Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kolumna
  • 19.12.2011.

Propast hrvatskog stočarstva

Kolumna: Robert Zobel, dr.vet.med.

  • 2.460
  • 124
  • 0

Unazad nekoliko godina spavam sve kraće i sve manje. Proteklih sam noći uspio spavati tek neka četiri sata. Ukoliko nastavi ovim tempom, za tri-četiri godine uopće neću ni spavati. Liječnik kaže da sam pod stresom i preporučuje tablete za smirenje ili spavanje. No, kada sam ostao "sam sa sobom", pokušao sam utvrditi razloge moje nesanice. Oženjen sam. Imam dvije kćeri koje su san svakog oca. Relativno sam materijalno neovisan (uzevši u obzir vremena), posjedujem kuću, vikendicu na moru, automobil i tek ponešto ušteđevine za "crne dane" i školovanje djece. Posao me veseli i ujutro se veselim novom radnom danu i druženju sa ljudima. Pa, pobogu, zašto onda ne spavam? Kako se ispostavilo, za odgovor sam se morao vratiti u devedesete godine prošlog stoljeća.

Početak kraja

Sve je, zapravo, počelo devedesetih godina i upropaštavanjem "komunističkih poljoprivrednih kombinata, komunističkih mastodonata, ostataka komunističko-srpsko-četničko-socijalističko-bjelosvjetske urote i zavjere protiv hrvatskog naroda i suverene nam države". Kombinate je bilo potrebno pod hitno uništiti ili privatizirati pod svaku cijenu budući da nisu bili rentabilni, a također je ogromna "hereza" bila i činjenica što su u vlasništvu države te su stoga "nerentabilni, omča oko vrata, s viškom uposlenih, potrošači državnog nam novca..." (sjećate se, zar ne?). Elem, kombinati su lijepo (jednim potezom pera) izbrisani sa lica zemlje. Stoka je nestala, zemljište je ostalo pusto, štale su zjapile prazne, krovovi štala su se počeli urušavati pod prvim snijegom, po putovima je počela rasti ambrozija, a radnici su sjedili kod kuće ili ratovali (kako je tko bio sreće). Sredinom devedesetih godina pojavio se novi mastodont, no ovog puta kapitalistički, zdrav, osviješten i hrvatski. Dakle, nikakve sličnosti između ovog mastodonta i onih prije (onih komunističkih, nerentabilnih) bilo nije jer je ovaj bio privatni, vlastiti i ustrojen po najnovijim kapitalističkim mjerilima. Objekti i zemljišta mastodonata (onih komunističko-socijalističkih i nerentabilnih) prodavani su za jednu kunu ovom novom, kapitalističkom i hrvatskom. Neki su radnici imali sreće vratiti se na posao, no vlasnik im više nije bila država već jedan čovjek. Poljoprivredne površine koje su mastodonti (opet oni komunističko-socijalistički i nerentabilni) meliorirali, drenirali, krčili i privodili kulturi, prodavane su ili davane u dugogodišnji zakup novom, kapitalističkom mastodontu. Istini za volju, veselio sam se i tome, samo da se poljoprivreda vrati i stočarstvo oživi jer nešto se jesti mora, zar ne? A kažu da fućkaš državu koja ne proizvodi hrane dovoljno za sebe!

Od simentalki do holštajn pasmine i nazad

Nekako u isto vrijeme, javili su se "stručnjaci" koji su stočarima objašnjavali kako je naše autohtono, simentalsko govedo posve neisplativo, premale proizvodnje i neupotrebljivo te stočare nagovarali na uvoz preskupih, neprilagođenih junica i krava holštajnske pasmine. Već sam pisao kako su hrvatski stočari više no pristojno živjeli od uzgoja simentalskih goveda tijekom "komunističko-socijalističko-četničko-srpsko-ugnjetavačkog mračnog vremena". No, htjeli mi-nehtjeli, vrijeme promjena je stiglo i tražila se maksimalna proizvodnja mlijeka i mesa vrhunske kakvoće, a za što simentalska goveda "nisu bila sposobna i pogodna". Pored toga, stočarima su "lijepo objasnili" kako za proizvodnju i izvoz mlijeka i mesa njihovi objekti nisu nimalo dobri te su im doslovce gurali u ruke nove objekte "sagrađene prema najmodernijim i najnovijim europskim regulativama". Cijena i troškovi nisu bili važni - koga briga za to, pa idemo u Evropu, zemlju mlijeka i meda. U Europi, naime, svi stočari posjeduju najmodernije, robotizirane, suvremene, prekrasne i ogromne staje. Tamo krave ne treba niti gledati jer za sve to postoje moderna i suvremena računala, razno-razni priključci i tehnologije. Krave čekaju u redu, poput vojnika, na hranu, mužnju, baleganje, osjemenjivanje i porod. Upravo stoga niknuše i kod nas suvremeni objekti sa po 50 do 150 grla holštajnske pasmine. Robotizirani, suvremeni objekti sa pokošenom travom u dvorištu, asfaltiranim putevima, toplom vodom, izmuzištima svemirske tehnologije, higijenskim prostorijama za prikupljanje i čuvanje mlijeka (i famoznom kancelarijom za veterinara). Idila!! Savršeno!! No, ipak je u zraku ostalo visjeti jedno maleno ali. Objekti su imali cijenu od 2.5 do 3.5 milijuna eura. Preračunato u litre mlijeka, oko 10 milijuna litara mlijeka, odnosno 1 milijun kilograma junećeg mesa, ako ne računamo ulazne troškove! U to sam vrijeme na svim stručnim i znanstvenim skupovima, uključujući i dopise Upravi za veterinarstvo, počeo pisati i govoriti kako je to neodrživa računica te nam slijedi propast i nestanak govedarske i svinjogojske proizvodnje.

Izvoz svinjetine?!

Kako se svinjogojci ne bi osjetili zapostavljenima, moram reći i svoje mišljenje o razlozima propasti svinjogojske proizvodnje. Jedan od razloga svakako je i ukidanje preventivnog cijepljenja svinja protiv Klasične svinjske kuge (KSK). U "doba mraka" sve su svinje bile zaštićene od KSK preventivnim cjepljenjem. No, ulaskom u vrijeme svjetla, objašnjeno nam je kako sa cijepljenjem moramo prestati budući da se u Evropskoj uniji kontrolira titar antitijela na virus KSK. Logično je da se ne može znati da li visoki titar antitijela na virus KSK znači kako je životinja prije bila u kontaktu sa virusom KSK ili je visoki titar antitijela posljedica cijepljenja. I tako smo prestali cijepiti svinje protiv KSK. Posljedice nije trebalo čekati dugo. Već slijedeće godine nestalo je oko 15% hrvatskih svinja, a u naredne 4 godine broj je svinja prepolovljen. No, svinjetinu smo mogli izvoziti!! Nekolicina hrvatskih vrhunskih stručnjaka iz područja svinjogojstva i imunologije objašnjavali su kako je mjera besmislena budući da nećemo imati svinja za izvoz jer će sve završiti u kafileriji, no tko bi kod nas slušao stručnjake?! I zašto, pobogu - pa to su knjiški moljci koji nemaju veze sa stvarnim svijetom. No, gle čuda, ovog su puta bili u pravu - domaćeg je svinjogojstva gotovo nestalo! Ali, sada su se širom otvorila vrata za uvoz svinja (jer svinje još ne rastu u "Dolini neretve") te je ipak ispalo svako zlo za neko dobro, a što je drugi razlog propasti hrvatskog svinjogojstva. Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane.

Prodavači magle i kako učiti na svojim greškama

Ali vratimo se mi na moje područje - uzgoj i reprodukciju goveda. Tijekom petnaestak proteklih godina nekolicina nas, pionira i zanesenjaka, počeli smo provoditi i u stranim časopisima objavljivati znanstvene radove koji su upravo dokazivali kako su simentalska grla superiornija u odnosu na grla holštajn pasmine, gotovo u svakom pogledu, a u proizvodnji tek ponešto (nebitno, usudio bih se reći) zaostaju. No, kako su radovi bili napisani na engleskom jeziku i objavljeni u vrhunskim svjetskim znanstvenim časopisima, u Hrvatskoj za njih nitko mario nije. Posljedica toga je da bi simentalsko govedo danas moglo dobiti status zaštićene pasmine (poput posavskog konja, kokoši hrvatice ili zagorskog purana). Stočari uživaju u društvu holštajn krava, no baš i ne uživaju kada im početkom mjeseca stignu računi za veterinarske usluge.

