Pretraga tekstova
Preko milijun hektara u Hrvatskoj nalazi se na prisilnom ugaru, odnosno izvan uporabe. Samo desetinu godišnje od toga privesti kulturi, značilo bi u idućem desetljeću povećati nacionalni bruto dohodak za trećinu.
Što učiniti kako bi se očuvalo nacionalno poljodjelstvo i smanjio golem utjecaj svjetskog tržišta poljoprivrednih proizvoda na hrvatske trgovačke tijekove, kao i smanjio odlazak ljudi iz hrvatskog sela?
U prvo doba predmnijevam valjalo bi očuvati vrijednost poljodjelskog tla. Ono nas hrani i čuva zemljin okoliš za ugodno življenje. Zapustiti ga značilo bi neodgovorno se odnositi prema okolišu, zapostavljati razvitak i loše se postaviti prema najvećem prirodnom bogatstvu. U nas, da bi država postigla jače ozbiljenje, treba promijeniti loš odnos prema poljoprivrednom tlu.
Nekontrolirani razvitak ostavlja velike neobrađene i zaraštene površine s jedne strane i zauvijek izgubljeno tlo za poljodjelsku proizvodnju, prekomjernom i neodgovarajućom izgradnjom s druge strane.
Preko milijun hektara u Hrvatskoj, gotovo trećina ukupnog poljodjelskog tla, nalazi se na prisilnom ugaru, odnosno izvan uporabe. Od toga dvije trećine u području od posebne državne skrbi. To je veliko nacionalno bogatstvo. Samo desetinu tala godišnje od toga iskoristiti i privesti kulturi, značilo bi u idućem desetljeću povećati nacionalni bruto dohodak za trećinu.
Možda će tome doprinijeti novi zakon o poljoprivrednom zemljištu. Dobra je zamisao da se prisili vlasnike ili na korištenje, ili na prodaju poljodjelskog tla. Koliko budemo učinkoviti na čuvanju, održanju plodnosti i korištenju tala u prave svrhe o tome će ovisiti naša daljnja sudbina opstanka na hrvatskim prostorima.
Poljodjelsko tlo je dato bogatstvo za koje moramo brinuti i uredno ga prenijeti našim nasljednicima. Nemoguće ga je razmnožiti, niti njime slobodno trgovati. Najbolje bi bilo provesti natječaj za dodjelu i utvrditi redoslijed prednosti. Prednost trebaju imati obiteljska gospodarstva koja se već duže vrijeme bave poljoprivrednom proizvodnjom. One obitelji koje uzgajaju, odnosno drže stoku i imaju potrebe za zemljištem. Obitelji koje imaju sposobnog mladog nasljednika koji želi nastaviti poljodjelsku proizvodnju.
Hrvatsko selo, unatoč tome što je proživjelo tešku ratnu opustošenost 1991-95. gubitak pučanstva i poharanost koja se još uvijek osjeća, zadnjih godina doživljava stanoviti napredak. Najvažnije je da je donekle promijenjena nepovoljna struktura. Nakon smanjenja ratarskih površina u prvi plan izbija u gorskoj Hrvatskoj stočarstvo, a maslinarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo i povrćarstvo u sredozemnom poljodjelstvu.
Poljodjelstvo se uspješno ogleda u proizvodnji ljekovitog začinskog, aromatičnog i medonosnog bilja, koje se kultivira na sve većim površinama. Da bi se bolje ocijenila vrijednost poljoprivrednog zemljšta i označile njegove mogućnosti valja vrlo ozbiljno pristupiti primjeni Zakona o poljodjelskom tlu. Osim primjene zakonskih normi dobro je prosuditi mogućnosti stvaranja novih gospodarstava, odnosno ustanovljivanja poljoprivrednih obitelji.
Izvrsna prigoda za stvaranje novih obiteljskih gospodarstava postoji na temelju napuštenih tala. Najprije bi takva gospodarstva valjalo ojačati i opremiti poljodjelskim zgradama, strojevima i opremom, a tek onda ih na natječaju ponuditi mladim obiteljima da se okušaju u ovoj proizvodnji.
Na natječaju u ovom obliku najma, prednost bi imale one obitelji koje su bez posjeda poljodjelskih tala, ali s određenim znanjima o proizvodnji. Zatim povratnici iz inozemstva s iskustvom u poljodjelskoj proizvodnji. Nakon što bi se okušali u stanovitoj proizvodnji, uspješna gospodarstva mogla bi sklopiti ugovor s lokalnom upravom o dugoročnom najmu zemljišta. Ulaganja u nova obiteljska poljoprivredna gospodarstva bila bi učinkovita pomoć zajednice za povećanje proizvodnje, ali i demografske obnove.
Svojevrsni program uz pripomoć europskih fondova za održanje života i opstojnosti Hrvata na svojim prostorima, odgovorio bi takvim nastojanjima i postigao pun pogodak.
Tagovi
Poljoprivredno zemljište Zapuštena tla Poljodjelstvo Demografska obnova
Autor
Više [+]
Do umirovljenja dugogodišnji profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Odgojio je niz uspješnih poljoprivrednih i drugih stručnjaka posebno iz ekonomike poljodjelstva. Autor i koautor mnogih stručnih knjiga iz marketinga poljoprivrednih proizvoda. Dobitnik je priznanja "Stanko Ožanić“ za životni doprinos unapređenju vinarstva i član je Akademije poljoprivrednih znanosti.
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji
Đuro Japaric
prije 3 godine
POPISI , započeli su u Turskom CARSTVU 1556 i od tada možemo pratiti različite podatke . POPIS RH 2011 , počevši od Slavonije imali smo 119 IZUMRLIH sela , sela bez djece ! POPIS 2021 - kažu da će dio podataka objaviti u sječnju 2022 ! ZAŠTO IZUMIRU SELA , iz gospodarskih razloga i uvjeta života ! ŠTO SE MOŽE , na bazi poljoprivrede , uzgoja divljači u ograđenom prostoru , uzgoja ribe gdje ima vode , dopunski prihod od PČELA i TURIZMA , drugačiji Zakon o šumama , MOŽEMO vratiti dio ljudi u 119 izumrlih sela i sela koja su pred IZUMIRANJEM !Ali za ovo je NUŽNA AGRARNA REFORMA ! Ne mogu vlade 20 godina predlagati neobvezujući ZAKON za državnu zemlju , a nametati ih većinom NEIZABRANI zastupnici Hrvatskog sabora kako se nazvaše ! Bez IZMJENA zakona za PRIVATNU zemlju bitnog pomaka nema , a DVOSTRUKA eveidencija zemlje iz Carske Austrije MORA se ukinuti !PUT do TLA za OPG , o kojem piše prof Ante , MORA biti drugačiji ! A , u Hrvatskoj MORA se uvesti MODEL obeštećenja kod nasljeđivanja ako ima 2 ili više nasljednika , TE MODEL prodaje OPG ako nasljednici neće obrađivati zemlju - OVO imaju PAMETNI narodi u Sloveniji , Nizozemskoj pa NEODGOVORNI političari MOGU preuzeti njihova rješenja , a NE IZ BEOGRADA !
Đuro Japaric
prije 3 godine
Tea i ostali čitatelji Agrokluba , sve je poznato od doseljavanja Hrvata na brdoviti Balkan u stoljeću VII ! Za Slavoniju i Baranju bitne su AGRARNE REFORME ; Turska 1536 i njihovi POPISI , Carske Austrije početkom 18 stoljeća , Proglas Jelačića 1848 , Srpsko - Hrvatska 1918 , Brozovih komunista 1945 , Tuđmanova - Račanova - HDZ - SDP 1991 - 2021 ! USTAVNU osnovu za HRVATSKU AGRARNU REFORMU , imamo u više članaka Ustava RH ! PROBLEM su Vlada i zastupnici koji NEĆE imenovati POVJERENSTVO za pisanje PRIJEDLOGA ZAKONA ! DRUGI PROBLEM je HPK - oni ŠUTE ! Demografske promjene ; početkom 18 stoljeća protjerivanje oko 250 000 Slavonaca islamske vjere , Savojski vrši namjerno pljačkaški pohod u Bosnu i u povratku dovodi oko 40 000 kršćana , kolonizacija i sa stranicima ponajviše Nijemcima , 1945 protjerivanje Nijemaca , kolonizacija sa Srbima i Hrvatima izvan Slavonije i Baranje , 1991 - 95 napuštanje Srba iz Slavonije , doseljavanje Hrvata iz Srbije i Bosne , ISELJAVANJE iz ekonomskih razloga ! TEHNOLOŠKE PROMJE ; prelazak sa životinjskih zaprega na mehanizaciju , sada i na robote , dronove ! PRVI problem za OPG su male površine i USITNJENOST zemlje ! POTEZI ; mora se ZAUSTAVITI povećanje broja vlasnika i usitnjavanje , a to se MOŽE sa Zakonom o vlasništvu i Zakonom o nasljeđivanju - sa ovim se OBVEZUJU nasljednici u ISELJENIČKOJ RH da MORAJU pokrenuti ostavinski postupak u ROKU 6 mjeseci , sa RJEŠENJEM ako ga ne pokrenu ! Gospođa Maja obećala je obraditi ZAKON O NASLJEĐIVANJU !Gospodin Vedran NAPISAO JE da će se obraditi SLOVENSKI Zakon . Pa učinite to da državljani RH shvate da sa postojećim NEMA BUDUĆNOSTI !
