Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Neuređeno vlasništvo
  • 21.12.2024. 09:00

Posljedica neriješenih vlasničkih odnosa nad poljoprivrednim zemljištem je i opća inflacija

Hrvatski političari u vlasti, osobito u mirnodopskom razdoblju razvoja države, nisu položili ispit pred narodom

Posljedica neriješenih vlasničkih odnosa nad poljoprivrednim zemljištem je i opća inflacija
Foto: Depositphotos/fotosedrik
  • 749
  • 66
  • 0

Mnogi su, od milijun stanovnika koje je Hrvatska izgubila nakon Domovinskog rata, napustili upravo prostor sela. Prostor objedinjenog života. 

Jedan od ključnih razloga su nebrojeni neriješeni vlasnički odnosi nad poljoprivrednim zemljištem. Pri tome su vodeće politike, u dužem razdoblju, propustile mogućnost i da domicilnom stanovništvu (obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu) osiguraju pristup u vlasništvo površinama poljoprivrednog zemljišta nad kojim država ima ingerenciju i odgovornost. Koliko mi je poznato, to je tek u malim prostornim površinama dozvoljeno.

Da su samo to sustavno i planski omogućile, za razliku od ozakonjenih i kontinuirano mijenjanih modela, provođenih u dugogodišnjem razdoblju samostalnosti, te iste politike i njihovi akteri, danas bi, siguran sam, Hrvatska imala nedvojbeno manje gospodarskih, demografskih, socijalnih i ekoloških problema. Konačno, podaci o bilancama hrane u državi bi bili daleko povoljniji.

Primjerice; 2002. godine negativna bilanca hrane iznosila je 260 milijuna eura, da bi se 2023. gotovo udeseterostručila. Strašno. Takva negativna dosegla je 2 milijarde eura. 

Nenadoknadivi propusti politika 

Nastavno na konstataciju o riješenim vlasničkim odnosima posve sam siguran da bi oni potaknuli snažan uzgoj, proizvodnju i preradu dovoljno hrane s njenom dodanom vrijednošću, kako bi se s ponosom mogli uspoređivati i aktivno, uzajamno, poslovati (natjecati se) s uspješnim narodima EU i svjetskih država. Uspostavili funkcionalnu i dvosmjernu komunikaciju. Ujednačenih, fer bilanci. Takvo bi okruženje aktiviralo snažniji razvoj ostalih sastavnica zajednice - kulture, sporta, obrazovanja i dr.. Uredilo prostor i snažno ojačalo gradsko seoske poveznice i potrebnu infrastrukturu.  

Hrvatska bi bila sasvim drugačija za živjeti. Prostor uređeniji i življi s neusporedivo drugačijim mentalnim sklopom stanovništva.

Da, uređeno vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem nedvojbeno utječe u dugom roku na mentalni sklop pojedinca, ali i zajednice mu u cjelini. 

Očigledni su stoga, i nenadoknadivi, propusti politika u prethodnom razdoblju, prema svom vlastitom stanovništvu i prostoru. Upravo i iz razloga nerješavanja vlasničkih odnosa nad poljoprivrednim zemljištem. Zaustavljen je pri tome organski rast i razvoj ključnih čimbenika zajednice u državi.  

Sada se dodatno, nakon otvaranja prema EU zajednici, tržište domaćeg poljoprivrednog zemljišta usmjerava prema bogatijim, tehnološki i organizacijski savršenijim narodima, nažalost, u manjoj mjeri, i onima koji se mogu bolje snaći. Zajednice, države, u kojima su vlasnički odnosi nad poljoprivrednim zemljištem riješeni u korist domicilnog stanovništva (u tome imaju kontinuitet) su u svakom pogledu razvijenije i dominantnije s izvjesnijom budućnosti. Istu mogu politikama malih koraka dotjerivati i modelirati, za razliku od politika "velikog skoka“ koje su u nas učestale, ali očito društveno nedjelotvorne.    

