Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • 2050.
  • 10.02.2024. 12:00

Dilema koja to nije: Sintetičko meso iz 2050. ili zdrava slanina iz 2024.

Svjedoci smo vrlo brze transformacije sektora agrara, ali što ćemo s realnim zahtjevima poljoprivrednika diljem Europe da se uravnoteži tržište inputa sa cijenama žitarica i uljarica.

Foto: AK grafika
  • 432
  • 101
  • 0

Poštovani čitatelju, možeš li zamisliti kako će izgledati jedan tvoj radni dan ili dan tvojih potomaka za nekih tridesetak godina?

Vjerujem da ti današnja dnevna dinamika ne dozvoljava da razmišljaš o nečemu što i nije tako daleka budućnost. Pokušaj se projicirati u, primjerice, 2050. godinu i napraviti predikciju jednog takvog "običnog dana".

Dobro, preuzimam rizik, pa ću ja to učiniti umjesto tebe.

Osvrt na budućnost

Jutro. Nježan glas koji je primjeren tvom senzibilitetu (jer je on dobro proučen od strane nevidljivog "Velikog brata" zvanog umjetna inteligencija) budi te uz neku virtualnu budilicu i predstavlja obaveze koje ti predstoje tijekom dana.

Ali, prije svega doručak: zeleno-crvena, vitaminski bogata i ukusna "salata doručak" od povrća čijom genetskom modifikacijom su dobivene fantastične nove vrste povrća za koje danas ne postoji ni ime. Ali, je li ime uopće važno jer laboratorij je napravio savršen doručak, bez obzira što je napredni genetski inženjering obesmislio u isto vrijeme i Boga i Darwina, koji, povijesno gledajući baš i nisu bili u nekoj ljubavi.

Radni dio dana do ručka se inače sastoji od razmjene bezbroj informacija putem savršenih komunikacijskih medija (zaboravite laptope). Zadovoljstvo obavljenim poslom se ne mjeri korisnošću tvog angažmana, jer su sve što je od krucijalnog značaja za neki posao, preuzeli roboti i drugi moduli umjetne inteligencije. Vrijeme je za ručak. Tvoj "Veliki brat" ti je rezervirao mjesto u omiljenom restoranu i točno na vrijeme stižeš gdje te čeka sočna "pljeskavica" i pikantna "kobasica", koje su dobivene tako što se od životinja uzimaju stanice koje se u laboratoriju hrane amino kiselinama, vitaminima i mineralima, pa se razmnožavaju, a poslije toga slijedi mljevenje i eto mesa.

Genetska modifikacija bilja i roboti - dio su naše budućnosti? (Foto: Depositphotos/Scharfsinn)

Naravno, ti kod "konobara" - lijepo dizajniranog robota, inzistiraš da te "kobasice" i "pljeskavice" budu od proizvođača "Upside foods" jer je to kompanija koja ima najdužu tradiciju u proizvodnji ovog "mesa". Konačno, najveći financijer te tvrtke je čovjek kultne vrijednosti - Bill Gates. Poslije ručka vraćaš se u svoj stan, otvaraš vrata govoreći "Sezame, otvori se" ili nešto slično, liježeš na svoj kanabe i razmišljaš o večeri.

S obzirom da ti je osobni "Veliki brat" izračunao kalorijsku vrijednost tvog današnjeg objedovanja, upozorava te da ti je preostalo još samo 250 kilokalorija do kraja dana. Na temelju toga, tvoj vjerni sluga, prijatelj ili savjetodavac, kako god, kreira ti večeru uz čašu vina, dozvolivši da se ta skromna večera sastoji djelomično i od konvencionalne hrane, tek da te podsjeti na pretke.

Transformacija agrara

Sve prethodno ipak shvatite kao plod moje mašte.

Možda sam negdje na tragu nekog budućeg scenarija, ali ipak vjerujem u drugi put civilizacije. Sve u svemu procjene su da bi u narednim desetljećima upravo poljoprivreda mogla biti ta gospodarska grana koja će doživjeti najveće promjene. Svjedoci smo vrlo brze transformacije sektora agrara: genetski inženjering, agresivan upliv umjetne inteligencije, pozitivno korištenje naprednih IT tehnologija, upotreba dronova, korištenje suvremene kompjuterizirane poljomehanizacije.

I Fendt traktori bez vozača?

Da, svi ćemo se složiti s prethodnom konstatacijom, ali što ćemo sa sasvim realnim zahtjevima poljoprivrednika širom Europe da se uravnoteži tržište inputa sa cijenama žitarica i uljarica? Kako će se EU postaviti prema protivljenju poljoprivrednika zbog brze primjene "zelene agende", zbog skidanja ili neuvođenja subvencija za dizel gorivo? Dakle, stvarnost nam govori da se potpuno "prizemni" i realni zahtjevi poljoprivrednika nalaze u suprotnosti s futurističkim predviđanjima koji su dani u prvom dijelu teksta. Demografske procjene su da bi 2050. godine zemlja mogla imati oko 10 milijardi stanovnika.

Uzaludna misija

Tko će riješiti problem dovoljne raspoloživosti hrane? Poljoprivreda ili hibridna hrana iz prestižnih laboratorija? Duboko sam uvjeren da je to poljoprivreda. Ne umanjujem doprinos znanosti, pogotovo umjetne inteligencije. Međutim, kada nas jedan od njezinih tvoraca Elon Mask upozorava I kaže: "Polako i pažljivo s umjetnom inteligencijom" pametnom čovjeku je jasno da ako čovječanstvo dozvoli da taj duh izađe iz lampe i van kontrole čovjeka počne gospodariti nad svojim tvorcem, svi ćemo biti u problemu.

Konačno, kako da objasnimo neke stvari siromašnom dijelu svijeta, a ima ih skoro jedna milijarda, da ostave svoje drvene plugove (oni ih i dalje koriste) i prijeđu na obrok sa sintetičkim mesom?

Uzaludna misija.

Negdje se još uvijek ore ralom i volovima (Foto: Depositphotos/artush)

Pobrinimo se o njima na način kako kaže stara kineska poslovica: Nemoj siromahu dati ribu, već ga nauči da peca. Mislim da je to najbolji put za uravnoteženi razvoj društva i civilizacije uopće. U protivnom, sprema se velika seoba gladnih na područja gdje gladi nema. Bojim se ili bolje rečeno nadam se da taj siromašni svijet još nije došao do spoznaje da se danas u svijetu baci jedna trećina proizvedene hrane. U protivnom, u naletu gnjeva siromašnih i gladnih, mogao bi se otvoriti novi front čija bi linija razgraničenja bila glad. Ako nam je nečega dosta, to su novi frontovi koji niču kao gljive poslije kiše.

Zbog svega toga, poljoprivrednike moramo nazvati modernim herojima, a što se tiče umjetne inteligencije, genetskih makinacija i robotike ne vjerujem da je robot baš nešto raspoložen da se uhvati za plug ili počisti štalu. Zato, poštovani poljoprivrednici - samo naprijed. Hoćemo jesti zdravu slaninu, lijepe kobasice, neprskano voće i povrće i 2050. godine, koliko god to daleko bilo, pa neka uživa kako tko hoće.

Naslovna fotografija: Depositphotos/anyaivanova@gmail.com/PantherMediaSeller


Tagovi

Budućnost poljoprivrede Transformacija agrara Neprskano voće i povrće Slanina Roboti Sintetičko meso Umjetna inteligencija


Autor

Žarko Galetin

Više [+]

Diplomirani ekonomist sa dugogodišnjim iskustvom u gospodarstvu. Najveći dio karijere posvetio afirmaciji burzovnog sustava u organiziraju tržišta poljoprivrednih proizvoda. Cjelokupno prethodno radno iskustvo fokusirao na tržišnu analitiku u agraru čime se danas pretežno bavi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Na prodaju cijelo selo u Španjolskoj

Salto de Castro, napušteno španjolsko selo u blizini granice s Portugalom, prodaje se po cijeni od 600.000 eura, objavio je Brussels Times. Prošle godine ga je za oko 300...

Više [+]