Tea Januš
prije 3 godine
Gospon Đuro, čitam vaše komentare i sve si vise mislim uzeti vas kao temu diplomskog rada heh. Znaci, gdje držite sve te lude brojke, podatke? #ludilo
Đuro Japaric
prije 3 godine
1 milijun ha X 3 do 10 000 kuna , znači minimalno 6 milijardi kuna za OSPOSOBLJAVANJE zašikarenog i zakorovljenog zemljišta , plus sređivanje stanja u katastru i gruntovnici ! KRČIO sam preko 5 ha državnog i privatnog zemljišta o MOJEM trošku pa ukazujem na to i da PRIČA iz teksta ima puno PREPREKA , od lakrdijaških zakona do TROŠKA kultiviranja zemlje , sređivanje stanja vlasništva !
Đuro Japaric
prije 3 godine
Zakon o poljoprivrednom zemljištu 2001 - 2021 , bezvrijedne vlade predlažu , a bezvrijedni zastupnici i predsjednici RH , NAMEĆU neobvezujuće zakone ! 2001 - 2008 preko 180 lokalnih vlasti NISU raspisale ni 1 natječaj u korist OPG ! 2017 Vlada na čelu sa ekonomski nepismenim Plenkovićem , opet predlaže NEOBVEZUJUĆI zakon ! Sadašnje predložene izmjene OPET su neobvezujuće za lokalne vlasti i PRESAKUPE za provođenej ! OVO neće nitko javno reći ni napisati osim mene !
Đuro Japaric
prije 3 godine
ČLANAK 210 .PLAGIRANOG Beogradskog Zakona o nasljeđivanju ; Ostavinski se postupak pokreće po službenoj dužnosti , kad sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih , odnosno s njima izjednačenu ispravu ! Srpska vlada predvođena Plenkovićem i Srpski sabor NEĆE ići sa IZMJENOM i rješenjima iz PAMETNIH država i naroda ! U iseljeničkoj RH imamo PUNO zemlje na UMRLIM u gruntovnici i katastru , a UMRLI NE mogu prodati niti dati zemlju u zakup ! Danas su predstavnici hrvatskog državnog DNA bili u VUKOVARU ! Uzalud žrtava i međunarodnog priznanja RH ! 30 godina prave gospodarsku i DEMOGRAFSKU štetu , 30 godina NEMAMO STRATEGIJU razvoja poljoprivrede !
Đuro Japaric
prije 3 godine
HRVATSKA AGRARNA REFORMA , bez toga sve je demagogija ! 1. NOVI Zakon o poljoprivrednom zemljištu jer postojeći i predložene izmjene su SMEĆE !2 . Zakon o nasljeđivanju - preuzeti rješenja Slovenije , Nizozemske , SA OBVEZUJUĆIM pokretanjem ostavinskog postupka , MODEL obeštećenja ako ima 2 ili više nasljednika , model prodaje OPG ako se nasljednici neće baviti poljoprivredom , 3 ,Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima , sa naglaskom na članak 1 - IZMJENA , 4 . UKIDANJE dvostruke evidencije zemljišta sa osnivanjem Državne zemljišne službe - OKRUPNJAVANJE parcela na više načina , 5 . Zakon o vodama - izmjena u smislu izgradnje akumulacija i sustava za navodnjavanje , 6 . Zakon o šumama - izmjena ! PROBLEM , pravni kadar završio je SRPSKE pravne fakultete , ekonomista NEMAMO , a kadar sa Agronomskog fakulteta ZNA dio tehnologije ! POMAKE ne vidim za OPG bez AGRARNE REFORME !