Potpore ratarstvu su niže nego prije 10 godina

Puno sam pisao o potporama, a o možda najvažnijem pitanju nisam puno. Prije svega nastojim educirati da su potpore uglavnom naknade za ograničenja. Ako niste čitali, pročitajte jednu od mojih starih priča gdje na početku pojašnjavam što sve seljak mora napraviti da bi ostvario kompenzaciju (potporu). Pisao sam i o temi treba li se ista indeksirati na inflaciju.

Jasno je iz aviona da je poljoprivreda u Hrvatskoj u banani. Proizvodnja nam pada usprkos sve većim potporama, najveći sektor (ratarstvo) je u strukturalnom problemu, proizvodimo sve manje voća i povrća, utjecaj klimatskih promjena raste. I prije nego svi kažu da sektor treba nove potpore da bi preživio, htio bih ovom pričom doprinijeti razumijevanju potpornih kalkulacija.

Ono što svi propuštaju je razumjeti o kolikom se tu novcu zapravo radi? Koliko je seljaka koštala potpora, a koliko je imao od nje koristi? Uzet ću za primjer potpore za ratarstvo, taj je sektor najbolji primjer gdje su obveze rasle više nego koristi. Treba biti iskren i reći da su neki sektori prošli i bolje u novom razdoblju Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike, npr. tov junadi. Svaki sektor ima svoju priču, odnosno lobistu.

Potpore u ratarstvu

Baza od koje krećem u ovu priču je OPG Slavko, čisti ratar, koji je dobio sljedeće potpore 2024. godine (podaci su stvarni, iz odluka s Agroneta):

• osnovna potpora dohotku za održivost: 114 EUR/ha
• dodatna preraspodijeljena potpora (samo za prvih 30 ha, svedeno na sve hektare): 14 EUR/ha
• intenzivna raznolikost usjeva: 56 EUR/ha
• minimalni udio leguminoza (samo za dio ha, svedeno na sve hektare): 70 EUR/ha
• konzervacijska poljoprivreda (samo za dio ha, svedeno na sve hektare): 89 EUR/ha
• plaćanja za prirodna ograničenja: 5 EUR/ha
• Ukupno isplaćene potpore za 2024. godinu: 348 EUR/ha

OPG Slavko, 2015. godina:

• osnovno plaćanje 126 EUR/ha
• zeleno plaćanje: 90 EUR/ha
• preraspodjeljeno plaćanje: 5 EUR/ha
• Ukupno: 221 EUR/ha

U ovom slučaju potpore za OPG Slavko su u odnosu 2024./2015. godina veće za 127 EUR/ha. Finih 56% više.

Idem sad pogledati drugu stranu ove medalje. Potpore su više, ali što je s troškovima, ulaganjima, gubitcima prinosa i inflacijom?

A inflacija?

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija u periodu 2015-2024 je iznosila 32,9%. Kako smatram da bi se potpore trebale svake godine indeksirati za inflaciju jer realno novac toliko manje vrijedi, to bi značilo razliku od 72 EUR/ha, na početnih 221 EUR/ha u 2015. godini.

Da bi dobio potporu, poljoprivrednik iz 2024. mora ispuniti puno više zahtjeva nego u 2015., što nosi ili direktne troškove ili potrošnju vremena.

Direktni troškovi su troškovi poput sjemena za zelenu gnojidbu ili trošak agrotehničkih operacija. Trošak operacija uključuje troškove goriva, amortizacije, održavanja, kapitala i rada radnika.

Tu sam računao sljedeće:

• trošak sjemena za zelenu gnojidbu 50 EUR/ha
• dodatni trošak obrade: gruber + sijačica + malčiranje= 80 EUR/ha
• Ukupno: 130 EUR/ha.

S obzirom da je u primjeru koji sam koristio za izračun potpora samo za dio hektara korištena zelena gnojidba, računam iznos u omjeru tih hektara u odnosu na ukupne, odnosno 66 EUR/ha.

Što se tiče potrošnje vremena, branim tezu da vrijeme koje poljoprivrednik troši na ispunjenje svojih administrativnih obveza isto treba platiti. Zašto bi poljoprivrednik to vrijeme poklonio? Za to vrijeme mogao je negdje prodati svoje - vrijeme. Ili ako je poljoprivrednik velika firma, pa taj posao obavlja tehnolog kojeg se plaća? Zašto bi se za funkcioniranje sustava plaćala plaća zaposlenicima Agencije, a ne bi se vrednovalo vrijeme koje poljoprivrednici troše na ispunjenja zahtjeva administracije?

