Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Izmeđ međe
  • 21.02.2023. 09:00

I kod nas se stvara nova generacija farmera i proizvođača mlijeka?

Mi bi silom da se ljudi bave nečim što je teški i mukotrpni fizički rad. Zašto bi naš poljoprivrednik i seljak ustajao svaki dan u četiri ujutro, hranio i muzo svoje krave kada će isto ili i čak bolje na istim poljoprivrednim površinama zaraditi baveći se ratarstvom. Koja će ih politika natjerati?

Foto: Martina Pavlović
  • 4.107
  • 545
  • 0

Ukupna količina kravljeg mlijeka prikupljenog u 2021. u odnosu na 2020. smanjena je za 1,3 posto, ovčjeg za 2,3 i kozjeg 4,3 posto. Izraženo u količini, to znači da je u toj godini prikupljeno manje kravljeg mlijeka za 5.555 t, ovčjega za 65 t, te kozjega za 173 t. Količina neobranog mlijeka koju su mljekare uvezle u 2021. u odnosu na 2020. povećana je za oko 5.900 t, odnosno za 4,2 posto, dok je količina uvezenog vrhnja povećana za oko 1.800 t (60,8%).

Dakle, ovo je kruta i gruba statistika. To su podaci i od njih ne treba bježati. Trn u oku je pad proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Pa je kriva država i političari. Onda su krive mljekare jer su u stranom vlasništvu i što su lihvarski raspoloženi prema hrvatskom seljaku.

Kažu da ipak postoji pozitivna računica u držanju mliječnih krava; kada se izračuna litra mlijeka, pa sir, a onda i prodano na malo te cijena prodanog teleta. Stav je mnogih u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj i Italiji da je farma s deset do dvadeset krava, i ako je ona prihod za jednog člana obitelji koji se time bavi, isplativa. No, farme od 200 i više krava su kolaps i kod nas i u Europi. Tu jednostavno drugačije računaš. I troškove, i režije, i radnu snagu.

Težak fizički rad 

A zašto se više nitko ne želi baviti proizvodnjom mlijeka? Mi bi silom da se ljudi bave nečim što je teški i mukotrpni fizički rad. Zašto bi se bavili popravljanjem automobila ako ćete bolje zaraditi ili lakše živjeti od same preprodaje auta? Ili zašto biste mijesili kruh ako volite onaj iz obližnje pekare? Zašto bi naš poljoprivrednik i seljak ustajao svaki dan u četiri ujutro, hranio i muzo krave kada će isto ili i čak bolje na istim poljoprivrednim površinama zaraditi baveći se ratarstvom? Neću sada kalkulirati koliko radnih dana treba za isti prihod uzgajajući ratarske kulture i zaraditi isto od svakodnevne muke sa živim životinjama kao što su krave. Ali i mladi, i oni stari poljoprivrednici znaju računati što je isplativije.

Mnogi kažu da jednom kada ugasiš proizvodnju mlijeka nikada više ju nećeš pokrenuti. Ako se stavim u kožu jednog farmera onda mi je jasno što bih ja. Pa bavio bih se danas rataranjem. Pobjegao od posla kao što su mliječne krave. Onda bi preda mnom bila odluka što s državnom zemljom koju sam dobio radi stočarstva. Ionako u objektu moram nešto imati, a jednostavnije je imati junad u tovu. I to je stoka. I za nju trebaju ratarske površine. Ili u krajnju ruku, a na takve primjere sam naišao, pustim krave na dio površina koju imam uz štalu i neka šeću, pasu, tele se i malo ponekad neku i pomuzem. Ako treba promijenio bih i pasminsku strukturu.

Imali smo u bliskoj i daljnjoj povijesti perioda gdje su oni koji su imali krave bolje živjeli i bili imućniji od onih koji su imali samo ratarstvo. No, ti isti su svoju djecu slali na školovanje u gradove. Ta djeca se nisu vratila. I sada je zadnja generacija došla do vremena kada imaju šezdeset, sedamdeset i više godina i djeca im učitelji, majstori, liječnici, medicinske sestre, stručnjaci u IT sektoru. Pa tko će se sada ustajati ujutro u četiri sata zajedno s pijetlovima? Nitko. A ako se netko od djece i školovao za poljoprivrednika i ostao na imanju taj ima papír i olovku i lijepu pametnu glavu. Lako izračuna kako zaraditi za život, s kravama ili bez krava. 

U Hrvatskoj pada broj isporučitelja, za više od deset posto smanjuje se njihov broj, dok je u Europi to na tri, četiri posto. Ondje se farme ne zatvaraju, nego prodaju ili idu u najam, a stada se okrupnjavaju. S druge strane, otkupne cijene u Europi i kod nas ne pokrivaju sve troškove.

Problem je i restrukturiranje. Covid je uzrokovao poremećaje na tržištu, povećao se rast troškova proizvodnje, a rat u Ukrajini samo dodatno pojačao probleme. Tu je i stočna hrana koja ima udio u stočarstvu od 60-ak posto te povećanje cijena energenata. Sve to utječe na pad proizvodnje mlijeka, pad otkupa i pad broja proizvođača, istaknuo je nedavno Branko Bobetić predsjednik Croatiastočara. I tu je u pravu. Sad se pitamo kako to da ipak u Italiji ili Austriji i drugim zemljama ima dovoljne proizvodnje? Razlika je u tome što su kod njih ključne mljekare u vlasništvu farmera.

Ključni su mali proizvođači 

Treba nešto priznati. I kod nas se stvara nova generacija farmera i proizvođača mlijeka. No, oni su ipak bliži europskim standardima gdje su farme do 50 krava i proizvode sami svoje sireve i druge proizvode za tržište. Primjerice, imamo u Osijeku mljekaru koja zapošljava 100 radnika i prerađuje, odnosno pakira svježe fermentirane proizvode. I za taj rad koristi mlijeko s farmi svoga vlasnika. To je jedna druga priča, ali obratimo pažnju da tu radi 100 ljudi. Imamo u krugu Osijeka od 100 kilometara barem 100 malih proizvođača mlijeka koji su stvorili uz pomoć županija, općina, ali i programa ruralnog razvoja, zanimljive proizvodnje.

Lako je izračunati da tih 100 malih proizvođača ima barem dva radna mjesta osigurana, a to su kao dvije osječke mljekare. Slobodno ću sada reći da rade higijenski ispravno kao i velike mljekare, a imaju tržištu zanimljivije proizvode. Kuhani, polutvrdi, ali i svježi sirevi, mnogi čak i pakiraju svježe mlijeko, jogurt i vrhnje pa čak i voćne jogurte. Kada bismo ih stavili na jednu lokaciju i sve proizvode prezentirali na jednom štandu nekog sajma vidjeli bi da imamo dvije vrhunske mljekare sa odličnim proizvodima i sjajnim pakiranjima.

Dakle, veliko NE za ogromne farme i veliku proizvodnju mlijeka na njima, a veliko DA za male proizvođače na kojima je dovoljno da se ostvaruje plaća za jednog člana obitelji, a drugi pomaži povremeno i to im bude dodatni honorar.


Tagovi

Mliječne farme Pad proizvodnje Male farme Računica Proizvodnja mlijeka


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Njemački radnici rade sve manje. U Europi su Nijemci gotovo pri dnu statistike radnog vremena. Od 27 zemalja EU samo Danci i Nizozemci rade nešto manje. A Nijemci su često bolesni. Nedostaje im puno kvalificiranih radnika, zbog čega su sve... Više [+]