Hrvatski političari u vlasti, osobito u mirnodopskom razdoblju razvoja države, nisu položili ispit pred narodom koji je u neshvatljivom broju za jednu tako malu zemlju, u vrlo kratkom vremenu, vrlo intenzivno, ne sam po sebi, napustio prostor i blago. I tako se nepotrebno osiromašio. Priznati prethodne argumente je preduvjet promjena. Ili, ne priznati, i ne mijenjati, je daljnja stagnacija i dodatno slabljenje zajednice. U kontekstu nacionalne sigurnosti potpuno neozbiljno. 

Slijediti primjere bliskih, razvijenijih naroda s kojima dijelimo zajednicu, po ovdje naglašenoj temi, je otvorena knjiga i potreba koja se nameće sama po sebi. Naravno, aktivirati i među sobom one koji imaju drugačijih viđenja, je također preduvjet promjena i razvoja. 

Opću inflaciju značajno generira vrijednost hrane

Lako je i jednostavno zaključiti iz prethodnog da se posljedice neriješenih vlasničkih odnosa nad poljoprivrednim zemljištem (zemljište u vlasništvu domicilnog stanovništva) ocrtavaju kroz opću inflaciju koju značajno generira vrijednost hrane. Ovaj izvor inflacije u nas je pokazatelj nagomilanih problema u domaćem uzgoju i proizvodnji hrane. Nije lako i u kratkom roku rješiv.

Ista ta inflacija povezani je uzrok sve veće dekadencije zajednice u kojoj tek na trenutak, i tek tu i tamo, nekom članu ili manjoj organiziranijoj skupini u uskom interesu, nosi ugodu. 

Povod, pa i razlog više, sadržaju ovog obraćanja u javnost, uz mnoge druge poticaje iz svakodnevice naše zajednice je i sljedeća konstatacija zabilježena u članku Jutarnjeg lista još početkom listopada. 

"Zbog pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) nekretnine u Hrvatskoj će, i to u vrlo skoro vrijeme, bez ikakve prethodne dozvole nakon državljana zemalja članica Europske unije (EU) moći kupovati državljani još 16 zemalja članica OECD-a (riječ je o Australiji, Kanadi, Čileu, Kolumbiji, Kostariki, Islandu, Izraelu, Japanu, Koreji, Meksiku, Novom Zelandu, Norveškoj, Švicarskoj, Turskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama) te državljani još pet država koje su, kao i Hrvatska, pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija - Argentine, Brazila, Perua, Tajlanda i Indonezije."

Dosadašnjim modelom, i nikada jasno, za dugi rok, predstavljenom paradigmom upravljanja poljoprivrednim zemljištem prema domicilonom stanovništu - poboljšanjem problematike privatnog i raspolaganjem državnim, nismo daleko stigli. Tako deklaratorni i netransparentni modeli bez jasne strategije uključenja pitanja odnosa prema poljoprivrednom zemljištu u opći razvoj države i njene samodostatnosti u hrani, zadržavanju ljudi i održavanju prostora, neće nas dalje pomaknuti. Inflaciju temeljenu na poskupljenju hrane neće se moći zauzdati bez jasno riješenih vlasničkih odnosa i odgovornosti nad poljoprivrednim zemljištem. I zbog zdravlja tla.  

Javno raspravljanih, a neprihvaćenih prijedloga za ukupno rješenje, je bilo kroz godine unatrag. 

Na razmišljanje.


Tagovi

Vlasnički odnosi Poljoprivredno zemljište Miroslav Kovač Propust države


Autor

Miroslav Kovač

Više [+]

Diplomirao Agronomiju, smjer stočarstvo, u Zagrebu, a titulu magistra znanosti obranio u Ljubljani. Znanje i praktično iskustvo u struci stjecao i izvan Hrvatske. Profesionalno radno iskustvo ima u administraciji i poduzetništvu te je dragovoljno aktivan u interesnim udrugama. Autor i urednik nekolicine stručnih knjiga i većeg broja stručnih radova.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Bliži se svetkovina sv. Vinka kojim vinari obilježavaju ulazak u novu vinogradarsku godinu. Mi smo malo uranili 😊🙏