• Četvrtkom u sridu
  • 09.09.2021. 12:00

Po čemu se zadružni razlikuje od standardnog, običnog poljodjelskog proizvoda?

Nastojmo da nositelji nacionalnih vrijednosti, naši težaci dobiju zasluženo mjesto u zajednici, kako bi jamčili našu opstojnost, slobodu i samobitnost. S takvim gospodarstvenicima Hrvati se rado poistovjećuju.

Foto: Lucija Bencarić (ilustracija)
  • 82
  • 36
  • 0

Čime se Hrvati mogu poistovjećivati? Koji ih događaji, osobnosti i djelatnosti, mogu nadahnjivati i držati na okupu u europskoj zajednici naroda.

Stoljećima nas je održala vjera naših otaca baka i djedova. Hrvatski jezik, pismo glagoljica i književnost, kultura, povijest i snažni pučki duh.

Mnogi su pali i dali živote za slobodu. Granice su očuvali i borili se dubrovački poklisari, korčulanski Crnomiri, neretvanski gusari, hrvatski Arbanasi, senjski, kliški i žumberački uskoci, lički i kotarski serdari, zagorski puntari i slavonski graničari, Zrinski, Frankopani i svi branitelji do danas, koji su odbili zavojevače i očuvali granice.

Hrvatsku istovjetnost stvarao je vedri, ponosni duh, dostojanstveni čovjek i preko trinaest stoljeća očuvao državnost i vjeru.

Država i njene ustanove, Ustav, grb i barjak jačaju hrvatsku istovjetnost. Međutim, čvrsti identitet održavaju naši poljodjelci i ribari koji su proširili granice na moru. Ratari i vinogradari koji su utvrdili Hrvatsku na Dunavu.

Iseljenici koji su očuvali jezik i kulturu pri podizanju novih svjetova. Antofagastu na dnu Južne Amerike, Sv. Petar na jugu Kalifornije, Pittsburg na američkom sjeveru, Carbamatu pokraj Sidneya, Astoriu u njujorškom Queensu, Port Lincoln u Australiji.

Poljodjelci vežu hrvatske ljude, čuvaju vjeru, kulturu i postojanje

Zajedno s našim pomorcima koji plove svjetskim morima. Našim športašima koji nas ne prestaju oduševljavati. Umjetnicima, kulturnjacima i znanstvenicima na domaćim i svjetskim pozornicama, institutima i sveučilištima.

Poljodjelci vežu hrvatske ljude, čuvaju vjeru, kulturu i postojanje. To su naša obiteljska seljačka gospodarstva. Naši težaci, ratari, stočari, pršutari, sirari, kulinari, voćari, uljari, vinari, pčelari i svi vrli poduzetnici.

Vrsni težaci, koji s vrhunskim proizvodima mame svjetske putnike i uživatelje da nas posjete i obiđu, da se naslade našim jelima, okrijepe našim pićima i uživaju u prelijepoj zemlji.

Važno je za domaće poljodjelstvo i putničarstvo upoznavanje tuđinaca s našom kulturom i poviješću i zbližavanje s drugim kulturama i identitetima.

Kako vezati identitet s poljodjelskom proizvodnjom?

Mogu li se poistovjetiti hrvatske duhovne vrijednosti s tvorbenim čvrstim postojanjem? Mogu preko zajedničke proizvodnje.

Kako doći do suvremenog identiteta i zajedništva preko poljodjelstva?

Jedino preko zajedničkog združenog ili zadružnog poljodjelskog proizvoda, do kojeg se dolazi udruženom proizvodnjom. Proizvoda nastalog istraživanjem tržišta, kome je sklono podneblje i proizvodna tradicija. Na način da treba prvo utvrditi koliko se sitnih gospodarstava želi uključiti u tu proizvodnju. Zatim stvoriti proizvodni proces, u kome određujemo što i koliko proizvoditi, kojim pasminama, sortama, odlikama i kultivarima, kako pripremiti tlo obraditi i gnojiti kulturu.

Odrediti zaštitu, rezidbu, prihranu i berbu proizvoda. Odrediti se za podmladak, hranidbu i način uzgoja životinja.

Više obiteljskih gospodarstava svoj proizvod mogu dovršiti u zajedničkom pogonu, primjerice u mljekari, zrionici, sušionici, vinariji i posebnoj obradi i preradi zajedničkih proizvoda.

Po čemu se onda zadružni razlikuje od standardnog, običnog poljodjelskog proizvoda?

Zato jer obični proizvod nastaje u uvjetima industrijskog specijaliziranog krupnog poljodjelstva na velikim površinama, širokim tablama, u okviru trgovačkog društva, koje baš i ne koristi sve blagodati održivog gospodarenja.

Krupno poljodjelstvo rabi prednosti tzv. kemijskog, čestog višestrukog oranja i gnojenja. Rušeći strukturu tla koje gotovo ne miruje i teško uspostavlja biološku ravnotežu.

Zbog potreba tržnog gospodarstva, uvođenjem tržnog plodoreda, izostankom ugara narušavaju se biološki odnosi u tlu, što ishoduje niže prirode poljodjelskih proizvoda.

Takav sustav u suvišku rabi kemijske zaštitne tvari i pesticide.

Održivo gospodarenje malih i srednjih imanja

Potrošač s pravom teško vjeruje zdravstvenoj ispravnosti takvih proizvoda. U zadružnom sustavu, međutim rabe se sve prednosti obiteljske proizvodnje. Proizvodnju na malim posjedima, u malim serijama u prirodnom okolišu. Održivu proizvodnju okolišnih proizvoda od domaćeg sjemena, određenog načina proizvodnje uz bolji nadzor kakvoće.

Oblikovanjem zajedničkog proizvoda i ustrojem suvremenog tržištvenog zadrugarstva, trebao bi se u budućnosti kretati razvitak malog posjeda, obiteljskog poljodjelskog gospodarstva.

Na taj način dobivamo dodatnu vrijednost hrvatskog poljodjelstva, održivo gospodarenje malih i srednjih imanja.

Čuvar našeg identiteta, odnosno istovjetnosti na taj način postaje poljodjelac.

Nastojmo da nositelji nacionalnih vrijednosti, naši težaci dobiju zasluženo mjesto u zajednici, kako bi jamčili našu opstojnost, slobodu i samobitnost.

S takvim gospodarstvenicima Hrvati se rado poistovjećuju.


Tagovi

Poljodjelstvo i istovjetnost Nacionalne vrijednosti Udruživanje Zadružni sustav


Autor

prof.dr.sc. Ante Kolega

Više [+]

Do umirovljenja dugogodišnji profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Odgojio je niz uspješnih poljoprivrednih i drugih stručnjaka posebno iz ekonomike poljodjelstva. Autor i koautor mnogih stručnih knjiga iz marketinga poljoprivrednih proizvoda. Dobitnik je priznanja "Stanko Ožanić“ za životni doprinos unapređenju vinarstva i član je Akademije poljoprivrednih znanosti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sezona #crvenog
A jeste krenuli pripremati tursiju?
(meni majka šalje fotku kak cisti povrće, a pored Pelin - to za želudac, znate - pa fotka nije bas primjerena za #klub jel) ;)