• Konoplja
  • 07.10.2012.

Industrijska konoplja - Ahil među biljkama

Konoplja (Cannabis sativa L) nije zabranjena . Dogodilo se nešto još strašnije. Ova je biljka gospodarski izgubljena i na samom rubu nestanka.

  • 6.690
  • 1.062
  • 0

Možete li zamisliti, u koliko "dalekoj budućnosti" bi se morali probuditi, kada bi se jednog jutra probudili u svijetu u kojem bi bilo moguće postojanje 25.000 "novih" proizvoda, u kojem bi nestale neke bolesti, koji više uopće ne bi bio ovisan o fosilnim gorivima, u kojem više ne bi bilo klasičnog armiranog betona, u kojem bi svi automobili imali dvostruko manju težinu, trošili dvostuko manje energije i ispuštali u atmosferu neznatno štetne emisije, u kojem bi bile potpuno ispunjene norme dokumenata iz Kyota, u kojem bi bilo moguće suzbijati korove bez uporabe kemijskih sredstava, ... i kakvu bi nagradu trebao dobiti "onaj" što je zaslužan za toliko postignuće?

Ne, ne. Ne pretjerujemo. Vi ste se jutros probudili u pravo vrijeme, u kojem je sve to realno moguće. Za tu mogućnost je zaslužna biljka konoplja.

Nekim sklopom čudnih okolnosti, ipak smo do danas ostali bez takve budućnosti.
Ahil je bio vrli junak, ali mu najčešće spominju petu. Kao što se Ahilu pripisuje peta, tako se i konoplji pripisuje "poročnost". Moral je uvijek uvjetan ili je (nekome) odmah isplativ. Kome?

Što je konopljina „ahilova peta“- ili njena „poročnost“?

Zaista se ne želimo upuštati u rasprave, koje se zalažu za "legalizaciju lakih droga". To nije tema ovog teksta. Želimo ipak spomenuti da Canabis sativa var . indica sadrži opijat - etrahidrokanabinol (THC) ali da isto tako postoje i drugi brojni varijeteti konoplje koji sadrže koncentraciju THC-a nižu od 0,2 %, te su kao takvi „nepodobni za uživanje“ . Dakle, kad govorimo o "poročnoj" zloporabi konoplje, tada govorimo isključivo o indijskoj konoplji iz koje se dobiva hašiš (arapski-„trava“), bhang, charas, muggles, ...itd.

Naglašavamo, manje od 0,2% THC-a u industrijskoj konoplji ne čini ju pogodnom za „uživanje“. Odgovornost za uopćenu "poročnost" konoplje snosi isključivo neučinkovit administrativni nadzor.

Od ovog retka nadalje, tematiziramo i želimo raspravljati jedino o industrijskoj konoplji. Pravilnikom o uvjetima uzgoja industrijske konoplje (Cannabis sativa L) iz 2004.g. dozvoljene su i izlistane 24 sorte (Beniko, Bialobrzeskie, Cs, Carmagnola, Delta-Ilosa, Delta 405, Dioica 88, Epsilon 68, Fedora 17, Fedrina 74, Felina 32, Felina 34-Felina 34, Ferimon-Ferimon, Fibranova, Fibrimon 24, Fibrimon 56, Futura, Futura 75, Juso 14, Santhica 23, Uso 31, Fasamo, Fedora 19, Santhica 27, (tajanstveni) „Flajšman“,... itd. ) s manjim sadržajem THC-a od spomenutih 0,2 %. Tvrdimo stoga da konoplja (Cannabis sativa L) nije zabranjena . Dogodilo se nešto još strašnije.
Zasigurno, ako uvjetno i sve druge sorte nisu, barem je jedna sorta konoplje sasvim sigurno dopuštena u Hrvatskoj. Radi se o sorti „Flajšman“, koja je još prije tridesetak godina sasvim normalno zasijavana na ovim prostorima. Međutim ni u Hrvatskoj ni u okolnim zemljma ne postoji proizvođač certificiranog sjemena. Tvrdimo stoga da je ova biljka gospodarski „izgubljena“ i na samom rubu nestanka.

Tko nam je to učinio i zašto?

Prvi zapisi o konoplji potiču čak iz 2 .737.g. p.n.e. u vrijeme kineskog imperatora Šen Nunga. Koristila ju je stara medicina babilonsko-asirskog kruga, spominje ju Herodot u 5 st. p.n.e. , pojavljuje se u opisima asasinskih obreda iz 9 st....da bi u naše vrijeme zagonteno isčezla s (legalne ) životne pozornice.

