• Klima i pčele
  • 31.08.2021. 11:00

Pčelarenje u eri ekstremnih klimatskih pojava - hoće li i u kojem obliku preživjeti u Hrvatskoj?

Posljednje tri godine velika većina pčelara u našoj zemlji mora se nositi s klimatskim promjenama. Ove su godine zatražili i dobili financijsku pomoć od države, no to su tek kozmetičke mjere i potrebno je pripremiti se za budućnost.

Foto: Vesna Mijat
  • 241
  • 88
  • 0

Klimatske promjene ubrzano mijenjaju život na našoj planeti. Godišnja doba se više ne mogu precizno razlikovati. Ekstremi u obliku suša i požara, tuča i poplava, ili mrazova u za njih nekarakterističnom dobu godine, sve su češće. Pijavice i tornada nisu nam više nepoznata pojava. Jedan dio populacije primjećuje prisutnost ovih promjena puno intenzivnije nego drugi. To su naši poljoprivredni proizvođači.

Pčelarenje se u udžbenicima još uvijek vodi kao uzgoj stoke sitnog zuba. Pčelin život uvelike ovisi o sezonskim temperaturnim promjenama, te o raspoloživoj vegetaciji u cvatu. No, najniža dnevna temperatura sve češće nas zna iznenaditi svojim ekstremima u kasno proljeće. Osim što pčele ne mogu izlaziti po hladnom vremenu, mraz biljkama oštećuje cvat u razvoju. Da bi sačuvali pčelinju zajednicu na životu, pčelari su primorani upotrebljavati šećerni sirup i pogače za dohranu sve češće i sve duže. U nekim predjelima Hrvatske ove su godine dodavali šećerni sirup u košnice do pred samu pašu koja bi često na kraju podbacila. Ostaje pitanje što je izvrcano iz takvih košnica.

Gubici na hrvatskim pčelinjacima

Poljoprivrednik da bi preživio mora se moći brzo prilagođavati i mijenjati. Pčelarenje uvelike ovisi o vremenskim prilikama, a današnje klimatske promjene se ne mogu predvidjeti. Siva pčela koja se komercijalno koristi u Hrvatskoj nije se stigla prilagoditi (ne postoje podaci o prilagođenosti gorskog ekotipa sive pčele na klimatske promjene). Bagrem je već treću godinu podbacio u velikom dijelu zemlje osim na par mikrolokacija. Voćna paša u kontinentalnom dijelu je ove godine zbog proljetnog mraza također, podbacila. Osim mraza, i naknadne preobilne kiše, pa kasnije suša naštetile su medonosnom bilju.

Naši pčelari su i ove godine zatražili financijsku pomoć od države zbog izostanka glavnih medonosnih paša. Ministarstvo poljoprivrede se odlučilo sufinancirati nabavku šećera za dohranu pčela, a pojedine lokalne vlasti potpomažu dodatnim sredstvima. No, ovo su samo kozmetičke mjere i potrebno je pripremiti se za budućnost.

Klimatske promjene ugrozile su pčelarenje 

Prema podacima Hrvatskog pčelarskog saveza na razini cijele države gubici su na razvojnim pašama 80 posto (voćna, vrbova, industrijsko bilje), dok su na glavnim pašama (bagrem, i kadulja u primorskom dijelu i na otocima) čak 100 posto. 

Kako dalje? Ako pčelar namjerava ostati u pčelarenju radi proizvodnje meda, krajnje je vrijeme da počne razmišljati o selećim pčelinjacima. Tako će umanjiti utjecaj loših klimatskih prilika na prinos meda. Ako nema mogućnosti seliti košnice, treba početi razmišljati o proizvodnji nekog drugog pčelinjeg proizvoda koji mu može donijeti veću dobit. Ulaganja u održavanje zajednice na životu uz više dohrane i uz više lijekova vjerojatno će biti sve veća, a prinos samog meda sve manji. Zato treba staviti na papir projekt o proizvodnji matica, matične mliječi, propolisa, peluda, pčelinjeg otrova ili voska.

Pelud se u nekim zemljama puni u pilule i kao takav nalazi svoje tržište. Matična mliječ se dodaje jogurtu i tako prodaje. Oralni i nazalni sprejevi na bazi propolisa mogli bi pronaći svoje kupce u Hrvatskoj. Na Amazonu se mogu kupiti prirodne žvakaće gume dobivene od voštanih poklopaca mednog saća s dodanim đumbirom ili limunom.

Proizvodi dodane vrijednosti na bazi meda 

Ideje su nebrojene, a ako vam treba pomoć provjerite stranicu FAO Organizacije za hranu i poljoprivredu. Ovakva proizvodnja zahtijeva baratanje novim znanjima i vrijeme mirovanja pčelinjih zajednica idealno je za stjecanje novih informacija.