Nadalje, u Hrvatsku tjedno dolaze brojni "strani stručnjaci" i posjećuju hrvatske farmere i farme kako bi na licu mjesta obučili stočare, agronome i veterinare tijekom jednog radnog dana. Ti nevjerojatni veleumovi sa ozbiljnim i zamišljenim izgledom na licu prilaze farmi zavidnom brzinom glumeći užurbanost. Gotovo da trče i jedva da se stignu rukovati s vlasnikom i prisutnim osobama. Čovjek bi pomislio kako su upravo ušmrkali pola kilograma kokaina i smotali "džoju". Žurnim korakom obilaze vanjske prostorije i širom otvorenih očiju zabacuju glavu s lijeva udesno. Malo njuše po zraku, ogledavaju hranu i gnječe je pod prstima, primaknu hranu nosu i lagano udahnu te je uz klimanje bace na tlo, zadržavajući zamišljen izgled lica. Potom malo naboraju čelo i ispuste tihi uzdah, priđu kravi ili junici te je onako "šacaju" sa udaljenosti od dva metra. Nakon stanke od pola minute, i nadalje neprekidno buljeći u životinju, prilaze joj i lagano je dodirnu oko sapi, te ruku spuste do repa. Ostanu zamišljeni stajati iza životinje narednih dvije do tri minute dok oko njih vlada tajac, a tada iz njih provali lavina dijagnoza na njemačkom ili engleskom jeziku. U prvi sam mah ostao zadivljen i zatečen nevjerojatnim iskustvom i znanjem koje te osobe posjeduju, jer iz kratkog i letimičnog pogleda na objekte, hranu i životinju nastave pričati narednih sat vremena. Strpljivo i uz lagani osmjeh prisno objašnjavaju stočaru, veterinaru ili agronomu, koji imaju nesreću da ih zateknu na farmi, što bi sve trebalo promijeniti, usavršiti, poboljšati, unaprijediti, izbaciti, uvesti, dodati, povećati, ukinuti ili smanjiti. U narodu postoji krasan izraz za ono što oni čine tom prilikom, no ne mogu to napisati javno (riječ nije prosta, ali nije ni za javno mjesto), te ću napisati kako balegaju. Gospodo draga, ti su "stručnjaci" ljudi koji su plaćeni od nekoga da dođu k vama. Ti stručnjaci imaju toliko vremena da stignu bauljati bespućima starog kontinenta i podučavati svakog koga sretnu i ima ih strpljenja slušati. Misle da nas mogu fascinirati jer govore stranim jezikom? Pa i mi za njih govorimo stranim jezikom! Kakav to stručnjak stigne izbivati sa svog terena, ureda ili države kada je toliki stručnjak te samo pogledom može utvrditi sve nedostatke? Pa koliko ga plaćaju tamo, kod kuće? Zašto tako mislim? Pa zato jer trenutno na stolu imam dvije takve ponude i baš bi bilo krasno o tuđem trošku provesti tjedan dana sa obitelji u Rumunjskoj ili Srbiji. Kod mene je problem što nemam vremena! Da, logično je i pitanje, zašto nemam poziv za Njemačku ili Nizozemsku? Pa zato jer bi me tamo stočari natukli usranim metlama i lopatama da im pokušam prodati takve gluposti. Nizozemski stočari jako dobro znaju kako se točna dijagnoza može postaviti tek nakon temeljitog pregleda životinje i laboratorijske analize mlijeka i hrane. Pravilo je da "stručnjak" uvijek ide u zemlju u kojoj su ljudi malo nepismeniji ili siromašniji od zemlje iz koje "stručnjak" dolazi, čisto kako bi bilo efekta i "stručnjak" mogao objašnjavati sa visine reklamirajuće proizvode tvrtke koja mu je platila putovanje i boravak.

