Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Osjetljivi sektor
  • 26.01.2022. 10:30

Populizam ili zdrav razum - zašto je duhan osjetljiv sektor u poljoprivredi, a pčele nisu?

Prijedlog programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2022. godinu u javom savjetovanju. Zastupnik Miletić o tome je postavio pitanje ministrici Vučković

Foto: K. Rastija/L. Bencarić
  • 1.036
  • 303
  • 2

Hrvatska država iz proračuna već godinama ulaže u iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi. Do 28. siječnja u tijeku je javno savjetovanje na novi prijedlog Programa državne potpore za spomenute sektore.

Ovaj Program ima sljedeće ciljeve: unaprjeđenje uzgoja u sektoru mliječnog govedarstva i svinjogojstva, unaprjeđenje proizvodnje duhana i maslinovog ulja te očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja.

Za 2022. godinu planiran je iznos od 121.000.000 kuna za isplatu. Za potporu uzgoja mliječnih krava predviđeno je 51 milijun kuna, 18,5 milijuna kuna za uzgoj rasplodnih krmača, 42 milijuna kuna za proizvodnju duhana, 8,5 milijuna kuna za proizvodnju maslinovog ulja, te 1 milijun kuna za očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja. Prema potpuno identičnom programu provedene su i lanjske isplate za iste poljoprivredne sektore.

O katastrofalnom stanju u mljekarskoj proizvodnji već je napisano previše riječi. Svaka potpora ovoj djelatnosti dobro će doći preostalim proizvođačima, ali nažalost, malo je vjerojatno da će vratiti hrvatsko mljekarstvo na stare grane. Za hrvatsku proizvodnju svinjetine također je općepoznato da je u strmoglavom padu, te da nam prijeti zatvaranje većih farmi. Samo u 2020. godini smo uvezli 92.305 t svinjskog mesa i masti. U proizvodnji maslinovog ulja kaskamo za ostalim mediteranskim zemljama iako gospodarimo tlima sličnih agro-ekoloških značajki. No, kako stoji proizvodnja duhana i treba li je podupirati?

Zašto duhan, a ne med?

Zastupnik Marin Miletić uputio je 19. siječnja ministrici zastupničko pitanje sljedećeg sadržaja:: "...Kako je moguće da Vi, vaše ministarstvo i Vlada Republike Hrvatske potičete proizvodnju štetnih duhanskih proizvoda kada znamo da godišnje u Hrvatskoj umire 15.000 naših sugrađana od pušenja? Kako je moguće da vaše ministarstvo ne podupire proizvodnju meda i pčelarskih proizvoda koji znatno poboljšavaju zdravlje građana, a pritom podupirete duhanske proizvode koji teško štete zdravlju građana?"

Uspoređuje li Miletić ovim pitanjem neusporedivo? Postavlja li ovo pitanje jer ga brine zdravlje sugrađana ili lovi političke bodove neizravno optužujući ministricu za uzrokovanje smrti? Bi li samo ukidanje potpora proizvodnji duhana smanjilo broj smrti uzrokovanih pušenjem ili hrvatskim pušačima baš i nije bitno porijeklo lišća koje puše?

Saborski zastupnik Marin Miletić (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

Duhan je jedna od najdohodovnijih poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj, a ukupna godišnja vrijednost otkupa iznosi oko 90 milijuna kuna. Hrvatska proizvodnja u EU zauzima peto mjesto s udjelom 5-6 posto. U 2020. godini domaća proizvodnja duhana je bila u izrazito ranjivom položaju jer je BAT prijetio odlaskom, a kontrolirao je 70 posto proizvodnje. Danas se stvari doimaju stabilnije. U Virovitičko - podravskoj županiji smješteno je 90 posto domaće proizvodnje duhana. Postoje dvije tvrtke koje se bave proizvodnjom, preradom i organizacijom proizvodnje duhana, a to su Hrvatski Duhani d.d. ( u sklopu BAT-a) i Agroduhan Slatina d.o.o. (u većinski državnom vlasništvu).