S postojećom opremom i manjom količinom proizvedenog meda, pčelari bi mogli početi razmišljati i o proizvodima dodane vrijednosti na bazi meda. Za ovakvu preradu, potrebno je uložiti više radnih sati, te registrirati djelatnost. Uz istu opremu i manji prinos meda, pčelari mogu krenuti u kreiranje unikatnih proizvoda kao što to rade nama susjedne zemlje (Austrija). Proizvode med s dodatkom chilija i češnjaka kao premaz za pečenja. Dodaju čokoladu ili voće u med, a neki su se bacili u proizvodnju energetskih pločica od žitarica i meda (tu su i poznate slastice nougat torrone i granola), medenjaka i slično. Potrošačima je zanimljiva kozmetika s medom, maske za lice i kreme, balzam za usne.

Pčelari koji vole rad s kukcima općenito, mogu razmisliti o sve popularnijem uzgoju solitarnih pčela ili bumbara. Ovo je tražena roba za velike plastenike i voćnjake jer takvi kukci izlaze iz nastambi pri nižim temperaturama. I ovi oprašivači će biti sve traženiji na tržištu zbog nevesele budućnosti naših pčelinjih zajednica. Postojeći nastavci za košnice bi se mogli eventualno preraditi u nastambe za solitarne pčele uz dodatak bambusovih stabljika. Tko voli raditi s kukcima mogao bi isprobati tehnologiju proizvodnje ličinki bubamara ili sličnih korisnih kukaca jer takve proizvodnje u nas nema, a potražnje će biti među ekološkim proizvođačima.

Apiterapijski turizam

Oni koji se definitivno odluče odustati, trebali bi prodati svoju opremu, no to neće biti lako u vrijeme kada veći broj pčelara odustane od djelatnosti. Možda bi bilo dobro razmisliti kako se košnice mogu još upotrijebiti za izradu unikatnog namještaja: stolova, ormarića, polica, tegli za cvijeće, okvira za fotografije.

Jedna od mogućnosti je i proizvodnja proizvoda od meda s dodanom vrijednošću 

Danas u svijetu bolesti dišnog sustava sve su češće. Zaraza Covid-19 također utječe na funkciju pluća. Apiterapijski turizam s komorama za udisanje zraka iz košnica sve je popularniji. Hrvatsko apiterapijsko društvo pozivalo je nedavno pčelare na specijalizirani tečaj Apiterapije i apiturizma. Za neke je možda ovo odgovor.

I na kraju, ali ne manje važno, globalno se smanjuje broj najvažnijih oprašivača na svijetu. Naša djeca odrastaju sve udaljenija od prirode. Možda je došao trenutak da se neki od sadašnjih pčelara posvete radu u obrazovanju, organizirajući radionice, demonstracije, tečajeve na teme uzgoja pčela i proizvodnje pčelinjih proizvoda. Tko ima veliki teren uz pčelinjak, mogao bi se primiti sadnje i kreiranja pokaznog botaničkog vrta za medonosno bilje. Ako imate volje za rad s ljudima i dobro vam idu prezentacijske vještine, možda vrijedi krenuti ovim putem.

I država može pomoći

Državne službe mogle bi sada razmišljati o sufinanciranju nabavke kamiona za pčele i na taj način dati poguranac nekim pčelarima da ostanu u ovom specifičnom poslu. Dodatno, pravi je trenutak da ministarstva pojednostave legislativu za proizvodnju i prodaju kozmetičkih proizvoda na bazi meda. I proceduru za tretmane pčelinjim ubodima trebalo bi olakšati.

Akademska zajednica mogla bi dobiti svojih pet minuta slave i organizirati tečajeve za proizvodnju dodane vrijednosti na pčelinjacima. Hrvatski pčelarski savez kao krovna institucija treba hitno predlagati mjere za spas djelatnosti, a Ministarstvo poljoprivrede ih onda može potpomoći kanaliziranjem raspoloživih fondova.


Fotoprilog


Tagovi

Med Pčele Klimatske promjene Dodana vrijednost Bagrem Medonosno bilje Pčelinja paša


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Agronomistica po struci koji iza sebe ima bezbroj različitih poslova i još ju toliko drugih interesira. Ima koke, koze, plastenik s povrtnicama, košnice, voćnjak. Njezin je moto: Jedini neuspjeh u životu je ne pokušati! Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednog proizvođača.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrće
#mojevoće
Slasni plodovi; rezultat rada se višestruko isplatio!