Na svjetskoj razini, terminske cijene pšenice kreću se blizu najniže cijene od 2020., pod pritiskom velikih globalnih zaliha i slabe potražnje, analizira Robert Jurišić stanje na burzama.
Nema promjene na tržištima agri roba. Mjesec svibanj je bio pesimističan, bearish mjesec, što potvrđuje i činjenica da je Bloomberg Agriculture Index pao na razini mjeseca za 3,6 posto. To znači da ovaj negativan trend pada cijena na burzama s obje strane Atlantika, i na CBOT-u i na MATIF-u, sada traje već tri mjeseca. Nimalo optimistično za domaće ratare i proizvođače.
Generalno, globalno gledano, nestabilnost i volatilnost i dalje su prisutni. Trgovinski rat, carine, slab američki dolar, nastavak rata u Ukrajini, sve su to faktori koji svaki na svoj način utječe općenito na kretanje burzovnih roba. U takvom kontekstu ne čudi manjak optimizma u gospodarski globalni rast, što se onda negativno iščitava kao znak slabije potražnje. Zbog toga fondovi pumpaju svoje short pozicije (očekivanja da će cijena pasti) na pšenici i kukuruzu, što tjera burze u crveno.
Na svjetskoj razini, terminske cijene pšenice kreću se blizu najniže cijene od 2020., pod pritiskom velikih globalnih zaliha i slabe potražnje. Očekuje se da će australske zalihe na kraju sezone biti znatno veće, budući da je izvoz u Kinu naglo pao. Primjerice, samo 546 tisuća tona isporučeno je između listopada i ožujka, što je pad od 2,9 milijuna tona u odnosu na godinu ranije. Također, sve veća konkurencija ruske pšenice i nadolazeća žetva na sjevernoj hemisferi preplavit će tržište jeftinim žitaricama.
U međuvremenu, najnovije izvješće WASDE predviđa da će globalna proizvodnja pšenice dosegnuti rekordnih 808,5 milijuna tona u sezoni 2025./26., podižući ukupnu svjetsku ponudu na 1,07 miiljardi tona! Završne zalihe za sezonu 2025./26. predviđaju se na 265,7 milijuna tona, neznatno više u odnosu na prošlu godinu.
Cijena pšenice
Terminske cijene također su pale jer su se povoljni vremenski obrasci kretali kroz ključna područja uzgoja, pritiskujući cijene. Primjerice, u SAD-u se u nadolazećim tjednima očekuje mješavina kiše i sunca, što će podržati razvoj usjeva i dodati bearish pritisak na terminske cijene na burzama. U međuvremenu, rekordni južnoamerički usjevi pritišću globalne razine cijene kukuruza tražeći izvozna tržišta. Žetva u Argentini napreduje, a urod safrine u Brazilu tek počinje, što pridonosi povećanju globalne ponude. Ova su kretanja utjecala na cijene kukuruza, ograničavajući svaki uzlazni zamah na tržištu.
Na američkom CBOT-u terminska cijena pšenice za srpanj na razini mjeseca ostala je na istoj razini od 5,3 $/bušela, no treba spomenuti kako je tijekom mjeseca pala i na razinu od 5 $/bu. Kod kukuruza je trend pada izraženiji. Na razini mjeseca terminska cijena ugovora za srpanj pala je s razine od 4,75 na 4,45 $/bu. Nema naznake da u ovom trenutku tržište ima snage pogurati terminske cijene značajnije prema gore i probije ovaj negativan trend. Treba reći da je u jednom trenutku testirana i razina od 4,9 $/bu, ali isto tako, treba spomenuti da je početkom mjeseca pala ispod razine od 4,5 $/bu, što je najniža razina još od prosinca prošle godine. Kod soje, slično kao i kod pšenice. Dosta volatilno, ali je na razini mjeseca terminska cijena ugovora za srpanj ostala nepromijenjena, na 10,4 $/bu.
