Sve je isto. Odnos proizvođača i prerađivača je u Hrvatskoj na izuzetnom lošem nivou. No, tko je tu kriv? U prvom redu to je politika koja je stvorila takvo okruženje. Ali i ona politika prije 10, 15 i 20 godina koja je omogućila tajkunizaciju hrvatske prerađivačke industrije. Tajkuni, što nisu zadržali, prodali su strancima i sada su naši poljoprivrednici taoci stranih uvoznika.
"Za mene je šećerna repa prošlost. Na moje njive ona neće više", priča nam jedan veliki poljoprivrednik koji je svake godine sijao minimalno 300 hektara šećerne repe. Toliko su ga naljutili da on jednostavno s njima ne može više raditi. Ne samo što su ga po ugovoru financijski oštetili, već je s njihovim odnosom prema njemu kao partneru razočaran.
Prvo je radio s osječkom šećeranom, njihova suradnja trajala je točno 10 godina i upravo ih je napustio zbog osjećaja da ga manipuliraju. Tada je od njih dobio i plaketu kao najbolji proizvođač. No, problem je upravo u tome odnosu. I počeo je raditi s virovitičkom šećeranom. I ove godine je prekipjelo. Prvo su bez obzira na potpisani ugovor drastično smanjili cijenu. Ljudi se s tim nisu slagali. I onda su šećerane napravile nešto što nitko ne voli. Ucjena. A ucijenili su ih time što su se zaprijetili da neće odvesti repu s polja.
"Da sam imao pedeset ili šezdeset hektara, preorao bih. Nema šanse da bi to dozvolio. Ali 300 je ipak mnogo. I onda je počelo dalje", priča poljoprivrednik koji ne želi da ga spominjemo imenom. Kaže, priča je za sve ista. Umjesto očekivanih devet ili 10 primjesa, tvrde da imate 21, pa vam s digestijom ne daju da spustite opravdano razinu. Kraj naše suradnje zauvijek, ističe naš sugovornik.
O čemu se tu radi. Nije tu samo riječ o preradi šećerne repe. Stvar je u tome da je nekolegijalan i neetičan pristup poslu, odnosno zajedničkom poslu koje u ovom slučaju obavljaju poljoprivrednici i preradbena i prehrambena industrija. Prije neki dan posjetio sam jednog malog proizvođača mlijeka. Ima 20 krava i klasičnu mužnju malim muznim strojem u kantu. Cijenu su mu srozali na 1,6 kuna za litru iz raznoraznih razloga. I tu se radi o tome, uzmi ili ostavi jer ako nećete po toj cijeni, mi ćemo one količine sirovina koje nam nedostaju uvesti.
Jedan svinjogojac nam pak priča kako ni s jednim organizatorom otkupa ni klaonicom ne može ući u neke kvalitetne odnose. Jednostavno vas zakidaju na cijeni, na mesnoj jedinici. Ne žele uzeti svinje kada su teške 90 kilograma pa vas puste do tova od 120 i više kilograma. Tada vam više nema druge nego da svinju na kojoj mnogo gubite hraneći ju, date za bagatelu samo da oslobodite prostor u tovilištu. Sve je isto. Odnos proizvođača i prerađivača je u Hrvatskoj na izuzetno lošem nivou. No, tko je tu kriv? U prvom redu je to politika koja je stvorila takvo okruženje. Ali i ona politika prije 10, 15 i 20 godina koja je omogućila tajkunizaciju hrvatske prerađivačke industrije. Tajkuni, ono što nisu zadržali su prodali strancima i sada su naši poljoprivrednici taoci stranih uvoznika.
Razgovarali smo s Albertom Dessa, zastupnikom u Europskom parlamentu i koordinatorom EPP grupe u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj koji je u pratnji HSS-ove europarlamentarke Marijane Petir obišao nekoliko slavonskih i baranjskih poljoprivrednika. Dessa je inače član uprave jedne mljekare u Njemačkoj i gotovo je zabezeknut ovom situacijom kod nas. Kod njih je normalno da su upravo poljoprivrednici većinski vlasnici i mljekare i klaonica. I tada nije moguće da se ta industrija tako odnosi prema ljudima koji rade za njih. Veliki prerađivači kupuju od tih osnovnih mljekara. Ali u Njemačkoj je nezamisliv takav odnos.