Što smo sve time izgubili?

Kao poljoprivredna kultura, konoplja je izuzetno zanimljiva stoga što nema bolesti i štetnika, te su u njenom ugoju pesticidi nepotrebni. Prinos suhe stabljike po hektaru jest oko deset tona, a sjemena od jedan i pol do dvije tone. Budući da je bujnog rasta, konoplja sljedećoj kulturi ostavlja, od korova, čisto tlo, te bi kao plodored, koji je u Slavoniji sveden najčešće na kukuruz i pšenicu, bila izuzetno interesantna. Uzgoj konoplje ne treba puno vode, gnojiva niti zahtijeva uporabu pesticida i herbicida. Od jednog kvadratnog metra konoplje dobije se 2-3 puta više vlakana nego od kvadratna metra pamuka. Vlakno dobiveno od konoplje je mekše i čvršće, traje duplo duže nego pamučno. Pamuk zahtijeva toplu klimu i puno vode dok, konoplja uspijeva u raznim klimatskim područjima, Od kvadratnog metra konoplje može se proizvesti više i kvalitetnijeg papira nego od drveta. Konopljin papir je trajniji, može se više puta reciklirati nego papir iz drveta, a prilikom proizvodnje papira od konoplje potrebno je višestruko manje toksičnih kemikalija. Da bi se drvo moglo koristiti u papirnoj industriji, mora rasti nekoliko godina dok je konoplja spremna nakon 120 dana. Gertjan van Roekel s nizozemskog Sveučilišta u Wageningenu navodi da se papir prije više od dvije tisuće godina proizvodio upravo od konopljinih vlakana. Papir, koji se danas proizvodi iz konoplje, ima i do četiri puta veću cijenu od papira proizvedenog od vlakana drveta. Milijarde dolara se mogu uštediti na programima ponovnog pošumljavanja, stabilizacije erozije i olakšanja povratka biološke raznolikosti.
Proteini u konoplji su jednako hranjivi ali ekonomski puno isplativiji od sojinih. Sve proizvode od soje moguće je napraviti i od konoplje.

Budući da biljka sadrži oko 70% celuloze u Kanadi je pokrenuta proizvodnja biogoriva u okviru projekta Hempcar (engl. hemp, konoplja). Sveučilište u Minhou (Portugal) osmislilo je industrijsku proizvodnju građevnih blokova od drvenastog dijela stabljike, u Americi i Europi proizvodi se obuća i odjeća isključivo od konopljinih vlakana, a i u kombinaciji s drugim biljnim vlaknima, poput lanenog. Ovi materijali ekološki su prihvatljvi jer su biorazgradivi i ne djeluju negativno na ljudski organizam kao sintetički odjevni predmeti. Specijalizirana poduzeća nude kozmetičke, prehrambene i farmaceutske proizvode proizvedene od konopljinih sastojaka.
Još je 1941. Henry Ford izradio autokaroseriju od konopljine bioplastike koja je bila šest puta lakša od čelične, a imala je deset puta veću otpornost na sudare.

Konopljin beton (hempcrete) građevni je materijal koji se proizvodi od usitnjenih unutarnjih vlakana stabljike. Vlakna pomješana s vapnom, mljevenom drozgom ili drugim dodacima, stvaraju celulozni cement koji je lakši od konvencionalnih materijala, ali s poboljšanim svojstvima toplinske i zvučne izolacije. Taj materijal otporan je na vatru i u potpunosti otporan na termite. Konopljin beton donio bi revoluciju u izgradnju kuća budućnosti. Stvrdnjava se poput betona, ali može se rezati poput drvenih greda. Svaka neželjena građevina se može jednostavno samljeti i ubaciti u novu smjesu. Moguće je razviti „organskiji“ stil gradnje, preuređivati raspored unutarnjih zidova i unositi bilo koje druge izmjene u dom radi prilagodbe promjenjivim potrebama obitelji. Osim toga, konopljin beton dramatično smanjuje troškove stanova pojednostavljujući gradnju: na primjer, krov izliven od konopljinog betona ojačan bambusom može zamijeniti krov s crepovima, opšav i oluk. Takav krov imat će bolju toplinsku i zvučnu izolaciju od crjepova, bit će otporan na tuču i uvelike će smanjiti rizik od požara. Osim njegovih izravnih prednosti u gradnji, konopljin beton je vrlo djelotvoran u vezanju ugljičnog dioksida. Prosječna obitelj proizvede oko 10 tona ugljičnog dioksida godišnje. Jedan hektar konoplje može vezati do 20 tona ugljičnog dioksida godišnje. Prosječna kuća od konopljinog betona vezala bi oko 40 tona. Kad se izgradi kuća od konopljinog betona ne uštedi se samo taj izravan ugljični dioksid. Korištenjem cigala, crjepova i druge pečene keramike tijekom njihove proizvodnje, stvaraju se goleme količine ugljičnog dioksida. Prosječna kuća od cigala stvori do 500 tona ugljičnog dioksida tijekom čitave svoje izgradnje, pa na stanogradnju otpada velik postotak proizvodnje ugljičnog dioksida neke zemlje. Masovna promjena metoda gradnje olakšala bi ispunjavanje, ili još bolje, premašila ciljeva prema protokolu iz Kyota.