Osim sa spomenutih 42 milijuna kuna te sredstvima iz mjere 17.1 Ruralnog razvoja za pomoć pri osiguranju usjeva u iznosu od cca 10 milijuna kuna, Vlada RH pomagala je duhanskoj proizvodnji i nekim drugim mjerama. U 2021. su potpore po istom Programu za duhan tipa Virginia povećane sa 5,25 na 6,25 kuna/kg. U 2019. godini je isplaćeno potpora za 7.343 tone duhana.

Prosječna isplaćena neto plaća u proizvodnji duhanskih proizvoda u 2019. godini je 7.867 kuna i u usporedbi s prosječnom neto plaćom Republike Hrvatske bila je veća za 21,8%. Na posljednjim Danima polja duhana održanim u rujnu 2021. provedena je anketa među kooperantima i prema njoj čak 68,1 posto proizvođača vidi svoju budućnost u toj proizvodnji, a svaki treći planira povećati površine pod ovom kulturom u razdoblju od jedne do tri godine. Oko 500 obitelji živi od uzgoja i proizvodnje duhana.

Pad potrošnje

Proizvodnja u EU: U 1991. godini je uzgojeno 400.000 tona, dok je u 2018. uzgojeno samo 140.000 tona. U 2018. duhan se u Uniji uzgajao na približno 66.000 ha (upola manje nego 2001.), a proizvodilo ga je ukupno 26 000 specijaliziranih proizvođača. Glavni europski proizvođači su Italija, Španjolska, Poljska, Grčka, Hrvatska, Francuska, Mađarska i Bugarska, čija proizvodnja zajedno čini 99 posto proizvodnje duhana u EU-u. Prisutna je tendencija smanjenja područja uzgoja, uglavnom zbog pada potrošnje duhanskih proizvoda. Prinos iznosi od jedne do tri tone po hektaru, ovisno o sorti. Unija proizvodi manje od 2 % godišnje svjetske proizvodnje sirova duhana. U 2018. uvezla je otprilike 420.000 tona sirova (rastući trend), a izvezla 120.000 tona (silazni trend).

Pojednostavniti svrhovitost Programa usporedbom proizvodnje duhana i meda je lagano, ali neprecizno. Jer, i pčelarska se proizvodnja podupire drugim kanalima. No, činjenica ostaje da med ide uz školu, djecu i zdravlje, a duhan ne.

Za potpore proizvodnji, legitimno bi bilo postaviti pitanje: Po kojim se kriterijima duhanska proizvodnja i dalje svrstava u iznimno osjetljivi poljoprivredni sektor? Igra li tu ulogu broj zaposlenih, njihove plaće, Virovitička županija ili većinski vlasnici otkupljivača? Ako je došlo do stabilizacije proizvodnje kako tvrde pojedini mediji, i ako se proizvođači bave planiranjem daljnjih investicija, onda možda više nije iznimno osjetljiva.

A što s mljekarstvom?

No, kako svjedočimo sumraku hrvatske mljekarske proizvodnje, možda je Miletić trebao preformulirati pitanje na sljedeći način: Kako to da je za proizvodnju mlijeka kao iznimno osjetljivog sektora predviđeno samo 51 milijun kuna, a takav sličan iznos ugrađen je za potpore u prethodnim sezonama i sudeći prema trendovima u toj djelatnosti, nije pomogao? Nije li mlijeko proizvod koji troši 99 posto kućanstava? Nije li mlijeko hrana, puna vitamina i minerala od koje rastemo i razvijamo se?

Ne znači li propast hrvatskog mljekarstva stvaranje ovisničke pozicije Hrvatske prema uvoznoj industriji? I na kraju, radi li itko projekciju i analizira li utjecaj ovih isplata na "unaprjeđenje" mljekarskog sektora? Jer, ovako odoka, unaprjeđenje te proizvodnje u RH blago je reći, ne postoji.

Političari najčešće postavljaju ovakva bombastična pitanja koja odjeknu daleko i na prvu djeluju šokantno. Zato, nemojte čekati njih nego sami pročitajte Program i postavite vlastita pitanja.

Program je kratak, pronaći ćete ga ovdje


Tagovi

Marin Miletić Marija Vučković Ministrica Zastupnik Uzgoj duhana Iznimno osjetljivi sektor Proizvodnja mlijeka Potpore Isplate Program Med


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenik u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.