Svima onima koji su dozvolili da vlasnici šećerana, mljekara, klaonica i silosa postanu ovi koji danas jesu zaslužili su barem osudu, i to javnu. Da su poljoprivrednici i radnici većinski vlasnici šećerana i mljekara, imali bi drugačiju situaciju. Sada nitko više ne zna što se da napraviti. Ostajemo u raljama tajkuna i uvoznika koji su došli toliko daleko da su već i vlasnici tvornica u Hrvatskoj.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera
Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Više [+]Tagovi
Autor
Ivan Tvrdojević
prije 10 godina
naša sela propadaju upravo zato što je poljoprivreda postala biznisevropa je zabranila izravno poticanje svih biznisa osim poljoprivrede ali samo zato što njihova poljoprivreda nije niti će biti u rukama krupnog kapitalana zapadu najveći biznismeni dolaze iz auto-industrije informatike telekomunikacija itdnaši najveći iz poljoprivredeovo je činjenica koja dovoljno govori o potpuno različitim našim i zapadnim odnosima prema poljoprivredi unatoč strogo utvrđenom ZPP-u
Tomislav Čavka
prije 10 godina
Ma svi ti papci drmaju dude kako njima pase.Ivan.T vidis mogli bi se i mi povest za tom parolom naseg ministra jakija.on je bio sa onom svojom poljoprivrednom ljekarnom definitivno neuspjesan i eto ga na ćika jaki nam ministarko poljoprivrede.kako mu je samo to uspjelo hahahahaahahah KATASTROFA
Ivan Tvrdojević
prije 10 godina
gle ti vraga da se počela uvažavat najveća parola najgoreg ministra poljoprivrede: "ne postoje mali i veliki samo uspješni i neuspješni"glupost nad glupostima ili možda uvjeravanje jednog koji sije 300ha repe drugog koji ima 10 ha i 10krava da je on uspješniji iako je daleko manji proizvođačpa tko brani onom "neuspješnom" sa 300ha da postane "uspješan" sa 10ha i 10 UG barem je to lako ali obrnuto je nemogućekod nas je podjela na one koji su "bliže vatre" i one koji su dalje prvi "kod vatre" je todorićdrugi pipunić i slični treći ovi sa 1000ha 500ha 300ha itdzadnji "kod vatre" a trebali bi biti prvi su oni "prosječni" koji su jezgra naše poljoprivrede a oni svakog dana nepovratno nestaju
ratarstvo stočarstvo
prije 10 godina
oho evo i naš Hrvoje malo postaje realniji ALI evo malo iz slikovitih primjera da demantiram uvijek krećem od sebe POČISTI SMEĆE ISPRED SVOGA PRAGA PA KRENI DALJEKao i u prethodnim komentarima sam pisao da sam se bavio proizvodnjom mljeka no na ŽALOST ili SREĆU više se nebavim ALI evo iz kojeg razloga ČITAJ HRVOJEimao sam 25 muznih krava od toga prosječna godišnja dnevna količina je bila 420litara no tu nastaje polemika spornog dana dolazi referent uzima dodatni uzorak miljeka razlog nesukladan uzorak NO PITAM GA ZBOG ČEGA DOBIVAM ODGOVOR MILJEKO JE PREMASNO I PREVIŠE PROTEINA itd KAO NEBALANSIRANA PREHRANA no ako je tako zašto mi neplatite više ako je obračunska jedinica po masti i proteinima OBJAŠNJENJE nemamo jedinicu mjere preko maksimuma.Da bih nakon par dana referent ponovo došao i rekao nevalja ishrana.Kakve mineralne vidaminske preparate koristim odgovorio sam sano no na to sam dobio odgovor to nevalja nikako, dobro a što je vaša preporuka KAŽE ON SILAMIN preparat kojega DUKAT prodaje no ajd idemo pokušat sa tim dogovorim sa njim za cijeli mjesec potrebnu količinu on mi je dostavi sa Recepturom za ishranu da tako hranim krave no ja od svih tih silnih vreća nisam iskoristio ni zrno toga da bih nakon 2 tjedna uzeo se uzorak miljeka i drugi dan odgovor mljeko je idealno u omjeru ekstra klase ALI KAKO A NISAM NIKAKVE PREPARATE KORISTIO osim klasičnih žitarica i uljarica i još na to dobio 56lipa veću cijenu po litri. e sad dolazi obračuna za zaduženu robu SILAMINE gdje je zaračunata kamata dostava dodatni uzorci itd i kad si sve zbrojiš nula sa nulom. e i sa tim danom je na mom gospodarstvu započela stagnacija i krave u klaonicu 3 dan.Pa mi sad hrvoje reci dal je to konkurentnost kad te domaći otkupljivač uništava svijesno i pravi budalom.a Tako je i sa ratarskim kulturama deru te na primjesama defektno zrno ulaz izlaz manipulacija robom i još toga Kad je toliko nekvalitetno zašto te nekvalitetne količine nevrate.Zato nemoj polemizirat jer jako dobro se zna kako u hrvatskoj ide manipulacija robomimam svoja skladišta svoje prečistače i tu nastaje problem sa većinom domaćih otkupljivača takva roba im nije interesantna jer nemaju gdje ni šta uzet.Tako da veliki otkupljivači skidaju kajmak bez obzira na otvorenost granica EUROPSKI OTKUPLJIVAČI TRAŽE KOLIČINE JER KOD NAS JE VEĆINOMI NAJ LOŠIJA ROBA KVALITETNIJA O NJIHOVE tobože KVALITETNOtkad je vijeka i pamtivjeka da se zna za seljaka gule ga i iz stoljeća u stoljeća gule ga sve više i više A guli će nas još više tako da to je činjenica stvarnog seljaka
Vitek
prije 10 godina
Zašto i čemu služe ovakvi tekstovi meni nije jasno,šta je autor htio reći,jesmo se 1990 godine odlučili za tržišnu ekonomiju,jesmo htjeli da svaki traktorist postane poljoprivredni proizvođač sa par hektara zemlje.Jeli netko brani stočarima da se udruže i naprave mljekaru,je zakonom zabranjeno ratarima da se udruže i naprave silose.Svi pljujete Hrvoja a čovjek je u pravu nema malih i velikih poljoprivrednika ima samo uspješnih i neuspješnih.Ima puno neuspješnih poljoprivrednih tvrtki sa par stotina hektara i uspješnih poljoprivrednika sa par hektara povrća.Zato predlažem autoru da ne piše tekstove kojim potpiruje razdor i diže tenzije među poljoprivrednicima .
Ivica Marijanović
prije 10 godina
Ono što se dosad pričalo samo u birtiji sada je napokon netko i javno obznanio, posebno ucjenu oko otkupa repe - to zaista boli!