• Krešimir Butković
  • 12.03.2017. 12:00

Razloga za optimizam u poljoprivredi ima barem 50

Ako je vjerovati premijeru, ministru poljoprivrede, europskoj parlamentarnoj zastupnici i inima, mi samo što nismo ušli u zlatnu eru hrvatske poljoprivrede. Optimizam postoji.

Foto: bigstockphoto.com, Stanislau_V
  • 17.719
  • 1.736
  • 0

Hrvatskoj poljoprivredi treba vratiti ponos! - jedan je od zaključaka političara na 2. nacionalnoj poljoprivrednoj konferenciji "Slavonika".

Može li hrvatska poljoprivreda biti opet ponosna? Ako je vjerovati premijeru, ministru poljoprivrede, europskoj parlamentarnoj zastupnici i inima, mi samo što nismo ušli u zlatnu eru hrvatske poljoprivrede. Ako je EU namijenio 2,4 milijarde eura do 2020. za ruralni razvoj, onda je samo pitanje vremena kad će hrvatskim poljima poteći hrvatski med i mlijeko.

Zlatna era hrvatske poljoprivrede

Naravno, prosječnom promatraču slavonskih i drugih ravni nije jasno otkud toliko optimizma - no on jednostavno postoji. "Slavonika" i poticaji koji su se tamo spominjali, a prenio ih je podrobno Agroklub, trebali bi razgaliti svakog poljoprivrednika kojem nije muka isplatiti 4.000 kuna konzultantskoj firmi koja onda uspješno piše aplikacije za raznorazne poticaje, projekte i sl.

Tako nešto učinila je i obitelj Flego u Buzetu u Istri. Iskoristili su znanje i prostor u poticajima te uspješno ostvarili poticaj u mjeri 6.1. Da ne dužim, novac su investirali i kupnjom teladi u Vinkovcima ostvarili ideju o povezivanju Zelene i Plave Hrvatske. A upravo to je namjera i budućih poljoprivrednih menadžera, vlasnika OPG-a i poljoprivrednika da se što više intenzivira suradnja kontinentalne i južne domaje.

Povezuju se proizvođači i ugostitelji

Unisonim nastupom možemo pobijediti veliku uvoznu nepravdu koja koči agrarni napredak. 53,4 milijuna kuna potpore za razvoj kontinentalnog turizma, zapošljavanja i poboljšanja infrastrukture, izvanpansionske i gastronomske ponude stvorit će mnoge ideje koje bi mogle povezati OPG-ove s restoranima, hotelima, konobama i proširiti ponudu kvalitetnih hrvatskih poljoprivrednih proizvoda.

Doduše, jedan veliki turistički kompleks od par tisuća gostiju mogao bi bez problema "pojesti" svu proizvodnju OPG-ova i vjerojatno ponuda ne bi bila dostatna potražnji. No, ako za poticaje u turizmu mogu konkurirati hoteli, onda bi u svrhu povezivanja i revitalizacije kontinenta trebalo uvjetovati i suradnju hotela i inih turističkih te uslužnih ponuđivača s dostavljačima proizvoda OPG-ova diljem Hrvatske.

Poticaji i 50 natječaja

Ako u planu 2020. Hrvatska uistinu planira raspisati 50 natječaja vrijednih 500 milijuna eura ove godine, a ministar Tolušić najavljuje da bi hrvatski seljak mogao biti u rangu austrijskog ili njemačkog, gdje ćeš veće sreće. Konačno će se zaustaviti trend iseljavanja, a Slavonac će do Dublina skočit tek na pivu, hladnu.

Najavljuje se da će u veljači i travnju biti isplaćeni na vrijeme i poticaji na račune 100.000 poljoprivrednih gospodarstava. Time se dobiva kontinuitet kod otplate rata kredita, ali i novac u ruke za kupnju sjemenja. Financijska sigurnost jamči daljnje investicije u poljoprivredu i neodustajanje.

Smije li seljak vjerovati političarima?

Smije li hrvatski seljak vjerovati političarima? Valjda smije. Govori se o velikim investicijama, egzaktne su brojke, pa valjda nećemo svi igrati Eurojackpot da bismo bili situirani ko onaj Slavonac iz reklame.

Marijana Petir pozvala je na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta u Bruxellesu Europsku komisiju na uvođenje konkretnih mjera za pomoć proizvođačima mlijeka te uvođenje reda na tržištu mlijeka kako bi se spriječila nepoštena trgovačka praksa u tom sektoru, posebno ukazujući na problem otkupljivanja tržišnih viškova u starim državama članicama i plasiranja tih viškova u novim državama članicama po nižim cijenama od cijene proizvodnje mlijeka.

Još malo pa ćemo se kupati u mlijeku

Time se najavljuje izravna zaštita i hrvatskih proizvođača mlijeka, ali i zaštita stočnog fonda. Hrvatskog proizvođača otkupnim mjerama treba zaštititi od nelojalne konkurencije iz EU. Kako je moguće da je litra mlijeka gotovo upola jeftinija od litre vode u trgovinama? Još malo pa ćemo se kupati u mlijeku, kao Kleopatra. Europske žene će imati najljepšu kožu na svijetu. Sve ove navedene činjenice daju nam za pravo da vjerujemo u budućnost hrvatskog sela.

Projekti, konzultanti, ideje, skupovi, edukacije sve to trebalo bi što češće organizirati tako da osim državnih poticaja imamo i strukturirane poticaje za poljoprivredu. Bitan faktor u svemu je i osvještavanje mladih u školama te informiranje djece koliko je potrebna poljoprivreda u Hrvatskoj, kakve su mogućnosti i gdje se sve otvara prostor za zaradu.

Vratit će se, optimisti smo!

Sjetim se snimke jednog gostovanja Željka Pervana u Osijeku. Iz publike je izvukao jednog maturanta. Upitavši ga u koju školu ide, ovaj mu je s ponosom rekao: poljoprivrednu! I to je to! Hrvatska mora, treba i je ponosna na poljoprivrednike. Vi ste naš ponos, budućnost i stvarnost.

Ostane li Hrvatska bez vas, izgubit će identitet, sebe i umrijeti od gladi. Ili će ovisiti o otpacima koje će joj servirati EU. Hrvat je, prema istraživanjima, spreman platiti i više samo da jede domaće i kvalitetno. Počet ćemo s posebnim oznakama za hrvatski med. Hrvatski proizvodi cijenom i kvalitetom mogu konkurirati u trgovinama razvijenog zapada. Stoga, svaka uložena kuna u našu poljoprivredu stostruko je opravdana. Vratit će se, optimisti smo!

Foto: bigstockphoto.com, Stanislau_V


Tagovi

Krešimir Butković Flego Ruralni razvoj Tolušić


Autor

Krešimir Butković

Krešimir Butković rođen je 1973. u Zagrebu, kolumne kontinuirano piše od 1994. (Seebiz portal, Rapski list). Uz novinarski, bavi se i književnim radom, tekstopisac je za glazbu i recenzent. Istaknuti je borac za prava osoba s invaliditetom i pokretač plivačkog maratona za OSI na Rabu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi