Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Izmeđ međe
  • 15.07.2013.

Kako je lijepo kad te vuku za nos

I što ih više vučete za nos, nos ne bude duži nego deblji tako da ih uvijek možete vući. A da njima u Zagrebu kažete da rade za godišnju plaću od 10 tisuća kuna rekli bi da je tu neko blesav...

Foto: Stock.xchng
  • 1.432
  • 369
  • 0

Neuke je lako vući za nos i što ih više vučete za nos, nos ne bude duži nego deblji tako da ih uvijek možete vući. To je hrvatska javnost, a ona je definitivno danas protiv seljaka. Nikada netko iz grada, a takvih je u Hrvatskoj najviše, neće reći da seljacima treba pomoći da opstanu u svojoj proizvodnji ili pak da i dalje ostanu jedini hrvatski proizvođači. Uvijek će takvi reći da su vidjeli kakve aute voze, ili koliko koštaju ti traktori i oni će reći da njima ti traktori ne trebaju. Kao trebali bi imati onakve kakve su viđali prije 50 godina na njivama, kada su bili djeca. Očito je da bi seljaci morali imati svoj PR da bi dobili podršku javnosti.

Neka se ne ljute prosvjetari, ali to su ljudi koji na državnim jaslama imaju pravo i na godišnji odmor, i na bolovanje i zaštićeni kao lički medvjedi imaju sigurne plaće od pet do osam tisuća kuna. I oni imaju pravo na bune, štrajkove i slično, a seljaci koji moraju uvijek u svoju proizvodnju uložiti i ostati živjeti tamo gdje nitko neće i raditi ono što drugi neće, kada se pobune nitko im ne da podršku.

Istraživanje je pokazalo da javnost misli, kada se radi o cijeni pšenice, da se pregovara o cijeni koju će država iz proračuna dati proizvođačima. Nevjerojatna je takva neupućenost. Ne treba biti naivan i ne misliti da tu i aktualna vlast nema prste. Oni to podgrijavaju zato i nema nikakve reakcije. Neće nitko javnosti objasniti da je to borba za zaštićenu cijenu. Država jednostavno mora nešto nekada i zaštiti i podijeliti rizik. U slučaju niske zaštitne cijene oni definitivno štite pojedince, a ne veliki broj proizvođača. Ovoga puta Ministar i njegova klika doista se prave blesavi. Gotovo da se i nisu uključili u tu problematiku. Što bi bilo teško da su bar kroz medije govorili da se radi o niskoj, sramotno niskoj cijeni - cijeni koja uništava od 1,05 kuna za kilogram.

Formiranje cijene pšenice

Cijena se formira svaki dan, a ona ovisi o parametrima kvalitete i potrebama kupca. "Svojim kooperantima omogućili smo da do kraja kolovoza besplatno uskladištenje, a do tada ih nećemo teretiti ni za repromaterijal. Sami mogu odlučiti u kojem trenutku žele prodati pšenicu, a i nisu je obvezni prodati nama”, kazao je jedan predstavnik otkupljivača. No, on je to sa svoje strane. To se još može reći da je u redu, ali bi Ministar morao biti taj koji bi mogao pritisnuti i stati bar jednom na stranu poljoprivrednika. Ljudi su skinuli pšenicu, a i danas ne znaju koliko će dobiti. Oni su uzeli repromaterijal u iznosima većim od te otkupne cijene.

Ona je preniska i nerealna s obzirom na troškove i prošlogodišnju cijenu od 1,35 kuna pa naš poljoprivredni proizvođač mora osjetiti gubitak. Ne samo osjetiti nego će ga ovo dotući, a velika većina proizvođača jedino se i bavi ratarskom proizvodnjom. Ministarstvo je naklonjeno krupnom kapitalu s kojim najvjerojatnije ima kontakte i kreira određena pravila igre u poljoprivrednoj proizvodnji sigurni su poljoprivrednici i posljednjih dana se niti javljaju, niti igdje pojavljuju. Stalno nam nabacuju da to radi tržište. I sada kada je cijena na burzi u Mađarskoj (jučer je u Budimpešti cijena bila 1,40 kuna), s kojom nam stalno brišu nos, debelo iznad ovih naših 1.05kuna, više nitko ne spominje te Mađare. Sada valjda to više ne vrijedi te će nam naći neku uzor - cijenu u Indiji ili Venecueli.

Računica troškova sadnje pšenice po hektaru

Evo i kratke računice po hektaru za one koji su imali izvanredne prinose. Ulaganja iznose oko 8.000,00 kuna, a poticaj po hektaru oko 1.400 kuna, a 2.000,00 je dobio samo mali dio njih.

Prosječni prinos po hektaru je oko 6 tona pa bi se s 1,35 kuna po kilogramu dalo disati. Ratari bi dobili 8.100 kuna po hektaru plus 1.400 kuna poticaja - ukupno 9.500 kuna po hektaru. Na uloženih 8.000 kuna, zarada bi bila 1500 kuna po hektaru i to bi, kažu, bilo dobro. No, pošto se većina kreće u prinosima od četiri do pet tona, a cijena će izgleda ostati 1,05 kuna daljnja matematika nikome nije potrebna. Na uloženih osam tisuća kuna dobili 4.200,00 kuna i poticaj od 1.400,00. I mala djeca znaju da je tu netko dobro popušio. Ne sigurno oni koji će mešetariti s pšenicom u silosu i prodati ju po burzovnim cijenama.

Foto: Stock.xchng


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Tagovi

Kuna Pšenica Ratar Burza Ministarstvo poljoprivrede Cijena


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kao i uvijek tušt zahvalan za na salatu, u čušpajz i zamjena za špinat...