Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Četvrtkom u sridu
  • 21.07.2022. 12:00

Kako do suvremenog pustolovnog turizma? Ključni su ribari

Uprizoriti pripovjesti ribara s brodom i ribolovnim pomagalima, prikazivati i nuditi ih turistima bio bi pun pogodak u niski ponuda vrlo traženih pustolovnih bisera hrvatskog turističkog ribarstva. 

Foto: Boris Stanić
  • 179
  • 17
  • 1

Molat je najrazvedeniji zadarski otok s tri naselja i desetak prekrasnih vala.

Uzduž obale smještene su bogate riblje pošte i braci. Jedan od tisuću hrvatskih otoka može poslužiti kao predložak za razvitak ribarskog turizma. 

Pripovijest se dogodila polovicom XX stoljeća. Punta Studena, kada se spoji s puntom Banastra i nivela s puntom Školjića, baci mrižu, izvući ćeš vele škarpine i kovače, zalutale lastavice i tovare, mole preko kila, učio me did Ive.

Dublje u barguljskoj vali Bargumul, a od punte Lokardenika do Prisike naletit će ovčice, trlje i arbuni, a bliže kraju škarpuni i veli glavoči. Zna se naći pokoja ćaća, list i raža, dobro se sićam riči dida. Upravo tamo podno najvećeg molajskog brda Lokardenika, nakon što smo podigli tri poponice, nešto se zabjelasa u samom kraju. 

Did mi zapovidi da se približim blizu neke ribetine. Nasukala se. Bio je to morski pas modrulj. Ispostavilo se ženka, koja je rađala u plićaku. Kada smo psinu uz pomoć vesala ubacili u kajić nije se opirala.

Ča si ustinu Tonći, ni te valjda strah, hrabrio me did.

Shvatio sam da se uhvaćena psina razbjesnila i počela tući repom po drvenoj oplati brodice. Svladana je i otpor je bio uzaludan. To je bio modrulj 1,8m dužine i 56 kg težine, a iz utrobe izvadili smo 16 mladih težine od 1,0 do 1,2 kg. Osušena na suncu, psina postade delicija zimske kuhinje bake Kate, a s mladima psine pogostio se kućni prasac, povlašteni tovljenik za pripremu slasnih pršuta.

Dobrohotna kitopsina pseće ćudi

Događaj se zbio 80- tih XX stoljeća. Morska neman, duga preko šest metara, zapela za Tinovu i Rokovu palandaru. Drevnog diva oceanskih prostranstava, vezanog uz muradu gajete, dvojica ribara peljali su prema bargumulskom škveriću. Vijest o neobičnom ulovu brzo se širila po otoku.

Predpotopno stvorenje dovučeno u plićak, jedva se pomicalo izazvavši divljenje i strah, zapleteno u mreži postavljenoj za palamide. Čudeći se i nevjerujući, pristigli su uzbuđeno šaptali i vikali, eno je, črni se, ča je vela, tijelo pasa glava kita, ki brudet će učiniti, pazi da te ne ošine repom. Golijat zavrti tijelom, zavesla perajom i svojim prednjim krajem sune se na škverić.

Janko i Ante Bura neustrašivo navuku konop oko donjeg dijela psine, koji je ostao u dubini. Drhtavo tijelo snažne životinje zatrese velom glavom i pruži se po plićini. Koštanto, poslije nazvan Kit donese lampragu. Ča si to donesa, to nebi diglo ni gavuna, a kamoli kita, cerio se seoski mudrijaš Jadre.

Desetak otočkih momaka pokraj malog škvera, opijeni ribarskom strašću, uz navijački kor žena i djece, orijašku ribu vuklo je na suho. Uzbuđena neman otvori vela usta čineći vodoskok kroz razvaljene usi, udahne stolitar mora i pištećim mlazom pošprica ribare. Dobrohotni kit pseće ćudi, najednom se propne i otrgne od preplašenih, uzbuđenih i pokislih seoskih momaka naumivši krenuti prema dubini.

Ushićeni i uzbuđeni Janko i Bura još jednom preduhitre morsko čudovište, vežu konop oko repa neobičnog gosta i konačno, uz pomoć gotovo svih seljana, izvuku ga na suho. Kitopsina od preko šest metara završi u zadarskoj prirodoslovnoj staretinarnici, a još živi sudionici uzbuđeno se sjećaju događaja i s ponosom ga pripovijedaju mlađim naraštajima.

Ovaj događaj treba uvrstiti u nisku bisera hrvatskog turističkog ribarstva. Ovi primjeri mogu promaknuti gospodarstvo, odnosno putničarstvo u stvaranju novog turističkog proizvoda. 

Na sviću s ribarom Tomom 

Poći na sviću s Tomom, znači roditi se sritan, kažu njegovi mještani. Nije tako davno, kako sam s Tomom pošao na sviću. Predveče krenusmo put Paržina. Tomina batela, mali kajić, prilagođen je svići, mrežama, vršama, ostima i samicama.

U konobi upalili smo ribarski feral - sviću, uzeli osti, vesla i ostale ribičke potrepštine. Zaplovismo do prve ribarske pošte. Na prvim molajskim obalama uključujem vesla. Tome je već na ostima. Svojom batelom sa staklenim dnom. Morsko dno vidi kao na pjatu. Veslam. Mali burin mreška površinu mora. Morsko dno je kamenito i pjeskovito. Voga naprid, šijaj nase, sada desnim, livim jače, zapovida Tome.

Vidim ga s ostima u rukama, kako u klečećem stavu oštro promatra kretanje života na dnu mora. Zašijaj, stoj, zapovida Toma. Prekrižim vesla i zaustavim batelu. Vižlasti Toma nacilja ostima, moram priznati da ne vidim gdje. Osti poletiše i zabiše se u dno, okrznuvši tri traka hobotnice koja se presavila uz osti. Toma spretno zavrne osti i spriječi mušunu naći spas u rupi. Brzo ga podigne, udari po mulji i spremi u vrećicu.

Idući je naišao poveći ugor. Zatim ribe, koje su proletile uz batelu. Toma ih iskusno dočeka ostima i pogodi. Bio je to lubin i manji zubatac. Proveslali smo i pohodili više od pet milja obale, lovili i uživali. Ribolov ostima je pravo viteštvo i hrabrost, kojim se diče posebno spretni i nadareni ribari. Ribolov svićom i ostima ushićuje, opčinjava i trajno ispunjava.

Navedene pripovijesti ribara s brodom i ribolovnim pomagalima postali bi kultna vrijednost suvremenog pustolovnog turizma prilagođenog putničarskim željama i oživljenim ribolovnim pričama. Uprizoriti ih i prikazivati i nuditi ih turistima bio bi pun pogodak u niski ponuda vrlo traženih pustolovnih bisera hrvatskog turističkog ribarstva. 


Tagovi

Pustolovni turizam Ribolov Pripovijesti Dida Ive


Autor

prof.dr.sc. Ante Kolega

Više [+]

Do umirovljenja dugogodišnji profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Odgojio je niz uspješnih poljoprivrednih i drugih stručnjaka posebno iz ekonomike poljodjelstva. Autor i koautor mnogih stručnih knjiga iz marketinga poljoprivrednih proizvoda. Dobitnik je priznanja "Stanko Ožanić“ za životni doprinos unapređenju vinarstva i član je Akademije poljoprivrednih znanosti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB