstvenog, seoskog, ali i ribarskog turizma.

Ribarski u sklopu seoskog vezan je uz pustolovni turizam, kako na moru tako i na rijekama i jezerima.

Dobri su uvjeti za razvitak posebnih obiteljskih poljodjelskih gospodarstava otočnog modela, a isto tako priobalja i zaobalja, a posebno na rijekama i jezerima. Ribari bi se u okviru obiteljskog gospodarstava mogli posvetiti svojim zgodama. Povlašteno se koristiti poštama malog ribolova i posebnim pomagalima.

Oni na moru, rijekama i jezerima mogu udahnuti novi gospodarski poticaj pomalo napuštenim, ali izdašnim ribarskim odredištima, koristeći dodane vrijednosti preko prihoda ovog turizma. Za one okrenute ribarskom turističkom gospodarstvu u okviru seoskog turizma trebalo bi ishoditi povlaštene dozvole za posebnim dopuštenjima ulova, posebice u malom ribolovu sa svrhom osiguravanja i davanja usluga u ovom urizmu.

Razvoj dodane vrijednosti namijenjene potrošnji u turizmu

Hrvatska više od trećine dohotka ostvaruje od turizma i poljodjelstva. Putničari u nas sami preko brojnih kuharskih i vinarskih priredbi ili izravnim posjetom proizvođačima hrane, otkrivaju vrijednosti hrvatske neobične i raznovrsne izvorne kuhinje.

Posebno je to izraženo u proizvodima i uslugama ribarstva. Putničarsko ribarstvo preko seoskog gospodarstva razvija dodane vrijednosti namijenjene potrošnji u turizmu.

U doba suvremenog lova ribe, snažnih motora, vrtoleta za pronalaženje tunskih jata, kada se svaka tuna prati i kada im broj ubrzano opada prisjećamo se povijesti tunara, mreže kojom su ih ribari lovili. Mreža velikog oka za opasivanje tune, zvana tunara, spada među najstarija pomagala za lov i preživljavanje Hrvata na Jadranu.

Danas bi se takva aktivnost mogla prikazati kao turistička priredba. Dok su tune slobodno plovile morem strogo poštujući prirodni slijed događanja hraneći se plavom i ostalom ribom, Hrvati bi ih zaskočili tunarom.

Tunara bi zatvorila plitku uvalu, a tune se našle u nemiloj viteškoj borbi za preživljavanje.

Danas, kao nijemi svjedoci stoje ljestve ili su stajale donedavno u mnogim uvalama gdje su ulazile ove ribe. Vidilac koji bi se popeo na te ljestve i pratio ulaz tune u uvalu rogom ili zvonom obavijestio bi pučane o njihovoj pojavi spuštajući tunaru u more.

Ribari bi obično na trupicama s mačetama i kopljima ulazili u jata i ne baš u bezopasnom lovu nastojali priskrbiti koju tunu za sebe, obitelj i mještane.

Suvremeni turistički događaj mogao bi se prikazati kao priredba u zato predviđenoj uvali, uživo kao igrokaz. Vjerno bi se prikazao način drevnog ribolova koji nas je održao. Gledatelji bi na trenutak osjetili istinski život koji smo nekad živjeli, a sada u njemu uživamo.

Ribolov kao pustolovni doživljaj 

Svo iskustvo valjalo bi pretočiti u turističko krstarenje s ribarenjem. Ribolov bi valjalo učiniti turističkim pustolovnim doživljajem. Svojevrsnom priredbom pridodati mu dodatnu vrijednost. Dogodovštinom, prateći želje turista povećati prihode.

Pustolovni doživljaj je potpun tek kad se uključiš u ribarenje, siguran na dobro opskrbljenom brodu s prostorom za boravak i smještaj i sa svim priručnim  pomagalima.

Ispišimo novu stranicu ribarske putničarske zgode koja će ispuniti neutaženu želju mnogih turista. U ponudu takvog pustolovnog turizma valja uključiti ribolov sa starinskim i pomalo zaboravljenim pomagalima, kao zaboravljeni škrivanac, zaobljenu sablju ili zakrivljeni mač i ribolov s ostima i vršama.

Zanimljiv je i ribolov s poponicama, parangalima, tunjama i drugim starinskim pomagalima.

Još uvijek se ovi arti koriste i nisu izumrli. Spadaju u viteške športske ribarske discipline. Treba ih ponovno oživjeti, pa makar samo u okviru pustolovnog ribarskog, odnosno seoskog turizma. Ovaj oblik ponude jedva da se primjećuje. Valjalo bi ih planirati i konačno ostvariti vrijedne dodatne prihode.


Tagovi

Ribarski turizam Putničarsko ribarstvo Dodatni prihod Drevni ribolov


Autor

prof.dr.sc. Ante Kolega

Više [+]

Do umirovljenja dugogodišnji profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Odgojio je niz uspješnih poljoprivrednih i drugih stručnjaka posebno iz ekonomike poljodjelstva. Autor i koautor mnogih stručnih knjiga iz marketinga poljoprivrednih proizvoda. Dobitnik je priznanja "Stanko Ožanić“ za životni doprinos unapređenju vinarstva i član je Akademije poljoprivrednih znanosti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lagano #listopad