• Krešimir Butković
  • 20.09.2015. 09:00

Hrvatsko je mlijeko davno proliveno

Nekoć su hrvatski seljaci prolijevali mlijeko uz znak prosvjeda, danas je gotovo sigurno da je država prolila već dobiveno mlijeko.

Foto: telegraph.co.uk/AFP/GETTY
  • 2.353
  • 655
  • 0

Europa kao da se urušava u svom megalomanskom projektu superdržave. Otvorenih granica, usredotočena na trgovinu i normirane proizvodnje postala je autodestruktivnom i pomalo uništava sve dobro što je donijela svojim unitarizmom.

Iz slučaja ''Jugoslavija'' dobro nam je poznato kako i kamo ide komandno gospodarstvo. Centralizirani sustav uz direktnu ''korekciju'' tržišta kroz sustav EK i raznih odbora unutar nje dovodi do konstantnih prosvjeda i otvorenog rata spram institucija koji se direktno upliću u tržišnu ekonomiju i gospodarski život.

Porazna stvarnost

Tako je slučaj prosvjeda mljekara, farmera i mesara od Britanije pa do svakog dijela EU kauzalna reakcija na nelogičnosti koje godinama ispaljuje EU prema onima koji zapravo drže, održavaju i svojim radom podupiru zapravo neodrživi sustav. Ukidanje kvota u proizvodnji mlijeka u EU dovelo je do hiperprodukcije i saturacije tržišta. Uz embargo spram Rusije zatvorilo se i tržište od 5,5 milijardi eura što je dodatno osiromašilo europskog farmera i bacilo ga na prosjački štap.

Hrvatska poljoprivredna komora podržala je prosvjede više od 6.000 seljaka u Bruxellesu, no, prema navodima Udruge OPGH Život to je tek vrh sante leda što se tiče slike RH katastrofe. Naime, ta blijeda slika je tek odraz loše gospodarske situacije u Hrvatskoj te je porazna za stvarnost hrvatskog sela. Naime, hrvatsko stočarstvo je u totalnoj gabuli, jer veliki broj njih nema ni osnovnih sredstva za reproduktivne izdatke, a da ne govorimo o neredovitoj isplati i kašnjenjima u obvezama otkupnih sustava. Krug se zatvara kod nemilosrdnih banaka koje odmah sjedaju na račun i pokreću ovrhe.

Situacija je teška, a s ovotjednom dozvolom Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja Europske komisije gdje je donesena odluka o deblokiranju izvoza mlijeka iz Bosne i Hercegovine u zemlje članice EU situacija će biti još teža. Ministar Jakovina je poput Poncija Pilata oprao ruke i prepustio EK da riješi svu problematiku trgovanja mlijekom između CEFTA-e i Hrvatske, odnosno da riješi tradicionalnu trgovinu s BiH.

BiH neće šaptom pasti

No, BiH neće šaptom pasti i uspjela je u svom naumu da izađe na europsko tržište kroz plasman mljekarskih proizvoda svojih četiriju najjačih mljekara. Bosansko mlijeko i mliječne proizvode Hrvatska nije uspjela zapriječiti svojom blagom intervencijom. Nažalost, koliko god će sustav za kontrolu kvalitete BiH mliječnih proizvoda pokušavati zaustaviti prodor ''nekvalitetnog'' mlijeka na naše tržište čini se da će to biti pucanj u prazno.

Bosanci su naučili lekciju o aflatoksinima u mlijeku i takav propust više si neće dopustiti. Uz plasman jeftinog mlijeka u EU dodatno će padati i cijena outputa europskih proizvođača dok će input biti sve skuplji zbog poreznog i kreditnog opterećenja koje se neće moći kvalitetno pratiti i ''odrađivati'' pa će početni minus uroditi još većim i katastrofičnijim minusom.

