Znamka, to je marka ili brand na tuđinski. Ali što se pod tim podrazumijeva?
Hrvatskom poljodjelskom proizvodu sljedivost i označavanje je uvjet sigurne prodaje. Poljodjelac mora poznavati tržnu marku ili znamku proizvoda.
Želja mi je nešto više napisati o potrebi, važnosti i načinu stjecanja znamke poljodjelskih proizvoda. Znamka je znak koji utjelovljuje očekivanja potrošača od proizvoda kojeg troši i kojeg je naumio kupiti.
Znamka, to je marka ili brand na tuđinski. Ali što se pod tim podrazumijeva?
Upravo to, da ne smijemo razočarati potrošača u njihovom razumijevanju proizvoda i osjećaju vrijednosti, odnosno korisnosti proizvoda preko cijene koju plati potrošač. Proizvod sa znamkom mora imati svoj put, odnosno sljedivost od proizvodnje do potrošnje. Propisane postupke u proizvodnji, razvrstane kakvoće i asortimane, prepoznatljivo pakiranje, znak i ime.
Kakvoća je središte zanimanja potrošača za znamku poljodjelskog proizvoda. Temelji se na kultivaru odnosno sorti ili pasmini, načinu držanja ili uzgoja, odnosno proizvodnim postupcima. Kakvoća je sadržana u osjećaju potrošača, u okusima i mirisima, odnosno poimanju vrijednosti kakvoće proizvoda. Ocjene o kakvoći proizvoda često se razlikuju između mišljenja stručnjaka i prosudbe potrošača. Najbolje je, kada se prosudbe stručnjaka i kupaca odnosno potrošača o kakvoći podudaraju.
Primjerice, mast i slador su vrlo kakvonosni dio proizvoda za potrošače zbog okusnih značajki, ali to se kosi s prosudbom liječnika jer višak masti i sladora u prehrani je uzročnik mnogih bolesti. Zato se više traži posni sir ili janje od Pramenke, premda ona za razliku od Sardinijske ovce ili domaće Cigaje daje upola manje mesa i triput manje mlijeka, ali potrošači izabiru Pramenkine proizvode.
Više se traži teleći odrezak od Buše ili Simentalca, nego li od Charolaisa ili Hereforda, od domaće Šare koze nego li od bijele. Perad je traženija iz otvorenog uzgoja, nego li iz preradarnika, divlja riba u odnosu na uzgojenu.
Stvar je u boljoj prilagođenosti domaćih pasmina na teže uvjete hranidbe i više kretanja u uzgoju na otvorenom. Traži se pšenica Dura zbog više bjelančevina. Domaće voće i povrće zbog više suhe tvari, vitamina, minerala i antioksidansa.
To vrijedi i za ribu iz hrvatskog Jadrana koja prolazi veći put za hranom, nego li ona iz talijanskog dijela Jadrana, koja još ima i višak organskih tvari i otrova zbog pesticida koji se talože iz široke lagune rijeke Pad.
Takvi naši okolišni proizvodi imaju pravo na zaštitu zemljopisnog podrijetla, odnosno odabir znamke. Načini i kakvoća ishrane kulturnog bilja i hranidbe domaćih životinja jako utječe na vrijednost proizvoda. Vrijednost je u rukama proizvođača. Znamka sve to bilježi i pred potrošače izlazi čistih računa koji ih prihvaća ili odbija. Ako je potrošač prihvati, znamka u rukama proizvođača postaje zakon koji se ne smije prekršiti.
Takve označene vrijedne posebne proizvode sa znamkom potrošači će nagraditi većom cijenom proizvoda.
Kako to prepoznati? Potrošači to prepoznaju, prije svega kušajući proizvode, primjerice meso i ribu i saznavajući važna svojstva proizvoda kao sočnost, svježinu, aromatičnost, posebne okuse. Po načinu uzgoja domaćih životinja više se traži otvoreni uzgoj, gdje su životinje veći dio godine u kretanju na otvorenom. Svi u tom lancu sljedivosti proizvoda moraju biti "pravi". Proizvođač, upravitelj zadruge ako je nosač tržne znamke, mesar, ribar, naš ugostitelj.
Potrošač će se svojim osjetilima i dobrom uslugom, čistoćom okruženja uvjeriti da se radi o pravom proizvodu. Sljedivost proizvoda, obavijest o podneblju, području i načinu uzgoja pasmine životinja ili sorte bilja od koje se dobije namirnica, potrošača će uvjeriti da je dobio željeni proizvod.
Tek tada će znamka postati žuđeni proizvod i dobiti potvrdu svoje prave tržne vrijednosti.
Tagovi
Autor
Na pšenici roda 2025 više od polovice ratara će ostvariti gubitak, no ne samo oni
Zapuštena privatna zemljišta velik su potencijal hrvatske poljoprivrede, evo priče o Imotskoj bari
Recept za zbrinjavanje viška pšenice nije izvoz u bescjenje i gomilanje gubitka uz prozivanje države
Terminske cijene kukuruza u lipnju pale su na najniže razine u zadnjih šest mjeseci
Recept za zbrinjavanje viška pšenice nije izvoz u bescjenje i gomilanje gubitka uz prozivanje države
Na pšenici roda 2025 više od polovice ratara će ostvariti gubitak, no ne samo oni
Zašto dajemo 120 puta više potpora za sijeno nego za krumpir?
Zapuštena privatna zemljišta velik su potencijal hrvatske poljoprivrede, evo priče o Imotskoj bari
Priziva kišu i simbolizira plodnost, ali nije omiljena kod poljoprivrednika?
Zašto dajemo 120 puta više potpora za sijeno nego za krumpir?
Terminske cijene kukuruza u lipnju pale su na najniže razine u zadnjih šest mjeseci
Zapuštena privatna zemljišta velik su potencijal hrvatske poljoprivrede, evo priče o Imotskoj bari
Damir Senjan
prije 3 dana
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
prije 4 dana
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