Bolno buđenje

No, vratimo se opet na početak priče. Mali su stočari nestali i ostali su nam samo veliki stočari (što god da to značilo). Veliki stočari posjeduju krave pasmine holštajn, svinje pasmine Pietren, brojlere Cob itd. Sve visoko proizvodne pasmine koje daju vrhunske proizvode u vrhunskim količinama. No, gdje su nam, pobogu, ti proizvodi? I ako je tome tako (ako su simentalke bile neekonomične, a holštajnice su genijalne u proizvodnji), zašto je hrana svakim danom sve skuplja i sve je manje ima te je sve više uvozimo? Zar netko hranu baca i zatrpava je bagerom? Ili je činjenica kako te životinje ipak nisu tako savršene i besprijekorne? Zašto su danas seljaci daleko siromašniji nego u ona vremena tame, tiranije, Golog otoka, komunističke diktature...? Zašto nam se broj goveda prepolovio u odnosu na predratno vrijeme? Zašto djeca misle da mlijeko "raste u trgovačkom lancu onog novog, kapitalističkog mastodonta"? Zašto su ulazni troškovi za proizvodnju litre mlijeka svakim danom sve viši? Zašto nam krave danas žive upola kraće nego li prije dvadesetak godina? Zašto je problem neplodnosti i smanjene plodnosti goveda naprosto eksplodirao? Zašto se međutelidbeno razdoblje gotovo udvostručilo u odnosu na predratno vrijeme? Da li je itko ikada izračunao koliko točno košta proizvodnja jedne litre mlijeka ili jednog kilograma mesa? Mislim, doista točno izračunao! Znam da nije, a i neće jer bi stočari istoga dana počinili kolektivno samoubojstvo!

Da, prodali smo dušu vragu i sada kusamo posljedice. No, ne mogu ni na koga ponaosob uprijeti prstom jer osjećam kako dio krivnje snosim i ja. I ja sam dozvolio da onaj novi mastodont zamijeni sve nekadašnje mastodonte i stekne monopol na proizvodnju, preradu i distribuciju hrane. Sigurno je kako nisam pričao (ili vikao!) dovoljno glasno i na pravome mjestu. I ja sam dozvolio zatiranje govedarstva, prešutno gledao izgradnju prekrasnih, modernih objekata jer sam bio zadivljen njihovim izgledom. Očito ni tada nisam dovoljno glasno ili dovoljno dugo pričao. Jedino za što sam siguran je da nisam dozvolio da bjelosvjetski stručnjaci-hohštapleri ispiru glavu našem stočaru budući da sam dvojicu poslao k vragu na materinjem im jeziku. Nisam siguran jesu li nakon toga ostali u šoku jer je netko poznavao njihov jezik ili su ostali zgroženi mojim bezobrazlukom. Ali, nije me bilo, a nije me ni sada briga. Vjerujte, nisam inače takav, no ne mogu gledati kako netko muči već ionako prekomjerno izmučenog stočara. Pa ostavite ljude barem na miru ako im već ne želite pomoći!

Na kraju, da, nasanjkali su nas i povukli za nos dok smo svi mi gledali svoja posla. No, pitanje je hoćemo li im to i u budućnosti dozvoliti? Republika Hrvatska slijedeće godine ulazi u veliku, novu obitelj - Europsku Uniju. Vjerujte mi na riječ kada kažem da su tamo pravila, ipak, koliko-toliko jasna i barem pomalo jednaka za sve. Ne mislim kako ćemo ući u zemlju meda i mlijeka, ali ćemo naći određena pravila igre koja će vrijediti barem za većinu. Nadam se kako će nam barem drugi pomoći (ako to nismo učinili sami) da djeci ostavimo u nasljeđe makar dovoljno hrane i vode. Nadam se da je tome tako jer inače doista nema razloga za nadu. No, nada umire posljednja.

Autor: Robert Zobel, dr.vet.med.


Povezane stočne vrste

Govedarstvo

Govedarstvo

Govedarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa, odnosno tov te predstavlja značajnu granu stočarstva Republike Hrvatske. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne... Više [+]

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a pod... Više [+]

Tagovi

Robert Zobel Govedarstvo Svinjogojstvo Mlijeko Meso Simental Holštajn

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]