Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Krešimir Butković
  • 02.04.2017. 10:30

Pesticidi svih zemalja, ujedinite se!

Pesticidi svih zemalja, ujedinite se! Nekako bi to bio moto današnjice u poljoprivredi. Čini se da je budućnost u kompromisu između kemije i prirode.

Foto: bigstockphoto.com, weeraopat
  • 1.951
  • 144
  • 0

Pesticidi svih zemalja, ujedinite se! Nekako bi to bio moto današnjice u poljoprivredi. Kad pogledate kakvi se sve giganti u proizvodnji pesticida udružuju u još veće gigante onda postaje jasno gdje leži novac. Eto, udruživanje dvaju giganta s dvaju kontinenta mogao bi uroditi zajedničkom vrijednošću od 130 milijardi dolara (!).

Za neke siguran izvor prihoda

Ima li toliko zrnaca pijeska u pustinji? Ogromne svote, ogroman biznis, ogromna investiranja u lobiranja i sve veći upitnici o tome trebamo li jesti proizvode koji su tretirani pesticidima ili ne? Sve više ljudi počinje razmišljati o budućnosti svoje djece s ovakvim trendovima na pomolu.

Današnji mediji podvojeni su u mišljenjima oko štetnosti glifosata. Prvotno zabranjen nakon istraživanja mnogih komisija pa i one od strane Europske komisije, proizvođači glifosata krenuli su na sve ili ništa, barem što se tiče kemijske industrije.

Poljoprivrednici diljem svijeta mahom su za korištenje pesticida jer im jamči kakav takav siguran izvor prihoda.

Pčele ili pesticidi

Protiv korištenja pesticida su pak pčelari jer pesticidi uništavaju imunitet u pčela pa one bivaju napadnute od raznih virusa i parazita. Inače, pčele su dio povijesti Hrvata i odvajkada su proglašavane svetim bićima hrvatskog naroda.

Na stranu svetost, no koja je uistinu budućnost pesticida u EU i RH? Ukoliko nastavimo tretiranje zemljišta i podilaženju lobija za pesticide budućnost je izvjesna, a ogledat će se u monokulturama na poljima, monopesticidima i dirigiranoj poljoprivredi gdje će seljak biti prinuđen kupovati određeno sjeme po visokoj cijeni i odgovarajući pesticid uz njega.

Hoće li hrana postati luksuz?

Visoka cijena proizvodnje poskupjet će i samu prodajnu cijenu hrane pa će na kraju bogati biti bogatijima, a siromašni gladnijima. Nego, možemo mi matematički gledati na pesticide, no računajmo na to da hrana koja dolazi na stol krajnjeg konzumenta je ujedno i hrana samog proizvođača, isto je tlo, isto je tretirano. Ukoliko nešto uništava korov, nametnike, a na kraju i pčele, kako onda kemijski ne djeluje na ljude? Ima onaj vic o insekticidu koji ubija žohare.

Žohari, mogu preživjeti nuklearnu katastrofu, ali ne i insekticide

Veli, ako žohari mogu preživjeti nuklearnu katastrofu, a taj insekticid ih bez problema ubija, onda me je sve strah pomisliti što je u toj dozi spreja! Pa da, dovoljno je uguglati GMO poljoprivredu u Argentini i Indiji da bi se shvatili razorni učinci diktirane monokulturne poljoprivrede.

Argentina i Indija - učimo na primjerima

Uzorak i rezultati su itekako relevantni jer se radi o velikim poljoprivrednim površinama, a posljedice na floru i faunu, a posebice na zdravlje čovjeka su i više nego alarmantni. Mnoga djeca rađala su se s deformitetom, ljudi su imali proljeve, slabio im je vid.

U Indiji je zbog monokulture i suša dolazilo do potpune propasti poljoprivrednika. Više od 3.000 njih počinilo je samoubojstvo. Nije zlato sve što sja. Nedavno sam gledao dokumentarac u kojem se govorilo o štetnosti GMO uzgoja u Indiji. Odlučili su se na povratak prirodnog uzgoja raznih kultura na malim površinama.

Može li priroda štititi samu sebe?

Priroda sama određuje ravnotežu u mikrokozmosu jednog polja i brine se da svi prežive. Umjesto 50% ili potpune propasti, gubitak se sveo na nekih 20% od ukupnih prinosa što je bilo izdržljivo. S druge strane, pak, uporaba pesticida u Argentini dovela je do pojave novih vrsta korova i bolesti koje svake godine zahtijevaju sve jače reagense. I što sad? Oko za oko, zub za zub? Sve više kemikalija, agensa, GMO-a da bi se prehranili ili da krenemo u samoodrživu poljoprivredu? U Hrvatskoj je već 13 sredstava za zaštitu bilja povučeno s tržišta. Ako "štitimo" bilje, štitimo li onda i prirodu? Može li priroda štititi samu sebe?

Može li prirodno gnojivo nadomjestiti želju za zaradom

Mnogi apeli i peticije diljem svijeta upućuju na to da može. Hrvatski zastupnik u EU Davor Škrlec pozdravlja peticiju za prikupljanje potpisa europske građanske inicijative koja od Komisije traži da državama članicama predloži zabranu glifosata, izmijeni postupak odobravanja pesticida te da odredi razinu na koju se mora smanjiti upotreba pesticida, a koja će biti obvezujuća u cijeloj EU.

Hrvatska treba samo 8.250 potpisa ili milijun u sedam država. No, ujedinjenje dviju jakih kompanija iz Europe i SAD-a ukazuju na to da bi GMO na mala vrata, kroz europski dio mogao ući na europska polja.

Žele li to građani, poljoprivrednici ili političari, pokazat će vrijeme ali i odnos razuma i želje za zaradom u njih. Kad tad pojest ćemo ono što smo utrpali u zemlju. Prirodno gnojivo je sve skuplje, na njega se daju poticaji.

Kompromis između kemije i prirode

Ako se okrenemo prirodnijoj zaštiti možda je rješenje u anti-drift mlaznicama prilikom primjene sredstava za zaštitu o kojima smo pisali. Čini se da je budućnost u kompromisu između kemije i prirode. Bez znanosti i herbicida se ne može. Kad bude okrenuta prema kvaliteti, a ne kvantiteti života, možda više nećemo zboriti o dijareji i slabom vidu već o tome kako uživamo u kvalitetnom medu te stvarnom okusu kruha kakvog su pekle naše bake.

Foto: bigstockphoto.com, weeraopat


Tagovi

Krešimir Butković Pesticidi Prirodni uzgoj


Autor

Krešimir Butković

Više [+]

Krešimir Butković rođen je 1973. u Zagrebu, kolumne kontinuirano piše od 1994. (Seebiz portal, Rapski list). Uz novinarski, bavi se i književnim radom, tekstopisac je za glazbu i recenzent. Istaknuti je borac za prava osoba s invaliditetom i pokretač plivačkog maratona za OSI na Rabu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Predsjednik Zoran Milanović i ministrica poljoprivrede Marija Vučković na ovogodišnjem su Noćnjaku obišli izlagače i kušali njihove proizvode. Pogledajte više u našoj galeriji: https://www.agroklub.com/agrogalerija/nocnjak-2024-sadnja-masli... Više [+]