Sjeme konoplje je jedan od najbogatijih izvora ALA (alfa-linolenske kiseline), biljnog oblika esencijalne masne kiseline omega-3. ALA ima strukturu od 18 ugljikovih atoma koja se u tijelu produžuje u lanac od 22 ugljikova atoma radi sinteze DHA (dekosaheksaenske kiseline) i EPA (eikosapentaenske kiseline). U tom obliku omega-3 ugrađuju se u mozak, stvarajući ključan dio neuronske membrane. Konopljino sjeme nudi jedinstvenu kombinaciju važnih hranjivih tvari, uključujući uravnotežen omjer omega-3 i omega-6, te impresivan raspon vitamina i minerala.
Ima posebno visoku razinu vitamina E, snažnog antioksidanta koji štiti omega-3 od užeglosti. Vitamin E, kojega često nedostaje u prehrani prerađenim namirnicama, od presudne je važnosti za zdravlje žila zbog toga što održava elastičnost stjenki krvnih žila. Bjelančevine u konoplji uravnotežene su i lako se apsorbiraju.

Većina ljudi lako može pretvarati ALA u DHA i EPA u dovoljnim količinama za optimalan razvoj mozga. Trudnice i mala djeca, skupine s pojačanim potrebama za DHA i EPA, posebno djelotvorno obavljaju ovu pretvorbu. Tijelo i inače održava homeostazu, određenu ravnotežu između omega-3 (koje djeluju protuupalno) i omega-6 esencijalnih kielina koje djeluju proupalno. Uz prevladavanje omega-6 i nedostatak omega-3 tijelo je u trajnom stanju suvišne upale. Oslobađanje upalnih citokina pokreće proces oštećivanja tkiva koji se, potraje li, manifestira kao bolesti krvnih žila, osteoartritis, gubitk vida i demencija.

Umjesto ovog bogatog izvora ALA, farmaceutska je industrija ponudila nesteroidne protuupalne lijekove (NSPUL) koji se temelje na aspirinu, ali su modificirane tako da imaju brži učinak i bolja analgetska svojstva.

Kalifornijski medicinski centar u San Franciscu objavio je podatke po kojima potvrđuje otkriće čestice koja zaustavlja najagresivniji stadij metastaze raka i u potpunosti mijenja daljnje nuspojave bolesti. Ono što neke intrigira u toj objavi je biljka iz koje je čestica derivirana. Riječ je o konoplji.

Na rubu nestanka

Konoplja (Cannabis sativa L) nije zabranjena . Dogodilo se nešto još strašnije. Ova je biljka gospodarski izgubljena i na samom rubu nestanka. Odgovornost za njen nestanak snose neučinkovit administrativni nadzor, ... i svi oni koji su od njenog ičeznuća imali koristi.
Do potkraj 19. stoljeća svijet je pokretao sustav koji se temeljio na ugljikohidratima, u kojem su se sva vlakna, goriva i lijekovi za zadovoljenje ljudskih potreba proizvodili fotosintezom, (sunčeva energija, ugljični dioksid i voda) u celulozu, osnovni građevni materijal prirodnog svijeta.
Tijekom 20. stoljeća velik dio tih ugljikohidrata zamijenili su ugljikovodici koji se dobivaju u industriji ugljena i nafte. Umjesto konopljinih prirodnih vlakana došla su petrokemijska vlakna (niylon, poliester i drugi) u golemim količinama, promovirani agresivnim reklamama. Milijarde tona toksičnih, nerazgradivih predmeta proizvedeni su kako bi bili upotrijebljeni samo jednom i potom odbačeni.

Možemo samo žaliti što smo od jedne tako vrijedne biljke, sasvim bezrazložno, stvorili „ahila“-među biljkama.

Autor: Zdravko Milić, poljo.hr


Tagovi

Konoplja THC Ahil Zdravko Milić