Kako to? Kako to? Računica je jasna - dio je pojela inflacija, dio ulaganja, a dio dodatne obveze koje poljoprivrednici moraju ispuniti da bi dobili potpore. Nova priča Ivana Malića donosi Slavkovu računicu.
Puno sam pisao o potporama, a o možda najvažnijem pitanju nisam puno. Prije svega nastojim educirati da su potpore uglavnom naknade za ograničenja. Ako niste čitali, pročitajte jednu od mojih starih priča gdje na početku pojašnjavam što sve seljak mora napraviti da bi ostvario kompenzaciju (potporu). Pisao sam i o temi treba li se ista indeksirati na inflaciju.
Jasno je iz aviona da je poljoprivreda u Hrvatskoj u banani. Proizvodnja nam pada usprkos sve većim potporama, najveći sektor (ratarstvo) je u strukturalnom problemu, proizvodimo sve manje voća i povrća, utjecaj klimatskih promjena raste. I prije nego svi kažu da sektor treba nove potpore da bi preživio, htio bih ovom pričom doprinijeti razumijevanju potpornih kalkulacija.
Ono što svi propuštaju je razumjeti o kolikom se tu novcu zapravo radi? Koliko je seljaka koštala potpora, a koliko je imao od nje koristi? Uzet ću za primjer potpore za ratarstvo, taj je sektor najbolji primjer gdje su obveze rasle više nego koristi. Treba biti iskren i reći da su neki sektori prošli i bolje u novom razdoblju Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike, npr. tov junadi. Svaki sektor ima svoju priču, odnosno lobistu.
Baza od koje krećem u ovu priču je OPG Slavko, čisti ratar, koji je dobio sljedeće potpore 2024. godine (podaci su stvarni, iz odluka s Agroneta):
OPG Slavko, 2015. godina:
U ovom slučaju potpore za OPG Slavko su u odnosu 2024./2015. godina veće za 127 EUR/ha. Finih 56% više.
Idem sad pogledati drugu stranu ove medalje. Potpore su više, ali što je s troškovima, ulaganjima, gubitcima prinosa i inflacijom?
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija u periodu 2015-2024 je iznosila 32,9%. Kako smatram da bi se potpore trebale svake godine indeksirati za inflaciju jer realno novac toliko manje vrijedi, to bi značilo razliku od 72 EUR/ha, na početnih 221 EUR/ha u 2015. godini.
Da bi dobio potporu, poljoprivrednik iz 2024. mora ispuniti puno više zahtjeva nego u 2015., što nosi ili direktne troškove ili potrošnju vremena.
Direktni troškovi su troškovi poput sjemena za zelenu gnojidbu ili trošak agrotehničkih operacija. Trošak operacija uključuje troškove goriva, amortizacije, održavanja, kapitala i rada radnika.
Tu sam računao sljedeće:
S obzirom da je u primjeru koji sam koristio za izračun potpora samo za dio hektara korištena zelena gnojidba, računam iznos u omjeru tih hektara u odnosu na ukupne, odnosno 66 EUR/ha.
Što se tiče potrošnje vremena, branim tezu da vrijeme koje poljoprivrednik troši na ispunjenje svojih administrativnih obveza isto treba platiti. Zašto bi poljoprivrednik to vrijeme poklonio? Za to vrijeme mogao je negdje prodati svoje - vrijeme. Ili ako je poljoprivrednik velika firma, pa taj posao obavlja tehnolog kojeg se plaća? Zašto bi se za funkcioniranje sustava plaćala plaća zaposlenicima Agencije, a ne bi se vrednovalo vrijeme koje poljoprivrednici troše na ispunjenja zahtjeva administracije?
To vrijeme se sastoji od:
U svim kategorijama je potrošnja ovog vremena rasla u 2024. u odnosu na 2015. godinu. Više je edukacije, više je administracije. Metodološki sam se odlučio doći do podatka o potrošnji vremena na ove aktivnosti na način da sam pitao trojicu poljoprivrednika koliko im je veća godišnja potrošnja sati. Nakon puno čupanja, prosjek ankete je bio 9 sati. Ovo je naravno neprecizno, ali dovoljno indikativno.
Koliko vrijedi sat hrvatskog poljoprivrednika? Nek bude skromna satnica od 12 EUR bruto. 9 x 12 = 108 EUR. Bit će za janjetinu.
Uvijek ima neki ali… Ali, je li za nove potpore potrebna nova investicija u strojeve? Teoretski nije, ako već imate kvalitetnu kratku tanjuraču, malčer, gruber, agresivnu sijačicu i GPS opremu na traktorima. Što ako nemate? Morat ćete u jedan dio te opreme investirati. Ugrubo, sve što sam nabrojio košta oko 100.000 EUR za ozbiljno gospodarstvo.
Računat ću da su gospodarstva dijelom opremljena, i da postojeća oprema nešto vrijedi u slučaju da se proda kada se kupi nova. Radi svih tih faktora, računat ću da OPG Slavko treba investirati pola tog iznosa - odnosno 50.000 EUR. Što je 200 EUR po hektaru i što na period od 10 godina daje godišnju amortizaciju investicije od 20 EUR/ha.
OK, ali što je s prinosima? Utječe li mjera konzervacijska obrada za koju je Slavko dobio potporu, negativno na prinose? Gruber je jeftinija operacija od oranja, tu dobivamo oko 20 EUR/ha uštede na obradi tla. Međutim, tu je i gubitak prinosa. Proizvođači s kojim sam razgovarao složili su se - gubitak prinosa kreće se negdje oko 10%. Što znači tih 10% u novcima? Ove godine kladio bih se na prinos kukuruza od 7 tona x 16X EUR/toni odnosno 1.200 EUR/ha prihoda. Dakle, 10% gubitka prihoda iznosi 120 EUR/ha.
Naravno, taj gubitak nije na svim kulturama, ako računam kod Slavka da je 50% plodoreda u konzervacijskoj, dođem do 60 EUR/ha. Minus 20 EUR/ha uštede na agrotehnici, daje nam 40 EUR/ha gubitka.
Ajmo gornje brojke zbrojiti i oduzeti:
Kod OPG Slavko, potpore 2024. su veće od potpora 2015. za 127 EUR/ha. Inflacija, troškovi i gubitci su veći 203 EUR/ha. Odnosno, da bi primio isti nivo kao 2015., današnja potpora za OPG Slavko bi umjesto 348 EUR/ha, trebala iznositi 412 EUR/ha.
Za Slavka je novi sustav potpora pušiona. U odnosu na 2015. godinu više daje nego što dobiva i to za 76 EUR/ha.
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Napomena: za napraviti ozbiljnu kalkulaciju treba napraviti veći uzorak. Moj Slavko je čudna i posvećena ptica i nije nužno da je prosjek svugdje ovakav. Ja sam htio pokazati metodologiju i da shvatimo da novi sustav nije rataru donio financijsku korist, čak i kad izgleda tako jer su nominalno veće potpore.
A kako je sektor ratarstva u popriličnoj banani - pripremajte nove potpore, slično kao što je napravljeno za šećernu repu. Ili, još bolje, ratarima dajte potpore da odu prema povrtlarstvu i voćarstvu. Jer npr. na krumpiru se dobro zarađuje, ove godine razlike su brutalne. Ako su ratari na pšenici zaradili tek par stotina EUR/ha, krumpiraši su zaradili nekoliko tisuća EUR/ha.
Tagovi
Autor
Makeba
prije 1 mjesec
Stari S kasno je da skinem naočale
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Stari S ; Ako će mo iskreno ti si rođen za politićara,ako već i nisi među njima.
Stari S
prije 1 mjesec
Ako ćemo iskreno, onaj visoki političar od Marte Radić ima pravo na takvo mišljenje, pogledajte oko sebe malo veće ratare kako žive ,sa čime i koliko dana u godini rade, svi "napuhani" kao baloni !? Citat: "Kaže jedan političar u poziciji...vi seljaci stalno kukate...ako vam se ne isplati biti ratar , promjeni i proizvodi što ti se isplati. Ako ti se ništa ne isplati , prodaj zemlju i radit u firmu ili nešto drugo. Stalno cvilite da se neisplati , a polj.zemljišta nikad dosta , stalno se borite za zemlju. Nešto tu ne štima . Poticaji vam daju pripomoć , a vi proizvodite što je isplativo i što možete prodat. " A poticaji, da sigurno se uz malo truda može više dobiti po hektaru danas nego prije 10 godina , ali cijena proizvedenog nije pratila troškove, tu je najveći problem .
Makeba
prije 1 mjesec
Neko bi trebao biti odgovoran za ovakvo stanje .No što se događa u SMŽ ,a model je za ostatak zemlje ,industrijalizacija poljoprivrede . Kao 40 do 100 piličnjaka kod mene na tri Opčine pa dalje po SMŽ, gradnja pored pruga silos a za žito . Pošto na našem području ima žita za 3 dana za njihove kapacitete . Znaći masovni uvoz žita . Studije su takve nakaradne koje govore mi čemo vam uzeti jeftino zemlju ,vodu ,plin dovest ćemo vam stranu radnu snagu itd.itd
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Mljekarstvo je propalo zbog niskih otkupnih cijena i zato što su mljekare jednostavno jednostranom odlukom prestale otkup mlijeka na nekim područjima zbog silnog uvoza.Kod nas u općini od pet farmi sve su ugašene i objekti skupljaju prašinu.Dvije su prešle na ratarstvo,a ostali su ugasili opg.Tov junadi je na klimavim nogama zbog skupih ulaznih troškova teladi i zasad se održava zbog dobre cijene bikova,što je posljedica raznih ograničenja zbog pojave nekih zaraznih bolesti.Svinjogojstvo ima problem zbog uvoza smrznutog mesa kojemu u npr Njemačkoj ističe rok za upotrebu,a kod nas je to još uvijek ispravno meso.Mali proizvođači,koji prodaju lokalno,imaju problem jer ne postoje klaonice koje vrše usluge klanja.Kod nas u selu se najviše iz tog razloga prepolovio produženi tov.Osobno zbog toga razloga ne želim povećati kapacitet,a drugi razlog je što bi time imao još veći problem sa viškom prasaca u ljetnom periodu,koje nitko meće.Nekada je to išlo za Dalmaciju,a sada svi uvoze na kamione i ne žele imati posla sa seljacima.Razni zakoni i uvoz ubiše seljake.Zbog toga preostali prelaze na ratarstvo,jer im ništa drugo i ne preostaje.To što smo uništili mlinsko-pekarsku industriju je drugi par opanaka.Opet je to interes uskog kruga određenih pojedinaca.Poljoprivreda je jako kompleksna grana,gledano u cijelini,te ukoliko urušiš jedan segment dobiješ domino efekt koji sve vuče u propast.Kod nas nema nikakve političke volje,a pogotovo odgovornosti da poslože stvari u cilju općeg razvoja.Sve je podređeno interesu pojedinaca i određenih skupina.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Da Ivane , hrane ima dovoljno na Planetu Zemlja za one koji imaju novaca da ju mogu kupiti ! Hrvati uglavnom imaju novaca da kupe osnovne proizvode , a to što je hrana u velikoj mjeri iz inozemstva i što je nekoj rok jestivosti ISTEKAO ( smrznuto meso ) , to za Hrvate i hrvatske političare nije bitno ! Jeo sam hranu u više država Europe i dva puta u Libiji na sjeveru Afrike ! Žao mi je što nismo sposobni proizvesti hranu ni za vlastite potrebe , osim žitarica zahvaljujući bivšim kombinatima i novim većim OPG tipa Pranjić , Grivičić !
Ivan Kulak
prije 1 mjesec
Poljoprivredom se bavim više iod 40 g. U bivšoj državi su bile premije po kilogramu prodanih uljarica,šečerne repe i mlijeka a za pšenicu i kukuruz nije bilo premija. Proizvođači umjetnog gnojiva,herbicida i certificiranog sjemena žitarica su također dobivali premije od države. U samostalnoj RH premije za suncokret,šečernu repu zadržale su se do kraja devedesetih a za mlijeko smo dobivali premiju po kilogramu negdje do 2005.g ako me pamčenje dobro služi. Od 1999. su se počeli uvoditi poticaji po jedinici površine u raznim iznosima i oblicima. Mislim da je u današnje vrijeme situacija takva da hrane u svijetu ima divoljno i da se zato pozicaji ne vežu za proizvodnju nego za obrađivanje površina.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Farma Lužak , jedna od hrvatskih floksula je i naziv OPG ! Dio ljudi su to osnovali da mogu kupiti plavi dizel , dobiti poticaje , ići na neke mjere , prodavati ! U ekonomskom smislu većina hrvatskih OPG ima bruto proizvod 2000 do 5000 eur ! U ekonomskom smislu to nije ništa ! U poljoprivrednom smislu većina tih OPG proizvede nešto hrane za sebe i nešto za prodaju . Javno sam Tuđmanu 95 predložio da se ide u NACIONALNI program USPOSTAVE OPG tjekom 10 godina na bazi privatne i državne zemlje i MODEL POVRŠINSKOG OČUVANJA , nasljeđivanjem ili prodajom , sa MODELOM OBEŠTEĆENJA ako ima 2 ili više nasljednika ! Za BALKANSKI narod kao što su Hrvati to je naučna fantastika ! Gospodin Milić se bavi brojevima ! Gospodine Milić imate 2 ha oranice , 1 ha tritikal , 1 ha kukuruz , i tu Vam nikakvi poticaji u biti ne mogu puno pomoći ! Ako sa 2 ha ratarskih kultura , to potrošite u uzgoj tovljenih pilića , tada možete imati VEĆI bruto proizvod ! Farma Lužak , u Slavoniji OPG su zasnovani na jednoj do 5 krava , dvoje konja za obradu zemlje , a neki ni njih nisu mogli imati ! IZUMIRANJE sela SLAVONIJE počelo je 1945 i najdalje je otišlo u brdskoj Slavoniji na tromeđi tri SANŽAKA prema TURSKOM ustroju ; Brodskog , Požeškog i Osječkog ! 1995 iznio sam procjenu kao kandidat za Sabor o EGZODUSU - ISELJAVANJU iz Slavonije , a što se i desilo , jer UNIŠTENJEM industrije ne možete zadržati ljude u Slavoniji ! POLJOPRIVREDNI kombinat JASINJE u cijelosti je UNIŠTEN , plantaže grožđa , proizvodnja , pa tako u Općini Bukovlje kojoj je bi načelnik Jakovina umjesto vinograda imamo 50 ha ŠIKARA !
Marta Radić
prije 1 mjesec
Kaže jedan političar u poziciji...vi seljaci stalno kukate...ako vam se ne isplati biti ratar , promjeni i proizvodi što ti se isplati. Ako ti se ništa ne isplati , prodaj zemlju i radit u firmu ili nešto drugo. Stalno cvilite da se neisplati , a polj.zemljišta nikad dosta , stalno se borite za zemlju. Nešto tu ne štima . Poticaji vam daju pripomoć , a vi proizvodite što je isplativo i što možete prodat. Teško je nekom objasniti poljoprivredu , koji ju ne živi.
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Svega je u poljoprivredi manje samo broj opg ova sve veći! I jos jedan podatka ,u jednoj Slavonskoj županiji na istoku zemlje 2016 godine kad je ministarstvo poljoprivrede preuzeo ministar Romic bilo je 2000 poljoprivrednih gospodarstava koje su držali goveda poslje deset godina taj broj je ispod 200 točnije 196 ali broj hektara u Arkodu se nije smanjio. To nam govori da se broj poljoprivrednika stočara drastično smanjio i stočarii su postali čisti ratari. I sad pitanje za milon dolara ako proizvedemo 200 % potreba za pšenicom i kukuruzom a 50% svinjskog i junećeg mesa zašto se potiče ono čega proizvedemo duplo vise od potreba a ne potičemo ono čega proizvedemo pola od potreba. Zna li netko odgovar?
SASA FRANIC
prije 1 mjesec
nijedne potpore nisu rasle 10 godina. a bila je inflacija i jos su u praksi smanjili potpore promjenama pravila. to je gdje nas vode poremeceni lijevi Briselski ludjaci i komunisti. da ne govorimo da su pogani lijevi Briselasi isto napravili i u industriji i energetici, a ne samo u poljoprivredi.
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Sve mi to dobro znamo,jer osjetimo na svojoj koži.Posla više,administracije više,a novca sve manje.Pitanje je i što će biti od idućeg programskog razdoblja,jer biseri planiraju umanjivati poticaj,umjesto da ga povećavaju.Budućnost je u očuvanju leptira,cvjetnim trakama ili ezp-u...tu se krije para.
Marta Radić
prije 1 mjesec
Ako su ratarima manje , ekološka je manja, neke stočarske su manje...a kome su više..netko je uzeo razliku...evo za gospodina..da istraži kome su više..nekima i 100%..