Na europskim burzama također negativno i crveno. Terminske cijene pšenice na Euronextu za ugovor rujan, pale su za dodatnih 4,5 €/t na razini mjeseca i spremne su testirati razinu od 200 €/t. Isto se događa i kod kukuruza. Cijena terminskog ugovora za lipanj nastavila je padati te je na razini mjeseca pala za dodatnih 7,5 €/t. To je već probijena i potvrđena psihološka granica od 200 €/t. Veliki je to udarac za europske ratare, jer se taj negativan trend na burzama prelio i na pad cijene fizičke robe i pšenice i kukuruza. Za kraj, terminska cijena novog roda uljane repice ugovor za kolovoz, na razini je mjeseca imala rast od 12,5 €/t.
Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište
Pad ovih cijena i njihov trend, nažalost se negativno reflektirao i na pad cijene fizičke robe. Cijene kukuruza i pšenice starog roda nikako da se podignu s ovih razina na kojima su zadnjih mjesec i više dana. Štoviše, dodatan pritisak dolazi od novog roda ječma koji neće podbaciti, a podbačaj se za sada ne očekuje niti od novog roda pšenice. Mogući problem mogao bi biti DON toksin u pšenici. Zbog svega toga su cijene pod pritiskom kako na tržištu Italije, tako i na domaćem tržištu. Uz sve to, za očekivati je da će uslijed pritiska žetve i povećane ponude, cijene transporta porasti što će dodatno negativno utjecati na kalkulaciju, odnosno na prodajne cijene roba na domaćem tržištu.
Cijena kukuruza
Svega ovoga su svjesni i kupci, pa ne paničare niti pokazuju ozbiljniji interes za kupnju robe, što samo dodatno pojačava trenutnu bearish sliku tržišta. Još uvijek u silosima i na zalihama ima kukuruza, a ponešto je i pšenice starog roda. Kako sada stvari stoje, čekanje i špekulacija na tim robama neće se isplatiti njihovim vlasnicima.
Sada, post festum, možemo reći da je ove sezone veljača bila pravi trenutak za prodaju svih zaliha jer su tada cijene bile na vrhuncu, a možda i trenutak za prodaju novog roda pšenice (u zeleno kako bi pojedini rekli).
Tagovi
Autor
Makeba
prije 20 sati
Oni guraju da vlast nad zemljom ima samo nekoliko ljudi.
mali poljoprivrednik
prije 20 sati
"Fondovi pumpaju svoje short pozicije" ...oni se tamo igraju,kao u kasinu.Ulažu,klade se,osiguravaju svoje uloge kod više osiguravajućih kuća,pa onda trguju tim osiguranjima.Sramota i nakarada što su te burze postale.
Marta Radić
prije 20 sati
Gledam ljudi svakih 7 dana prskaju u polju , pšenica , kukuruz , suncokret , soja i dr.. S obzirom na cijenu pesticida i cijenu proizvoda...biti će to jooooš jedna mršava godina. Jedino ako neka prirodna nepogoda udari na zemlje izvoznice žitarica..tada bih možda bila neka cijena...ovako ima previše svega...što bih reko jedan veseli poljoprivrednik...biti će bolje dogodine...
Đuro Japaric
prije 1 dan
Pšenica , pa to u Hercegovini i Dalmaciji nije ni bilo , sirotinja je jela proju od kukuruza ! Površinski velike države imaju i površinski veće parcele i nije im problem proizvesti velike količine jeftinije i dampinški poticane proizvodnje ! Hrvatska treba maksimalno smanjiti proizvodnju žita i zemlju usmjeriti u drugu proizvodnju !
TinkiVinki
prije 1 dan
Sasa nije to ni globaliza,več neznam šta, to je neki novi smijer ili poredak(kako to da nazovem)koji jos nije do kraja definiran ni osmislit termin ili ti po hr. izrazotina,to če biti neki novi "-izam" e sad koji to ce vrijeme pokazat i to vrlo brzo!
SASA FRANIC
prije 1 dan
ljepote globalizma !!!
TinkiVinki
prije 1 dan
Da, poanta članka da najednom niko nije gladan u svijetu,vau preko noći svi se najeli i nikom netreba pšenice,ni kukurza,ni soje svi SITI! To je NOVO SVIJETSKO ČUDO "VAUU"!