To vrijeme se sastoji od:

• vremena za prijavu potpora
• učestalost kontrola i obveza zbog istih (geotagiranje fotografija, monitoring površina)
• edukacija
• skupljanje ambalažnog otpada
• razne evidencije i dokumentacija

U svim kategorijama je potrošnja ovog vremena rasla u 2024. u odnosu na 2015. godinu. Više je edukacije, više je administracije. Metodološki sam se odlučio doći do podatka o potrošnji vremena na ove aktivnosti na način da sam pitao trojicu poljoprivrednika koliko im je veća godišnja potrošnja sati. Nakon puno čupanja, prosjek ankete je bio 9 sati. Ovo je naravno neprecizno, ali dovoljno indikativno.

Koliko vrijedi sat hrvatskog poljoprivrednika? Nek bude skromna satnica od 12 EUR bruto. 9 x 12 = 108 EUR. Bit će za janjetinu.

Investicije

Uvijek ima neki ali… Ali, je li za nove potpore potrebna nova investicija u strojeve? Teoretski nije, ako već imate kvalitetnu kratku tanjuraču, malčer, gruber, agresivnu sijačicu i GPS opremu na traktorima. Što ako nemate? Morat ćete u jedan dio te opreme investirati. Ugrubo, sve što sam nabrojio košta oko 100.000 EUR za ozbiljno gospodarstvo.

Računat ću da su gospodarstva dijelom opremljena, i da postojeća oprema nešto vrijedi u slučaju da se proda kada se kupi nova. Radi svih tih faktora, računat ću da OPG Slavko treba investirati pola tog iznosa - odnosno 50.000 EUR. Što je 200 EUR po hektaru i što na period od 10 godina daje godišnju amortizaciju investicije od 20 EUR/ha.

Gubitci prinosa

OK, ali što je s prinosima? Utječe li mjera konzervacijska obrada za koju je Slavko dobio potporu, negativno na prinose? Gruber je jeftinija operacija od oranja, tu dobivamo oko 20 EUR/ha uštede na obradi tla. Međutim, tu je i gubitak prinosa. Proizvođači s kojim sam razgovarao složili su se - gubitak prinosa kreće se negdje oko 10%. Što znači tih 10% u novcima? Ove godine kladio bih se na prinos kukuruza od 7 tona x 16X EUR/toni odnosno 1.200 EUR/ha prihoda. Dakle, 10% gubitka prihoda iznosi 120 EUR/ha.

Naravno, taj gubitak nije na svim kulturama, ako računam kod Slavka da je 50% plodoreda u konzervacijskoj, dođem do 60 EUR/ha. Minus 20 EUR/ha uštede na agrotehnici, daje nam 40 EUR/ha gubitka.

Ajmo gornje brojke zbrojiti i oduzeti:

• 72 EUR/ha za inflaciju
• 71 EUR/ha za za troškove agrotehnike i repromaterijala
• 108 EUR godišnje za administraciju (ovaj iznos nije po hektaru, nego ukupno)
• 20 EUR/ha za amortizaciju novih strojeva
• 40 EUR/ha za gubitak prinosa
• Ukupno: 203 EUR/ha

Kod OPG Slavko, potpore 2024. su veće od potpora 2015. za 127 EUR/ha. Inflacija, troškovi i gubitci su veći 203 EUR/ha. Odnosno, da bi primio isti nivo kao 2015., današnja potpora za OPG Slavko bi umjesto 348 EUR/ha, trebala iznositi 412 EUR/ha.

Za Slavka je novi sustav potpora pušiona. U odnosu na 2015. godinu više daje nego što dobiva i to za 76 EUR/ha.

Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.

Napomena: za napraviti ozbiljnu kalkulaciju treba napraviti veći uzorak. Moj Slavko je čudna i posvećena ptica i nije nužno da je prosjek svugdje ovakav. Ja sam htio pokazati metodologiju i da shvatimo da novi sustav nije rataru donio financijsku korist, čak i kad izgleda tako jer su nominalno veće potpore.

A kako je sektor ratarstva u popriličnoj banani - pripremajte nove potpore, slično kao što je napravljeno za šećernu repu. Ili, još bolje, ratarima dajte potpore da odu prema povrtlarstvu i voćarstvu. Jer npr. na krumpiru se dobro zarađuje, ove godine razlike su brutalne. Ako su ratari na pšenici zaradili tek par stotina EUR/ha, krumpiraši su zaradili nekoliko tisuća EUR/ha.