Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zdravlje planeta
  • 31.12.2021. 16:30

Očuvanje planeta i čovječanstva podrazumijeva i očuvanje tla

Zdravlje planeta usko je vezano uz zdravlje ljudi. Neprestano govorimo o spašavanju Zemlje, no u konačnici je čovjek taj koji treba spas. Potrebno je očuvati atmosferu, ali i usmjeriti se većoj zaštiti tla.

Foto: Martina Popić
  • 223
  • 31
  • 0

Posljedice klimatskih promjena osjećamo naveliko. Prisjetimo se ljeta kada su diljem svijeta harali požari, suše uzrokovale glad, oluje i poplave uništavale domove. Veza zdravlja planeta i ljudskog zdravlja je nesporna.

Može li nas ovo saznanje potaknuti na veću akciju usmjerenu zaštiti okoliša?

Zemlji su dijagnosticirani brojni zdravstveni problemi. Onečišćenje atmosfere i klimatske promjene najveća su globalna prijetnja s kojom se suočavamo u ovom stoljeću.

Na virtualnoj konferenciji u sklopu ovogodišnjeg Zelenog tjedna predsjednica Europske komisije poručila je da ljudi više ne smiju biti nemarni. Građani Europske unije imali su priliku upoznati se s akcijskim planom "Prema nultom onečišćenju zraka, vode i tla", koji je ključan za ostvarenje Zelenog plana.

“Zagađenje prijeti opstanku više od milijun biljnih i životinjskih vrsta, na kopnu i na moru, i jedan je od pet vodećih uzroka gubitka biološke raznolikosti“, istaknula je tada Ursula von der Leyen. Kasnije u lipnju Europski parlament podržao je strategiju Europske unije o bioraznolikosti.

Zaštita tla 

Degradirani ekosustavi ugrožavaju opstanak vrsta pa tako i čovjeka. Ne zaboravimo da nam priroda omogućava čisti zrak, vodu, hranu, ali i osnovu za lijekove. Međutim, već dugo svjedočimo brojnim prenamjenama staništa za industriju ili poljoprivredu što dovodi do onečišćenja, nestanka bioraznolikosti, ali i razvoja te širenja bolesti.

"Povećavati zaštićena područja i poticati održivo korištenje zemlje od ogromne je važnosti za zdravlje tla, a time zdravlje ljudi“, smatra Mirjana Brmež s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti.

Europski parlament u travnju je snažno podržao Rezoluciju o zaštiti tla u cilju borbe protiv klimatskih promjena, očuvanja bioraznolikosti i sigurnosti hrane. U Rezoluciji se naglašava da je tlo od presudne važnosti jer je domaćin 25% svjetske biološke raznolikosti. Ono nam također pruža hranu, sirovine, hvata i skladišti ugljik, pročišćava vodu, te pomaže u sprječavanju erozije, poplava i suša.

Smrtnost se povećava

Ono o čemu rijetko razmišljamo je činjenica da sve češći poremećaji u prirodi utječu i na mentalnu dobrobit ljudi.

"Razaranja mogu uzrokovati posttraumatski stres osobito ako su ljudi prisiljeni napustiti domove i nemaju se mogućnost duže vrijeme vratiti“, smatra Luka Sladonja, student Medicinskog fakulteta u Rijeci koji je zadovoljan inicijativom za promjene iskazane od strane mladih diljem svijeta.

Nadalje, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) katastrofe povezane s ekstremnim vremenskim prilikama uzrokuju više od 60.000 smrtnih slučajeva godišnje, uglavnom u zemljama u razvoju. No, ograničavanje zatopljenja na znatno ispod 2°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje smanjilo bi učinke na zdravlje i smrtnost.

Prema izvješću Lancet Countdown o zdravlju i klimatskim promjenama za 2021. smrtnost osoba starijih od 65 godina povezana sa zdravljem dosegnula je rekordnu vrijednost od procijenjenih 345.000 smrtnih slučajeva u 2019.

Očekuje se da će klimatske promjene uzrokovati oko 250.000 dodatnih smrti godišnje samo od pothranjenosti, malarije, dijareje i toplinskog stresa, upozorava WHO.

