Peradari ne mogu namiriti potražnju za jajima iz nekaveznog uzgoja

"To su vam domaća jaja, od koka koje trče po dvorištu, čeprkaju crviće i travu. Vidjet ćete kako su drugačija od kupovnih, žumanjak lijep, žut..." Nisam jednom čula ovakve izjave od bakica na pijaci, još prije deset godina kada sam počela intenzivnije razmišljati o tome što točno jedemo ja i moja obitelj. 

Oduvijek su domaća jaja slobodnih koka bila na cijeni. Odrasla sam na sirovom jajetu s malo šećera za doručak. Tijesto za svatovsku juhu, popularni "crvići" u mom rodnom selu nisu se ni pravili nego od domaćih jaja sa žutim žumanjkom. Domaća jaja imala su posebno mjesto u prehrani jer smo na prvo mjesto stavljali svoje zdravlje. 

Koke lišene avlijskog identiteta

Istovremeno, uzgoj kokoši nesilica postajao je sve intenzivniji, a najekonomičnije i najjeftinije je bilo smjestiti ih u kavez. I nitko nije postavljao previše pitanja oko toga. Imala sam desetak godina kada smo sa školom išli u posjetu farmi u našem selu. Koke u kavezima nesle su jaja koja bi se dokotrljala do dijela gdje bi ih radnici lako pokupili. Tada sam na njih gledala kao na dio tvorničkog procesa, potpuno lišene onog identiteta kojeg su imale koke moje bake koje su po čitav dan bile na avliji. 

U trgovini su se u to vrijeme mogla kupiti samo jedna vrsta jaja. Ne sjećam se da smo u to vrijeme ikada kupovali jaja u trgovini.

No, životni uvjeti, godine i interesi mijenjaju navike pa po jaja ideš u trgovinu. Vrtiš kutiju, čitaš deklaraciju - kavezni, podni, slobodni... I dalje doživljavaš kokoši kao dio tvorničke proizvodnje. 

Sunce, crvića i zrno mogu samo sanjati

Kako su prije vijesti brzinom munje išle s jednog kraja sela na drugi, tako danas još brže idu s jednog kraja svijeta na drugi. Informacije nikad nisu bile dostupnije, a mogućnost za širenje svijesti nikad veća. 

Kakve veze informacije i širenje svijesti imaju s jajima?

Danas, sa svojih 30 godina više znam kako nije stvar samo u tome kakvo će jaje pojesti moje dijete - ono domaće od koke avlijanerke ili ono od koke iz kaveza nego i u tome što se kroz različite kampanje širi svijest i o načinu uzgoja tih proizvođačica jaja. O živim bićima koja su toliko često stiješnjena u kavezima u kojima ne mogu raširiti krila, podići se na noge. Zbog kojih su im kandže izranjavane do kostiju, a sunce, mjesec, travu, kakvo zrno ili crvića u prekratkom životu mogu samo sanjati.  

Takve kampanje vode organizacije za zaštitu životinja, a o njihovoj dobrobiti se sve više raspravlja i u državama članicama Europske unije. Europska građanska inicijativa "Okončajmo doba kaveza" traži od Europske komisije zabranu kaveza za životinje poput peradi, kunića, ali i svinja i teladi. 

Upitna dobrobit kunića uzgajanih u EU?

Jednu od takvih u Hrvatskoj, Ab Ovo kampanju vodi Udruga Pobjede, a zalaže se za ukidanje kaveza u industriji jaja.

Društveno odgovorno i održivo poslovanje

"Nakon riba, ptice u industriji jaja najbrojnije su životinje u intenzivnom farmskom uzgoju koje su izložene najvećoj patnji", ističu u ovoj udruzi koja se time priključila Open Wing Alliance, savezu pokrenutom od The Humane League iz SAD-a s ciljem oslobađanja ptica u industriji jaja iz kaveza, a koji okuplja preko 60 organizacija diljem svijeta. 

"Naša je misija, dijalogom s tvrtkama, informirati i educirati privatni sektor kako bi se on - u sklopu svog društveno odgovornog i održivog poslovanja, javno obvezao na potpuni prestanak nabave jaja koja potječu iz kaveza najkasnije do 2025-e godine", poručuju. 

Dakle, kampanja je usmjerena na društveno odgovorno poslovanje u kojemu se profit ostvaruje aktivnostima u skladu i s interesima društva, a ne isključivo s interesima tvrtke. Takvo poslovanje podrazumijeva brigu za okoliš i zaštitu ljudskih prava, a cilj je proširiti društvenu odgovornost i na životinje, u ovom slučaju koke u industriji jaja.

Tako su se na popisu svjetskih tvrtki koje su prestale podupirati, kako u udruzi kažu, okrutnu kaveznu praksu pod utjecajem njihove koalicije našli prestižni lanci hotela kao što je Marriott International, Hilton i Best Western, veliki trgovački lanci poput Kauflanda, Lidla, Spara, Metro Cash&Carry-ja, a tu su i ostale tvrtke kao što je Nestle, Danone, McDonalds, Burger King, Milka, Barilla, Mars i drugi. Ističu kako je predvodnik cage-free trenda u Hrvatskoj Hotel Kazbek iz Dubrovnika.

Nekavezni proizvođači ne mogu namiriti hotelske lance

"Država Hrvatska, u sklopu dodjele bespovratnih sredstava u 2020-oj za ruralni razvoj, prepoznala je važnost usmjeravanja domaće poljoprivrede prema alternativnom načinu držanja u proizvodnji konzumnih jaja što otvara mogućnost modernizacije te povećanja konkurentnost hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava", ističe izvršna rukovoditeljica Ab ovo kampanje, Zrinka Košta. 

Aktivisti naglašavaju kako postoji velika potražnja za nekaveznim jajima. Kažu kako su se hotelski lanci čak žalili da nekavezni proizvođači nemaju dovoljne količine za njihove potrebe.

Poslovna prilika za OPG-ove

Ovaku bi situaciju mogli iskoristiti OPG-ovi pa se udružiti u zadruge ili klastere te tako izaći na tržište. Poslovne su to prilike kojih će u budućnosti biti sve više jer, poljoprivredni proizvođači, u ovom slučaju peradari, moraju biti svjesni činjenice da živimo u vrijeme velikih civilizacijskih promjena, a jedna od njih je širenje svijesti o dobrobiti životinja. 

Kad krava postane crpilište mlijeka i traka za proizvodnju telića - nastupa veganstvo

Ovakvim odlukama poljoprivrednici dobivaju nove prilike za proizvodnju i zaradu. Istina, mnoge navike uobičajene proizvodnje će se promijeniti, zato na promjene treba biti što prije spreman. 

No, ako se vratimo na početak priče - samo ćemo se vratiti na staro. Na bakine avlijanerke.