Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Četvrtkom u sridu
  • 18.11.2021. 12:00

Kako poljodjelci mogu doći do više proizvodnog tla

Preko milijun hektara u Hrvatskoj nalazi se na prisilnom ugaru, odnosno izvan uporabe. Samo desetinu godišnje od toga privesti kulturi, značilo bi u idućem desetljeću povećati nacionalni bruto dohodak za trećinu.

Foto: Damir Spehar/PIXSELL
  • 4.166
  • 354
  • 2

Što učiniti kako bi se očuvalo nacionalno poljodjelstvo i smanjio golem utjecaj svjetskog tržišta poljoprivrednih proizvoda na hrvatske trgovačke tijekove, kao i smanjio odlazak ljudi iz hrvatskog sela?

U prvo doba predmnijevam valjalo bi očuvati vrijednost poljodjelskog tla. Ono nas hrani i čuva zemljin okoliš za ugodno življenje. Zapustiti ga značilo bi neodgovorno se odnositi prema okolišu, zapostavljati razvitak i loše se postaviti prema najvećem prirodnom bogatstvu. U nas, da bi država postigla jače ozbiljenje, treba promijeniti loš odnos prema poljoprivrednom tlu.

Nekontrolirani razvitak ostavlja velike neobrađene i zaraštene površine s jedne strane i zauvijek izgubljeno tlo za poljodjelsku proizvodnju, prekomjernom i neodgovarajućom izgradnjom s druge strane.

Preko milijun hektara u Hrvatskoj, gotovo trećina ukupnog poljodjelskog tla, nalazi se na prisilnom ugaru, odnosno izvan uporabe. Od toga dvije trećine u području od posebne državne skrbi. To je veliko nacionalno bogatstvo. Samo desetinu tala godišnje od toga iskoristiti i privesti kulturi, značilo bi u idućem desetljeću povećati nacionalni bruto dohodak za trećinu.

O zemljištu moramo brinuti

Možda će tome doprinijeti novi zakon o poljoprivrednom zemljištu. Dobra je zamisao da se prisili vlasnike ili na korištenje, ili na prodaju poljodjelskog tla. Koliko budemo učinkoviti na čuvanju, održanju plodnosti i korištenju tala u prave svrhe o tome će ovisiti naša daljnja sudbina opstanka na hrvatskim prostorima.

Poljodjelsko tlo je dato bogatstvo za koje moramo brinuti i uredno ga prenijeti našim nasljednicima. Nemoguće ga je razmnožiti, niti njime slobodno trgovati. Najbolje bi bilo provesti natječaj za dodjelu i utvrditi redoslijed prednosti. Prednost trebaju imati obiteljska gospodarstva koja se već duže vrijeme bave poljoprivrednom proizvodnjom. One obitelji koje uzgajaju, odnosno drže stoku i imaju potrebe za zemljištem. Obitelji koje imaju sposobnog mladog nasljednika koji želi nastaviti poljodjelsku proizvodnju.

Hrvatsko selo, unatoč tome što je proživjelo tešku ratnu opustošenost 1991-95. gubitak pučanstva i poharanost koja se još uvijek osjeća, zadnjih godina doživljava stanoviti napredak. Najvažnije je da je donekle promijenjena nepovoljna struktura. Nakon smanjenja ratarskih površina u prvi plan izbija u gorskoj Hrvatskoj stočarstvo, a maslinarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo i povrćarstvo u sredozemnom poljodjelstvu.

Poljodjelstvo se uspješno ogleda u proizvodnji ljekovitog začinskog, aromatičnog i medonosnog bilja, koje se kultivira na sve većim površinama. Da bi se bolje ocijenila vrijednost poljoprivrednog zemljšta i označile njegove mogućnosti valja vrlo ozbiljno pristupiti primjeni Zakona o poljodjelskom tlu. Osim primjene zakonskih normi dobro je prosuditi mogućnosti stvaranja novih gospodarstava, odnosno ustanovljivanja poljoprivrednih obitelji.

Ulagati u nova obiteljska poljoprivredna gospodarstva

Izvrsna prigoda za stvaranje novih obiteljskih gospodarstava postoji na temelju napuštenih tala. Najprije bi takva gospodarstva valjalo ojačati i opremiti poljodjelskim zgradama, strojevima i opremom, a tek onda ih na natječaju ponuditi mladim obiteljima da se okušaju u ovoj proizvodnji.

Na natječaju u ovom obliku najma, prednost bi imale one obitelji koje su bez posjeda poljodjelskih tala, ali s određenim znanjima o proizvodnji. Zatim povratnici iz inozemstva s iskustvom u poljodjelskoj proizvodnji. Nakon što bi se okušali u stanovitoj proizvodnji, uspješna gospodarstva mogla bi sklopiti ugovor s lokalnom upravom o dugoročnom najmu zemljišta. Ulaganja u nova obiteljska poljoprivredna gospodarstva bila bi učinkovita pomoć zajednice za povećanje proizvodnje, ali i demografske obnove.

Svojevrsni program uz pripomoć europskih fondova za održanje života i opstojnosti Hrvata na svojim prostorima, odgovorio bi takvim nastojanjima i postigao pun pogodak.


Tagovi

Poljoprivredno zemljište Zapuštena tla Poljodjelstvo Demografska obnova


Autor

prof.dr.sc. Ante Kolega

Više [+]

Do umirovljenja dugogodišnji profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Odgojio je niz uspješnih poljoprivrednih i drugih stručnjaka posebno iz ekonomike poljodjelstva. Autor i koautor mnogih stručnih knjiga iz marketinga poljoprivrednih proizvoda. Dobitnik je priznanja "Stanko Ožanić“ za životni doprinos unapređenju vinarstva i član je Akademije poljoprivrednih znanosti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]