Kako se nositi s konkurencijom iz Europe

Gdje je tu hrvatski seljak? Hrvatski seljak već se i prije nije mogao nositi s konkurencijom iz Europe, s uvozom mlijeka u prahu kojem su pribjegavali veliki proizvođači, a sad se mora hrvati i s bosanskom mliječnom poplavom. Sjetimo se mnogobrojnih gospodarstava koji su držali muzne krave u svojim stajama. U Lici su neka gospodarstva bila prisiljena na klanje goveda jer više nisu imali sredstava za prehranu muznih krava.

Nekoć su hrvatski seljaci prolijevali mlijeko uz znak prosvjeda, danas je gotovo sigurno da je država prolila već dobiveno mlijeko. Umjesto meda i mlijeka hrvatskim selima teći će jad i bijeda. Mukotrpan rad i odricanje seljaka u trenu je bačeno u vjetar. Pozicija BiH u novonastaloj konstelaciji snaga upućuje na tržišnu neumoljivost: cijena njihova mlijeka je daleko ispod konkurentne s time da oni, zbog nepripadanja EU nemaju obvezu embarga spram Rusije pa tako mogu slobodno kusati onaj predivan kolač u vrijednosti više od 5 milijardi eura.

Europsko mlijeko postalo polumasno

Hrvatska, ali i Europa su ovim potezom ne samo prouzročili da je europsko mlijeko postalo ''polumasno'' naspram ''punomasnog'' bosanskog, nego svojim parafima prisiljava europskog seljaka da pusti da mu se mlijeko ukiseli te da ga baca ili prodaje za budzašto. Zato danas mljekari imaju apsurdnu cijenu u kojoj je tri litre mlijeka jednako litra vode. Novac koji bi trebao pokriti prevelike troškove proizvodnje, a osiguran je iz EU trebao bi biti isplaćen na državni račun već do jeseni.

Naravno, kako se predviđaju izbori za sredinu studenog tako bi i Vlada trebala isplatiti poticaje u listopadu ne bi li napravila bolji glasački ''start up'' pred izbore. U jeku izbjegličke krize najavljuje se klasičan politički košmar u Hrvatskoj. Seljak i u svojim teškim trenucima pokazuje svoje veliko srce pomažući izbjeglicama na proputovanju u bolji život.

Zemlja meda i mlijeka

Med i mlijeko nikada neće teći ovom zemljom. Ne zato što Hrvatska nema prosperitetne osnove, već zato što nema političke kvalitete. Sve me je strah i pomisliti što će se dogoditi kad će u Hrvatskoj biti deseci tisuća izbjeglica i EU odluči ''humanitarno'' pomagati hrvatski proračun ne bi li održala status quo na našoj granici. Sav onaj novac koji će se sliti u razne fondove zasigurno će zasvrbjeti nekog budućeg hrvatskog zastupnika koji će za dvadesetak godina igrati poker dok mu se dijete kupa u šampanjcu.

Već viđeno '91. bit će viđeno i 2020. Kao što nas i hladan znoj oblije dok gledamo zbjegove s vrećicom u rukama i malenom musavom dječicom u potrazi za novim domom tisuće kilometara od pustinjskog pijeska. Nadam se da neće naići na političku pustoš u dušama odgovornih. Nažalost, mi smo to prošli, ne moraju i oni. Do tad, i mi i oni ovisimo o višim instancama EU koji se poigravaju našim životima, domovima, domovinom.

Foto: telegraph.co.uk/AFP/GETTY


Tagovi

Mlijeko Bacanje mlijeka Poljoprivredna komora Ukidanje kvota Hiperprodukcija Stočarstvo Poticaji Muzne krave


Autor

Krešimir Butković

Više [+]

Krešimir Butković rođen je 1973. u Zagrebu, kolumne kontinuirano piše od 1994. (Seebiz portal, Rapski list). Uz novinarski, bavi se i književnim radom, tekstopisac je za glazbu i recenzent. Istaknuti je borac za prava osoba s invaliditetom i pokretač plivačkog maratona za OSI na Rabu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tiho, o tiho govori mi jesen