Ove se godine na poljoprivrednim tržištima događa nešto vrlo zanimljivo. Hedge fondovi neprestano dodaju kratke pozicije, kladeći se da će cijene roba poput kukuruza, pšenice i soje nastaviti padati. Zašto je ovo važno?
Trgovačkim rječnikom rečeno, dominacija medvjeda se i dalje nastavlja na tržištima žitarica i uljarica, kako na burzama, tako i za isporuke fizičke robe. Trend pada cijene koji je započeo prije više od godinu dana još uvijek traje i sada se već spustio na opasno niske razine, iz perspektive proizvođača. Gledajući burze, za pojedine robe cijene su na pre-Covid razinama. Problem je samo taj što su troškovi proizvodnje danas 30-ak posto veći nego u vrijeme prije korone.
Analizirajući kretanje cijena u siječnju, nadali smo se da ćemo u veljači vidjeti promjenu trenda kretanja cijena, uz zaključak da ćemo u suprotnom gledati kako tržište testira nove donje granice. Nažalost po proizvođače, dogodio se ovaj drugi scenarij. Eksterni faktori su i dalje prisutni, zbog čega i dalje crnomorska roba ima smanjen tok prema Aziji, pa je svoj fokus preusmjerila na Mediteransko tržište. U Europi, u mnogim zemljama i dalje traju prosvjedi poljoprivrednika i nema nekih naznaka skorog rješenja problema.
Vjerojatno ovakva negativna kretanja na burzama samo dodatno podižu bijes i ogorčenje europskih ratara. Istovremeno, pad međunarodnih cijena potiče uvoznike da se vrate, poput Jordana za pšenicu, Alžira i Kine za kukuruz.
Fondovi su nastavili prodavati agri robe te su postavili novu rekordnu razinu short pozicije (očekivanja da će cijena pasti) na kukuruzu. Stoga ne čudi da su mu cijene na CBOT-u pale na najniže razine u zadnje tri godine. Trenutne terminske cijene kukuruza na CBOT-u na kraju mjeseca kreću se oko razine od 4,2 $/bušela (premda su u jednom trenutku bile još i niže!), što je pad od 13 posto od početka ove godine, odnosno čak 30 posto u odnosu na cijenu koja je bila prije godinu dana. Kretanje cijene kukuruza, ključni barometar za poljoprivrednu potražnju u SAD-u, odražava trenutno stanje globalne potražnje (slaba) i zaliha (obilna).
Dok se poljoprivrednici u SAD-u suočavaju s ključnim odlukama o sjetvi za nadolazeću poljoprivrednu godinu, tržište kalkulira o tome hoće li ove niske cijene potaknuti prelazak ratara sa sjetve kukuruza na sjetvu soje, pšenice ili neke treće kulture?
Ove se godine na poljoprivrednim tržištima događa nešto vrlo zanimljivo. Hedge fondovi neprestano dodaju kratke pozicije, kladeći se da će cijene roba poput kukuruza, pšenice i soje nastaviti padati. Zašto je ovo važno? U nekom trenutku, mogli bismo vidjeti okidač, poput značajnije potražnje ili lošeg vremena zbog kojeg bi urod mogao biti (značajnije) manji od očekivanog, koji uzrokuje da svi ti špekulanti pokriju svoje short pozicije u kratkom vremenskom periodu; tzv short squeeze ili short covering. To bi moglo značajno utjecati na rast cijena roba na burzama. Jesmo li sada na tim razinama ili fondovi i špekulanti misle da ima još prostora za pad cijene?
Posljednji put smo vidjeli tako veliku short poziciju u travnju 2019., neposredno prije nego što je tržište pogodila jedna od najkišovitijih zabilježenih sjetvenih sezona. U svibnju su cijene naglo rasle i trgovci su pokrili sve short pozicije u tom mjesecu, uz ne male gubitke. Nitko ne zna kakvo ćemo vrijeme imati od sredine ožujka pa nadalje, kada počinje proljetna sjetva, ali trenutne cijene su fundamentalno niske u usporedbi s povijesnim standardima. Dodatno je pitanje, ako se ponovi ovaj scenarij, koliko će se od toga, u kojoj mjeri i s kolikim vremenskim odmakom preliti na cijene fizičke robe?
