Navika je moćna sila, posebno jaka u državnoj upravi, ali Agronet ima prostora za poboljšanje

Bližim se kraju serijala Poljoprivrednih priča o potencijalima hrvatske poljoprivrede. Zapisao sam početkom godine krupne i pokušao ih kvantificirati. Pisao sam već o komasaciji, navodnjavanju i aktivaciji šumskih zemljišta i pronašao milijarde EUR poljoprivrednih potencijala.

Otpočetka sam izbjegavao pozabaviti se potencijalom kojeg sam inicijalno nazvao “Efikasna, kompetentna i proaktivna administracija”. Razlog je bio sljedeći: jako je teško kvantificirati koliko koristi može donijeti kvalitetnija poljoprivredna administracija. Administrativni je to gigant u kojem radi tisuće ljudi, a njegovo funkcioniranje nas košta preko 50 milijuna EUR godišnje samo za davanja za plaće zaposlenih.

Kako kvantificirati koliko neiskorištenog potencijala ima u administraciji koja godišnje administrira s gotovo milijardu EUR potpora? Teško je u tome biti precizan, jer za to je potrebno ozbiljna analiza za koju su potrebni mjeseci skupljanja i tjedni analize podataka. “Iz stomaka”, rekao bih da svaki državni sustav ima prostora za povećanu efikasnost od barem 10-20%. U brojkama isplaćenih potpora, to je 100-200 milijuna EUR. Godišnje.

Domaća agro administracija u dvije godine košta koliko i izgradnja Pelješkog mosta?

Umjesto precizne kvantifikacije u milijunama EUR ušteda ili dodatnih propuštenih mogućnosti stvaranja vrijednosti, odlučio sam pokazati na jednom konkretnom primjeru iz prakse što bi moglo biti bolje u Agronetu, i što bi se trebalo promijeniti u načinu razmišljanja administracije.

Agronet je sjajan alat, ali može biti još bolji

Koristim ga preko 10 godina i to kao poljoprivrednik i kao konzultant. U Agronetu sam kao korisnik u prosjeku jednom tjedno. Alat je to koji administracija koristi za komunikaciju s poljoprivrednicima i drugim sudionicima poljoprivrednog ekosustava. Preko njega možete odraditi godišnju prijavu potpora, pregledati podatke o svojim resursima, odlukama i upisnicima, možete se prijaviti na “fondove” ili odraditi kontrolu na terenu. Sjajan je to alat koji ja volim i koji nam svima smanjuje posjete Agenciji.

Hrvatska poljoprivreda je bez njega nezamisliva. S druge strane, to što ga volimo ne znači da ne možemo biti prema njemu kritični. U travnju sam radio redovitu godišnju prijavu za potpore. Ovaj put sam išao u Agenciju jer sam morao mijenjati podatke koji su zahtijevali da donesem nešto fizički, pa se i ljubazna zaposlenica žalila kako se stalno mora odlogiravati i da može bolje uz klasični komentar: “ti naši informatičari uvik nešto minjaju” i “zvala sam ih i rekla sam im, ali vidiš opet moran…”.

Nije tema ove priče, ali u svojim lutanjima hrvatskom poljoprivredom, naletio sam na mnoge sjajne ljude u Agenciji.

Cilj ove priče je dati svoj doprinos poboljšanju Agroneta na jednom konkretnom primjeru - natječaju za Intervenciju 75.01 popularni “fond za mlade poljoprivrednike”. Odrađivao sam prijavu na navedenu Intervenciju za jednu svoju priču, pa sam ga intenzivno koristio.

Dakle, ovo je prijedlog čovjeka koji koristi Agronet kao korisnik, a kroz život sam imao dosta veze sa softverom i njegovim stvaranjem (FINA, KING ICT, startupi itd) pa sam umislio da se u razvoj softvera kužim na procesnom i funkcionalnom nivou. Drugo, endemska sam vrsta menadžera koji je imao C-level poziciju i u IT i u poljoprivrednoj industriji. I treće i najvažnije, pasionirani sam optimizator i bilo što što je sub-optimalno primjećujem i dobijem odmah želju preslagivati.

Agronet boluje od klasičnih boljki koje imaju sve izgradnje složenih administrativnih softvera:

Administracija uvijek živi više na strani straha nego pohlepe. Zato se ne razmišlja hrabro nego se razmišlja iz pozicije “samo da ništa ne zaj…..”. Možda nije neki podatak sada nužan, ali neka ga ipak, tko zna zašto će zatrebati, bolje neka se upiše u aplikaciji. To što za taj možda bespotrebni papir korisnik mora trošiti gume i cipele, na to je administracija slabo osjetljiva!

Primjer na intervenciji 75.01

Agronet je nakupio godina, njegovi temelji su stari, a namjena sad bitno kompleksnija nego kad se stvarala inicijalna arhitektura sustava. Međutim, kao i u svim softverskim projektima, nikad se nije imalo vremena presložiti ga ispočetka. To vam je kao kad prvi put uselite u stan i sređujete kuhinju - postavite zdjele, beštek, ulje, pijate, čaše svaki u svoju ladicu ili ormarić. Napravite to onako kako mislite da je najpametnije. I za 10 godina nakupujete dodatne kuhače riže, kave, tostere i usisavače, još više tava, počnete raditi sortiranje otpada - shvatite da vam stari raspored više nije optimalan i da bi trebalo kuhinju presložiti.

Ali naravno, nikad to ne napravite ili barem ne do kraja jer ste navikli na ono staro i ne da vam se mijenjati navike. Navika je moćna sila, a posebno je jaka u državnoj upravi.

Zbog svega navedenog Agronet prijava na intervenciju 75.01 troši više vremena konzultantima i zaposlenicima Agencije nego što bi trebalo. Svaki podatak koji konzultant ili poljoprivrednik upiše treba netko u APPRRR-u pročitati i provjeriti. A prije toga je netko mora osmisliti funkcionalnosti, isprogramiti, testirati i na kraju održavati softver. U konačnici, to usporava i prijavu i obradu, jednu od rak-rana natječaja ruralnog razvoja. Ukratko, da je prijava jednostavnija korisnici bi došli brže i lakše do potpora, a proces upravljanja dodjelom i kontrolom potpora bi bio jeftiniji.

Evo primjera i mojih prijedloga kako optimizirati Agronet prijavu na Intervenciju 75.01 (ova dijagnoza vrijedi i za 73.10, 73.12…). Nisu izmjene koje predlažem čak niti ozbiljan posao - uglavnom treba puno toga pobrisati, što je brže nego pisati novi softver.

Tri grupe poboljšanja

Moji prijedlozi svode se na tri grupe poboljšanja:

• Eliminacija “duplića”. Unutar prijave upisuju se isti podaci na više mjesta. Osim što je veća mogućnost pogreške kod upisa podataka, radi se o bespotrebnom trošenju vremena za upis i čitanje tih podataka.
• Set traženih podataka treba biti minimalno potrebni. Neki nisu bitni za natječaj jer se u konačnici ne ocjenjuju niti boduju. Evo primjera podataka koji se traže, a ne vidim zašto su uopće potrebni za obradu prijave: npr. traži se da se upiše “spol nositelja gospodarstva” ili je li ulaganje na “području posebna rezervata”. Idući primjer: zašto je bitno za ocjenu nečijeg zahtjeva za potporu “je li pravna osoba d.o.o. ili j.d.o.o.”? Drugi je primjer za ovu točku kada se u prvom pitanju pita korisnika da potvrdi “Da je upoznat i suglasan sa sadržajem pravilnika i natječaja te ostalim podzakonskim aktima i pratećim regulativama” a onda u idućem pitanju kliknite “da ste upoznati sa odredbom pravilnika broj X..:”: Prvo ne vidim razloga da korisnik bude “suglasan” sa sadržajem Pravilnika, a drugo ako je korisnik rekao da prihvaća, zašto ga onda pitati prihvaća li neki članak u Pravilniku? Ako je priznao da je svladao pravilnik, onda je svladao i njegove sastavne dijelove.
• Automatizacija procesa s podacima i potvrdama. Neke od potvrda koje su nužne za natječaj, poput one o stanju duga, GFI izvještajima ili EVPG veličini bi se mogle povući automatskih iz drugih državnih IT sustava. Zašto Agronet ne bi pitao ePoreznu ima li taj i taj OIB poreznog duga na dan predaje natječaja? Sada konzultant troši vrijeme da napiše korisniku što sve treba, pa korisnik zove računovodstvo, koje onda preko ePorezne vadi potvrdu, pa šalje istim putem nazad, da bi na kraju ta potvrda završila nazad u Agronetu. Još je gori primjer EVPG - za prijavu na Intervenciju Agencija nas traži EVPG potvrdu koju izdaju službenici Ministarstva poljoprivrede. Ovo se sve može automatizirati, jer često su ti podaci u istoj sistem sali.

