Kukanje pšenice roda 2024: Ako se ne vjeruje seljaku, brojkama mora

Hrvatski seljak se voli žaliti. I to je u redu i njegovo demokratsko pravo. Problem je tome što se žali uvijek - i kad treba i kad ne treba. Uvijek se nađe poneki koji kaže da nije dobro (sjetite se rekordne 2022. kad se i dalje našlo par nezadovoljnih koji su pokušavali uvjeriti ministarstvo da im je teško), pa kao u onoj bajci nitko mu ne vjeruje kad stvarno uleti u probleme. A to je sad.

Zato hrvatskom seljaku (a i sam se smatram jednim od njih) u pomoć priskaču moje omiljene brojke. Za bolje razumijevanje problematike pripremio sam brojke o troškovima proizvodnje pšenice u zadnjih 5 godina. Ti troškovi sadrže sljedeće komponente:

• Trošak sjemena – sve jasno norma sjetve x cijena
• Troška zaštite – fungicidi, herbicidi... malo nezgodnije uspoređivati jer svaka sezona je drukčija.
• Trošak gnojiva – temeljna gnojidba, prihrane, folijarci – sve jasno u pravilu se gnojidba u 5 godišnjem razdoblju ne mijenja puno
• Trošak mehanizacije – tu su mi troškovi poput amortizacije strojeva, troškovi goriva, vanjski servis i dijelovi, registracije
• Trošak rada – polje, održavanje, tehnologija, nabava/prodaja...
• Ostali troškovi – zakupi, osiguranja, računovodstva, digitalija, edukacija
• Trošak kamate – trošak novca za nabavku materijalne imovine i obrtnog kapitala

Evo sad standardni set napomena:

• Svi troškovi i prihodi su bez PDV-a
• Neke stvari je teško mjeriti ovisno radi li poljoprivrednik 10 hektara s Torpedom iz 84-te godine ili 2000 hektara s novim 9RX-om. Posebno je teško mjeriti troškove rada i trošak strojeva – neučinkoviti poljoprivrednik će potrošiti i preko 150 l/ha, a učinkoviti 100 l/ha dizela. Međutim, moji izračuni su uvijek na istom teoretskim ataru rada pa se može pratiti trendovski.
• Troškovi za 2024. godinu su procijenjeni – 80% planiranih ulaganja u proizvodnju pšenice već je napravljeno pa procjena ne bi trebala puno promašiti.

Crna 2023. godina 

I što nam kažu brojke o troškovima u periodu 2019-2024? Troškovi proizvodnje na hektaru pšenice su bili oko 1.000 EUR/ha u periodu 2019-2022. Čak su i malo pali u 2021. godini zbog jeftinog gnojiva i dizela. I onda crna 2023. – skoro 1.600 EUR/ha troškova (u 2023. se nije dogodio samo porast troškova nego i niski prinosi i loša kvaliteta zbog klimatskih uvjeta u proljeće – dvostruka nevolja).

Iako će pšenica roda 2024 biti jeftinija u proizvodnji zbog pada cijena gnojiva i dalje je proizvodnja opterećena povećanim troškovima posebice gnojiva, rada i mehanizacije.

Kako prosječnom laiku očekivanih 1.400 EUR/ha troškova u 2024. ne znači puno, idemo tu brojku prikazati drukčije: uzmite u računicu oko 300 EUR/ha poticaja – već smo na 1.100 EUR/ha. Podijelite to sa 7 tona/ha (ambiciozno, hrvatski prosjek je oko 6 tona/ha) i eto nas na 157 EUR troška za tonu pšenice. Kako se očekuje otkupna cijena oko 160 EUR/toni (opet generaliziram jer zbog različitih cijena klasa neki će dobiti 140, a neki preko 180 EUR/toni za svoju pšenicu) jasno je da će se teško živjeti u ovoj godini.

Što ovo znači? Znači da će kvalitetni proizvođači ove godine ipak zaraditi na pšenici. To su oni ratari s preko 7 tona/ha pšenice. Najbolji imaju i preko 8 tona/ha neki i 9 tona/ha. S obzirom da je hrvatski prosjek 6 tona znači da će većina ipak izgubiti novac.

Dolaze bolji dani, ali...

Koliko će se ukupno izgubiti na proizvodnji pšenice roda 2024? Računica je 160.000 hektara x 150 EUR/ha jednako 24 milijuna EUR. Crna će biti godina ratarska, nema investicija i nema razvoja - puko preživljavanje. Budite dobri sa svojim otkupljivačima i bankarima.

Ako ćemo ući malo detaljnije u strukturu troškova proizvodnje pšenice ona izgleda kao na grafu ispod.

Vidljivo je da su rasli svi proizvodni troškovi. Neke nije realno očekivati da će se smanjiti u budućnosti, a to su mehanizacija i plaće. Neki će sigurno još padati, kao gnojivo i sjeme. Kamate su svoja priča, ali prognoze su da će padati krajem 2024. godine. Gorivo? To ni baba Vanga ne zna.

I ističem još samo graf koji prikazuje troškove gnojiva. Trošak gnojiva je najznačajniji u proizvodnji pšenice i imao je najveće oscilacije u ovom periodu zbog divljanja cijena plina.

Koliki će biti troškovi proizvodnje pšenice roda 2025? Gatara kaže negdje 1.200-1.300 EUR što je pad troškova od 100-200 EUR/hektaru. Iako dolaze bolji dani za hrvatskog ratara, 2024., a izgledno i 2025. godine, neće se kupovati puno novih strojeva, novog zemljišta niti apartmana na Jadranu. Sad je vrijeme da država pomogne, ako itko još vjeruje seljaku kad viče da mu je teško. Ako ne vjeruje seljaku, brojkama se mora vjerovati.

Prilika za preslagivanje karata

Realno je ova kriza prilika i za preslagivanje karata u hrvatskoj poljoprivredi. Neke stvari su dugoročno neodržive, npr. oni koji rade premalo hektara nemaju dugoročno šanse ako se ne udruže i ne počnu koristiti usluge (ili dijeliti strojeve). Oni koji imaju malo hektara (za ratare je to sve ispod 50 hektara) morat će shvatiti da im je poljoprivreda dodatni posao uz neki drugi. To je isto kao što je mojim roditeljima bio apartman koji su iznajmljivali ljeti – dodatnih par tisuća EUR za popuniti kućni budžet.

Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu. 

Ili će prijeći na povrtlarstvo, ubaciti stočarstvo, preradu ili voćarstvo u svoj ratarski plodored. Sve ovo je prilika da hrvatska poljoprivreda postane bolja. Jer nema promjene bez boli.