Gledajući najvažniju burzu, CBOT, dobivamo snažne signale o ravnoteži globalne ponude i potražnje. Terminske cijene soje su na novim trogodišnjim najnižim razinama (trenutno oko razine od 11,3 $/bu) jer se trgovci klade da će svijet imati obilje soje u narednim mjesecima. Brazil je trenutno na 50 posto žetve, a Argentina će započeti žetvu za mjesec dana te će imati vjerojatno dvostruko veću proizvodnju soje u odnosu na prošlogodišnji usjev oštećen sušom. Trgovci se također klade da kineska potražnja za uvozom roba usporava, što je još jedan razlog pada cijena. Gledajući unaprijed, bit će važno pratiti kako žetva u Južnoj Americi napreduje prije razdoblja sjetve u SAD-u.
Cijene pšenice na Euronextu probile su simboličnu granicu od 200 €/t, dok kod kukuruza plešu oko razine od 170 €/t. Prosta matematika kaže da je cijena pšenice na MATIF-u pala za 30 €/t od početka godine, odnosno čak 78 €/t u odnosnu na prije godinu dana. Jednako depresivno je i kod kukuruza, gdje je pala 29 €/t od početka godine, odnosno nezamislivih 99 €/t u odnosu na cijenu od prije godinu dana. Silazna spirala pred kraj mjeseca je dijelom izgubila zamah, ali ima premalo novih čimbenika da bi se vidjelo da tržište značajno mijenja smjer. Glavna točka pritiska je nedostatak konkurentnosti između roba europskih porijekla i njihovih crnomorskih pandana.
Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište
S obzirom na količine koje su još uvijek dostupne u Ukrajini, Rusiji i Europi, utrka za tržištima je u tijeku, što vjerojatno neće pomoći cijenama. To ima izravan utjecaj posebno na cijene ruske pšenice, koja se žuri probiti donju granicu od 215 $/t.
Izazov za sve predstavlja činjenica da postoje još milijuni tona pšenice na zalihama, a novi red je pred vratima, zbog čega će potencijal rasta biti ograničen, budući da će i najmanji porast dovesti do velike nove prodaje. Isto vrijedi i za ostale žitarice, sa zalihama krajem siječnja na najvišoj razini od 2019.
Sve u svemu, čini se da će u periodu pred nama pesimistični bearish sentiment i dalje prevladavati na tržištu. Međutim, isto tako, ožujak je mjesec u kojem ratari na sjevernoj hemisferi počinju raditi planove za proljetnu sjetvu. Ukoliko tu dođe to nekih poremećaja, te ukoliko vremenske prilike tijekom mjeseca ne budu povoljne, možda to bude dovoljan okidač za tržište i za promjenu trenda.
U svakom slučaju, pred nama je vrlo neizvjesno razdoblje, kako za proizvođače i kupce, tako i sve ostale sudionike u tom lancu opskrbe, od trgovaca do logističara.
Tagovi
Autor
Makeba
prije 1 godinu
Pa zato seljaci u EU prosvjeduju, pa nisu blesavi m.poljoprvred.Lani suša u Španjolskoj kiša godina loša , a robe na brodove viška. Kako kažu koliko co2 ispuste 60 ooo brodova koji prevoze žito i ostalo iz Amerike. Mislim da je 60 000 ,ispravite me. Neda mi se provjeravati
SASA FRANIC
prije 1 godinu
predivna globalizacija i slobodno otrziste. bas nas je obogatilo.
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Burze nisu tako zamišljene kada ih se osnivalo.Nekada su brokeri koji rade na burzi morali raditi dodatni posao kako bi mogli pristojno živjeti.Što imamo danas?Špekulante kojima burza služi kao sredstvo manipuliranja.Plasiraju putem svojih medija naručene informacije i otimaju svu zaradu proizvođačima,pogotovo kada se i politika malo umiješa.Hedge fondovi se klade na burzama kao što se sirotinja kladi u sportskoj kladionici,samo što tamo oni određuju uvjete.Klade se na pad ili povećanje cijena,te svoja ulaganja osiguravaju kod više osiguravajućih kuća,pa onda trguju sa tim osiguranjima.Katastrofa,a nama prodaju maglu o nekim procjenama uroda i hoće li pasti kiša u južnoj hemisferi,koja bi mogla imati utjecaj na cijene,moš se misliti.Truli zapad i rade što hoće kada mogu,a sirotinja nek rmbači i moli Boga gledajući u nebo.
Velimir Komericki
prije 1 godinu
Da li je ikad bilo izvjesno razdoblje pred nama...nije,uvijek neizvjesno,nikad se otkupna cijena kod nas nezna unaprijed,ali zna se da će biti niža nego bilo gdje u EU. Zato što ne kreiramo svoju politiku,već nam drugi kroje budućnost...zato smo tu gdje jesmo.
Makeba
prije 1 godinu
Pa ima brate ,a ko će da se buni kod nas.