Opasnost su i bakterije jer vlažnije i toplije vrijeme potiče njihovo širenje što uzrokuje bolesti poput kolere. "Osim toga, to su idealni uvjeti za razmnažanje komaraca koji prenose bolest Zapadnog Nila, malariju i denga groznicu“, upozorava Luka. Kako se svijet zagrijava, ovi prenosnici šire se u nove regije, pojašnjava.

Onečišćena atmosfera

Govorimo o spašavanju planeta, a zapravo moramo spasiti sebe.

WHO je u rujnu izvjestio da je trenutno jedna od najvećih ekoloških prijetnji onečišćenje zraka te je pooštrio preporučene granice za zagađivače. Izgaranje fosilnih goriva, poljoprivreda i spaljivanje otpada stoje iza velikog dijela kontaminacije. 

Europska agencija za okoliš (EEA) ističe da je zagađeni zrak najveća prijetnja zdravlju. U najnovijem izvješću navodi da bi se broj smrtnih slučajeva evidentiranih u 2019. mogao prepoloviti kada bi zemlje članice EU-a poštivale nove smjernice WHO-a. 

Procjenjuje se da je u 2019. od izloženosti finim česticama u Europi prerano umrlo 307.000 ljudi.

Većinu prijevremenih smrti od kontaminiranog zraka uzrokuju srčane bolesti i moždani udari, a slijede plućne bolesti i rak. Kod djece onečišćenje može štetno utjecati na razvoj pluća, prouzročiti respiratorne infekcije i pogoršati astmu.

Zelena budućnost

Poznato je da više od pola svjetske populacije živi u urbanim sredinama koje se ne mogu podičiti čistim zrakom. To je poticaj na bržu realizaciju zelenije prometne mreže.

Marin Komadina kaže da mnoge talijanske regije stimuliraju ljude na kupnju električnih automobila oslobađanjem od plaćanja parkirališnih karata, čak i mogućnošću ulaska u zonu limitiranog prometa.

"U Trstu, gdje studiram, primjećujem veliki broj građana na električnim romobilima. Tamo su općenito ekološki puno osvješteniji od nas. Imaju, recimo, sasvim drugačiji odnos prema jednokratnoj plastici“, navodi budući glazbenik.

U cilju manjeg zagađenja poželjno je češće korištenje biciklističkih i pješačkih staza čime se smanjuje i onečišćenje bukom te potiče fizička aktivnost, a što u konačnici vodi boljem zdravlju.

Bitna je, osim toga, i kvaliteta hrane, a višak ugljičnog dioksida u zraku ne pridonosi njenoj hranjivosti. "Ako biljke apsorbiraju višak CO2, proizvode manje proteina i hranjivih tvari poput cinka i željeza što može rezultirati brojnim zdravstvenim problemima, osobito kod djece“, govori Luka.

Vrijeme je za djelovanje

Rujansko izvješće COPERNICUS-a, programa Europske unije za promatranje Zemlje, pokazalo je da su ovoljetni požari uzrokovali značajan atmosferski porast stakleničkih plinova te da smo u srpnju i kolovozu svjedočili do sada najvećoj globalnoj emisiji ugljika.

Dim se u ljetnim mjesecima na putu preko Atlantika miješao sa saharskom prašinom što je rezultiralo dodatnim pogoršanjem kvalitete zraka, a prema procjenama WHO-a, svake godine od posljedica onečišćenja zraka prerano umre 7 milijuna ljudi diljem svijeta što nije mala brojka.

Podsjetimo, ideja planetarnog zdravlja nije 'od jučer'.

Norveški liječnik Per Fugelli još je 1993. napisao: "Pacijent Zemlja je bolestan. Globalni poremećaji okoliša mogu imati ozbiljne posljedice po ljudsko zdravlje. Vrijeme je da liječnici postave svjetsku dijagnozu i savjetuju o liječenju“.

Od tada je prošlo više desetljeća – nije li vrijeme za konkretne korake?


Tagovi

Zemlja Tlo Ekologija Klimatske promjene Ugljični dioksid Zeleni plan Zdravlje Onečišćenje Smrtnost


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."