• Damir Rukovanjski
  • 21.01.2017. 10:30

Kako pojedinim općinama stati na kraj?

Komunalno poduzeće? To što radi takvo poduzeće plati se uslužno da odradi neki poljoprivrednik iz sela. A današnjim seoskim općinama potrebniji su liječnici, gerontodomaćice, odgojiteljice, agronomi, veterinari negoli općinske čistačice, tajnice, računovođe i slično.

  • 6.563
  • 832
  • 0

Doista ima općina koje po mišljenju poljoprivrednika rade na njihovu štetu, ima mnogih koje su im na usluzi, ima podijeljenih stavova. I nakon teksta u kojem tvrdim da općine, dakako uz pomoć županija i države moraju i mogu mnogo više, veliki broj čitatelja se javio s mnogim primjerima.

Jedan mi je ispričao kako jedna mala općina s tri tisuće stanovnika ima u općini zaposleno 10 ljudi i nitko nema kontakta, ni veze s poljoprivredom. A to je jedina djelatnost u općini. Uz to imaju i nekakvo komunalno poduzeće sa šest zaposlenih. Jedan se pak javio da im općina redovito pomogne u nabavi sjemena, gnojiva i slično. No, razne komunalne naknade često bole poljoprivrednike.

Svaki komunalni posao može obaviti i poljoprivrednik

Normalno je da općina ima nekoliko ljudi zaposlenih u komunalnom poduzeću. A koji je njihov posao? Bez strojeva i mehanizacije mogu samo lamatati metlama i nekakvim lopatama. Ali tamo se uhljebe razni podobnici.

Svaki komunalni posao može uz naknadu obaviti malo veći poljoprivrednik, a veći posao pravo komunalno poduzeće iz obližnjeg grada. Jer kad imaš zaposlenike i direktora nekog komunalnog poduzeća, onda im na kraju moraš kupiti i neki stroj koji je jako skup.

Uslužno poljoprivredno poduzeće?

Računovodstvo i financije ne mora svaka općina voditi za sebe. Posao je isti i u ostalim općinama i ne vidimo razloga zašto jedna veća općina ne bi takve stvari vodila i okolnim manjim. Ali tada tu otpadaju mogućnosti prikrivanja raznih malverzacija i nepodopština.

Mišljenja smo ipak da je jednoj seoskoj općini u Slavoniji i Baranji, ili pak u Zagorju ili Podravini potrebniji agronom, ili nekakvo uslužno poljoprivredno poduzeće umjesto komunalnog, a koje može i komunalne poslove obavljati po potrebi. Tim malim seoskim općinama umjesto čistačica i pročelnika kojekakvih odjela potrebnije je zapošljavanje primjerice gerontodomaćice, ili dodatne tete u vrtiću ako ima djece u selu. Dakako, više je nažalost potrebno obratno. Gerontodomaćica.

Naknade za obavljanje poljoprivredne djelatnosti

A zašto ne i nekog poljoprivrednog stručnjaka koji bi bio plaćen da radi s lokalnim proizvođačima. Nazvao me i Petar Pranjić, predsjednik Udruge baranjskih poljoprivrednika Baranjska brazda.

Kaže kako primjerice članovi Udruge iz općine Čeminac imaju općinu kao teret. Pa kao primjer navodi i po nekoliko puta veće komunalne naknade koje imaju u toj općini za razliku od poljoprivrednika istih veličina u susjednom Jagodnjaku i Kneževim Vinogradima.

Općina im čak naplaćuje i dodatnu cestarinu pod izlikom da dodatno uništavaju lokalne prometnice. Što je slijedeće? Da oni koji imaju svinje plate dodatnu naknadu za miris u zraku koji nije za fine općinske noseve. Ili možda da oni koji imaju kokoši, plate dodatno pravo da pijetao kukuriče jer to smeta stanovnicima. Stvarno se treba što prije postaviti pitanje čemu služe općine. Da osiguraju pobjednicima 10-tak plaća, i da udruge koje vode dobiju dodatne novce.

Megalomanske općine koje ne služe ljudima

Ili, zamislite apsurda. Da općina svom komunalnom poduzeću kupi nekakav kamion za nekoliko poslova mjesečno. I taj kamion onda treba vozača s potrebitom kategorijom, pa ga treba održavati, registrirati. I to kupiš u selu.

Gdje se za obavljanje povremenog odvoza nekog smeća, granja ili slično može platiti lokalnom poljoprivredniku kakvih je bar 200 u općini, a koji posjeduju makar traktor s prikolicom, i običan traktorski utovarivač kojega imaju mnogi poljoprivrednici, pogotovo stočari. Mnogo je nelogičnosti u ovoj zemlji koju izgrađujemo, a očito bar što se tiče poljoprivrede, sela i ruralnog područja, treba krenuti od dolje. Od tih megalomanskih općina gdje sjede ljudi koji nemaju baš nikakve osjećaje za područje u kojem žive.


Tagovi

Pranjić Čeminac Općina Komunlano Naknade Voćar


Autor

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.