Sa stanovišta provedivosti, točke 1 i 2 su lagane za izvesti, a točka 3 je zahtjevna - ali izvediva.

Napominjem da možda za neke točke postoje valjani razlozi koje ja ne razumijem i postoji neka logika ili potreba (tipa statistika prijava po spolu?!). Moja je argumentacija zdravorazumska bazirana na mom iskustvu u softveru, poslovanju i poljoprivredi.

I na kraju moram ponoviti jer želim biti konstruktivna, a ne destruktivna/pljuvajuća sila u HR poljoprivredi: vjerujem da svi imamo ulogu u tome da Agronet bude bolji. Suradnja konzultanata i Agencije na ovom polju bila bi jako dobra i donijela kvalitetu objema stranama. Ja sam spreman donirati svoje vrijeme za ovakve aktivnosti zato što je Agronet bitan, zato što nama poljoprivrednicima i nama konzultantima već sada štedi vrijeme. Rezultat ovakve analize može biti da nakon implementacije promjena štedi samo još više vremena.

Previše sličnih pitanja

Osim aplikacije Agronet, i u Excelu poslovnog plana koji se treba ispuniti kao dio prijave ima prostora za optimizaciju. Neka pitanja u sklopu traženog seta podataka su vrlo slična i moglo bi ih se optimizrati - primjerice da se postavi samo jedno koje bi obuhvatilo više sličnih pitanja. Npr. u sheetu “Podaci o korisniku” postoji pitanje “Plan razvoja s ulogom projekta u tom planu”, u sheetu “Opis projekta” postoji “Opis trenutačnog stanja” i “Procjena budućih trendova”, a u sheetu “Aktivnosti” “Opis aktivnosti”. Na sva ta pitanja se odgovara slično i očito postoji prostor da se neka sažmu ili prošire da nema ponavljanja. Konzultantima manje posla, Agenciji manje posla, korisnicima jeftinije usluge konzultanata i brža obrada natječaja.

Dalje, koje je svrha u tome da mladi poljoprivrednici u poslovnom planu upišu svoju Viziju i Misiju poslovanja? To je nekom Kreši iz Civljana realno bespotrebno. On zna da hoće uzgajati ovce i od toga živjeti. Onda konzultant šablonski napiše “Moja vizija je postati vodeći stočar Općine Civljane”, a misija se formira ovako: “U prirodnom okruženju na stoljetnoj tradiciji i resursima mojih predaka želim uzgajati najslađu janjetinu od Sinja do Knina”. A kako je to kategorija upisa podataka u kojoj forma nije određena, zapravo se može napisati svašta odnosno bilo šta. Nisam još nikad zatražen od Agencije ispravak u niti jednoj od tih opisnih kategorija Poslovnog plana (na uzorku od 20-tak prijava fondova koje sam radio).

Da ne ispadne da samo kudim, pohvale Agenciji jer je za ovaj natječaj izbacila pisanje numeričkog dijela poslovnog plana (račun dobiti i gubitka, ekonomski i financijski tijek…). To je besmisleno za projekte sa 100% potpore, brojke uvijek štimaju, samo se trošilo vrijeme svima u lancu.

Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.

Nisu to svi primjeri, ali dovoljno kvalificirana značajna većina jest pokrivena. Dovoljno da se shvati smjer razmišljanja kako bi Agronet optimizirali da procesi natječaja budu učinkovitiji i da troše manje ljudskih resursa.