Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Četvrtkom u sridu
  • 09.09.2021. 12:00

Po čemu se zadružni razlikuje od standardnog, običnog poljodjelskog proizvoda?

Nastojmo da nositelji nacionalnih vrijednosti, naši težaci dobiju zasluženo mjesto u zajednici, kako bi jamčili našu opstojnost, slobodu i samobitnost. S takvim gospodarstvenicima Hrvati se rado poistovjećuju.

Foto: Lucija Bencarić (ilustracija)
  • 1.440
  • 37
  • 0

Čime se Hrvati mogu poistovjećivati? Koji ih događaji, osobnosti i djelatnosti, mogu nadahnjivati i držati na okupu u europskoj zajednici naroda.

Stoljećima nas je održala vjera naših otaca baka i djedova. Hrvatski jezik, pismo glagoljica i književnost, kultura, povijest i snažni pučki duh.

Mnogi su pali i dali živote za slobodu. Granice su očuvali i borili se dubrovački poklisari, korčulanski Crnomiri, neretvanski gusari, hrvatski Arbanasi, senjski, kliški i žumberački uskoci, lički i kotarski serdari, zagorski puntari i slavonski graničari, Zrinski, Frankopani i svi branitelji do danas, koji su odbili zavojevače i očuvali granice.

Hrvatsku istovjetnost stvarao je vedri, ponosni duh, dostojanstveni čovjek i preko trinaest stoljeća očuvao državnost i vjeru.

Država i njene ustanove, Ustav, grb i barjak jačaju hrvatsku istovjetnost. Međutim, čvrsti identitet održavaju naši poljodjelci i ribari koji su proširili granice na moru. Ratari i vinogradari koji su utvrdili Hrvatsku na Dunavu.

Iseljenici koji su očuvali jezik i kulturu pri podizanju novih svjetova. Antofagastu na dnu Južne Amerike, Sv. Petar na jugu Kalifornije, Pittsburg na američkom sjeveru, Carbamatu pokraj Sidneya, Astoriu u njujorškom Queensu, Port Lincoln u Australiji.

Poljodjelci vežu hrvatske ljude, čuvaju vjeru, kulturu i postojanje

Zajedno s našim pomorcima koji plove svjetskim morima. Našim športašima koji nas ne prestaju oduševljavati. Umjetnicima, kulturnjacima i znanstvenicima na domaćim i svjetskim pozornicama, institutima i sveučilištima.

Poljodjelci vežu hrvatske ljude, čuvaju vjeru, kulturu i postojanje. To su naša obiteljska seljačka gospodarstva. Naši težaci, ratari, stočari, pršutari, sirari, kulinari, voćari, uljari, vinari, pčelari i svi vrli poduzetnici.

Vrsni težaci, koji s vrhunskim proizvodima mame svjetske putnike i uživatelje da nas posjete i obiđu, da se naslade našim jelima, okrijepe našim pićima i uživaju u prelijepoj zemlji.

Važno je za domaće poljodjelstvo i putničarstvo upoznavanje tuđinaca s našom kulturom i poviješću i zbližavanje s drugim kulturama i identitetima.

Kako vezati identitet s poljodjelskom proizvodnjom?

Mogu li se poistovjetiti hrvatske duhovne vrijednosti s tvorbenim čvrstim postojanjem? Mogu preko zajedničke proizvodnje.

Kako doći do suvremenog identiteta i zajedništva preko poljodjelstva?

Jedino preko zajedničkog združenog ili zadružnog poljodjelskog proizvoda, do kojeg se dolazi udruženom proizvodnjom. Proizvoda nastalog istraživanjem tržišta, kome je sklono podneblje i proizvodna tradicija. Na način da treba prvo utvrditi koliko se sitnih gospodarstava želi uključiti u tu proizvodnju. Zatim stvoriti proizvodni proces, u kome određujemo što i koliko proizvoditi, kojim pasminama, sortama, odlikama i kultivarima, kako pripremiti tlo obraditi i gnojiti kulturu.

Odrediti zaštitu, rezidbu, prihranu i berbu proizvoda. Odrediti se za podmladak, hranidbu i način uzgoja životinja.

Više obiteljskih gospodarstava svoj proizvod mogu dovršiti u zajedničkom pogonu, primjerice u mljekari, zrionici, sušionici, vinariji i posebnoj obradi i preradi zajedničkih proizvoda.

Po čemu se onda zadružni razlikuje od standardnog, običnog poljodjelskog proizvoda?

Zato jer obični proizvod nastaje u uvjetima industrijskog specijaliziranog krupnog poljodjelstva na velikim površinama, širokim tablama, u okviru trgovačkog društva, koje baš i ne koristi sve blagodati održivog gospodarenja.

Krupno poljodjelstvo rabi prednosti tzv. kemijskog, čestog višestrukog oranja i gnojenja. Rušeći strukturu tla koje gotovo ne miruje i teško uspostavlja biološku ravnotežu.

Zbog potreba tržnog gospodarstva, uvođenjem tržnog plodoreda, izostankom ugara narušavaju se biološki odnosi u tlu, što ishoduje niže prirode poljodjelskih proizvoda.

Takav sustav u suvišku rabi kemijske zaštitne tvari i pesticide.

Održivo gospodarenje malih i srednjih imanja

Potrošač s pravom teško vjeruje zdravstvenoj ispravnosti takvih proizvoda. U zadružnom sustavu, međutim rabe se sve prednosti obiteljske proizvodnje. Proizvodnju na malim posjedima, u malim serijama u prirodnom okolišu. Održivu proizvodnju okolišnih proizvoda od domaćeg sjemena, određenog načina proizvodnje uz bolji nadzor kakvoće.

Oblikovanjem zajedničkog proizvoda i ustrojem suvremenog tržištvenog zadrugarstva, trebao bi se u budućnosti kretati razvitak malog posjeda, obiteljskog poljodjelskog gospodarstva.

Na taj način dobivamo dodatnu vrijednost hrvatskog poljodjelstva, održivo gospodarenje malih i srednjih imanja.

Čuvar našeg identiteta, odnosno istovjetnosti na taj način postaje poljodjelac.

Nastojmo da nositelji nacionalnih vrijednosti, naši težaci dobiju zasluženo mjesto u zajednici, kako bi jamčili našu opstojnost, slobodu i samobitnost.

S takvim gospodarstvenicima Hrvati se rado poistovjećuju.


Tagovi

Poljodjelstvo i istovjetnost Nacionalne vrijednosti Udruživanje Zadružni sustav


Autor

prof.dr.sc. Ante Kolega

Više [+]

Do umirovljenja dugogodišnji profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Odgojio je niz uspješnih poljoprivrednih i drugih stručnjaka posebno iz ekonomike poljodjelstva. Autor i koautor mnogih stručnih knjiga iz marketinga poljoprivrednih proizvoda. Dobitnik je priznanja "Stanko Ožanić“ za životni doprinos unapređenju vinarstva i član je Akademije poljoprivrednih znanosti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poštovani, nekaj mi je napalo ružmarin koji stoji na lođi cijelo vrijeme (već drugu godinu), nisam sigurna dal su uši ili pepelnica od previše zalijevanja? Na svaki način trebam riješiti taj problem pa sam planirala obrezati sve do korijena... Više [+]