Pretraga tekstova
U novoj godini treba se suočiti s više negativnih sastavnica poljodjelstva. Prva je poharanost i osiromašenost sela. Druga je nedostatak konkurencije, a treća nedostupnost tržišta i nedostatak konjunkture.
Kako vrednovati hrvatsku poljodjelsku politiku u prošloj godini?
Što su vodeći političari učinili za poljoprivredu i ribarstvo? Što se očekuje u ovoj godini? Koliko su smanjili neobrađene površine i broj neostvarenih koncesija za gospodarsko korištenje mora?
Jesu li ustrojili neko novo obiteljsko gospodarstvo, dobru uspješnu poljodjelsku zadrugu, zadržali mlade poljodjelce u proizvodnji?
Političare na vlasti treba upitati, koliko ste pripomogli otvaranju posebnih seljačkih trgovina za prodaju domaćih, okolišnih, izvornih i proizvoda zemljopisnog podrijetla. Koliko ste promicali domaće poljodjelsko prehrambene proizvode od ugleda? Jeste li pokrenuli zaštitu tih proizvoda?
Koliko ste seoskih gospodara nagradili i dodijelili im kolajne poljodjelskih prvaka?
Poljodjelska struka odredila se samo davati savjete, zaobilazeći izradu proizvodno tržnih programa i njihovo ostvarenje. Politika se usredotočila na krupne skupe infrastrukturne projekte.
Politika ne bi trebala zaobilaziti male i srednje poduzetnike, uspješne gospodare pojedince, prave junake našeg seoskog razvitka.
Koliko dugo ćemo plaćati danak neodgovorne kolektivne svijesti, koja razara vrijedni pojedinačni učinak u gospodarskoj aktivnosti? Do kada ćemo robovati strahu od ulaganja u malo poljodjelstvo, a time pridonositi stranačkoj isključivosti i tako služiti anacionalnim interesima?
U novoj godini treba se suočiti s više negativnih sastavnica i s njima uhvatiti u koštac. Prva je poharanost i osiromašenost sela. Druga je nedostatak konkurencije, odnosno natjecateljstva. Treća je nedostupnost tržišta i nedostatak konjunkture.
Poharanost se očituje u brzom odlasku pučanstva sa sela, u malim rascjepkanim posjedima bez pravog vlasnika.
Poljodjelstvo s nedostatnom opremom. Poljodjelstvo malih parcela, niske ponude, slabe agrotehničke baze i nedostatne računalne podrške. Proizvoda bez imena, znaka i znamke.
Neorganizirano poljodjelstvo slabe povezanosti sa susjednim i udaljenim proizvođačkim područjima, nepostojanje povezanih društava. Male nesustavne zadruge bez valjane uprave, teško da mogu ugledati dostupno tržište.
U hrvatskoj gospodarskoj prenamjeni, čak dvije trećine promjena poljodjelstva naslovljeno je na probleme obiteljskog gospodarstva. Drugi dio tzv. industrijskog ili krupnog svoje probleme rješava u sklopu globalnog poljodjelstva.
Hrvatski problemi najčešće se ogledaju na propadajućem selu.
Kako se budu rješavali problemi seoskog pučanstva i težaka, odnosno probudile i održavale silnice gospodarske strukture na selu, toliko će i problemi obiteljskog poljodjelstva sagledavati i naći mogućnosti svog rasta i razvitka.
Hrvatski vapaj političarima i Europskoj uniji trebao bi se jače čuti i glasiti, pomognite nam očuvati vrijednu strukturu obiteljskog gospodarstva u okviru načetog, poharanog, napuštenog, ali još uvijek živog hrvatskog sela.
Tagovi
Poljodjelska politika Politika Političari Poljoprivreda
Autor
Više [+]
Do umirovljenja dugogodišnji profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Odgojio je niz uspješnih poljoprivrednih i drugih stručnjaka posebno iz ekonomike poljodjelstva. Autor i koautor mnogih stručnih knjiga iz marketinga poljoprivrednih proizvoda. Dobitnik je priznanja "Stanko Ožanić“ za životni doprinos unapređenju vinarstva i član je Akademije poljoprivrednih znanosti.
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 2 tjedna
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx
Đuro Japaric
prije 3 godine
Pogrešno Tea razmišljaš da budeš u svemu optimist ! Postoji analiza , podaci , procjena , poznavanje šireg spektra i onda REALNOST !Realnost je danas objavljen popis stanovnika , a kažu da nas ima nešto oko 3 888 000 ! Ovo nije realno jer nas ima još manje jer mnogi nisu odjavili mjesto boravka u Hrvatskoj iz raznih razloga ! 2011 imali smo 119 IZUMRLIH sela ! Koliko ih ima 2021 ? Jedan od razloga što imamo toliko IZUMRLIH sela je što Hrvatska NEMA STRATEGIJU RAZVOJA POLJOPRIVREDE ! Prof . Ante piše ; Poharanost se očituje u brzom odlasku pučanstva sa sela ,u malim rascjepkanim posjedima bez pravog vlasnika ! Ovo svi vidimo , ALI jedini ja PREDLAŽEM da se postojeće stanje zaustavi sa PAKETOM ZAKONA ZA HRVATSKU AGRARNU REFORMU !
Tea Januš
prije 3 godine
Jakoo žalosno 😞 no ja se u svemu trudim biti optimist i vjerujem da za naše selo, seljaka i malog poljoprivrednika ima divne budućnosti
Đuro Japaric
prije 3 godine
Hrvatska poljoprivreda uništena je agrarnim reformama ; Carske Austrije , Srba i Hrvata 1918 , Brozovih komunista 1945 , a Brozovi komunisti od 1991 vrše podržavljenje zemlje , lopovsku privatizaciju , nameću BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju , šute o raspolaganju sa PRIVATNOM zemljom ! Političari u EU ne odlučuju o bitnim promjenama u Hrvatskoj , to je stvar ustavnih predlagatelja zakona , Vlade i svih bezvrijednih zastupnika , ali i punoljetnih građana ! Pa vidite da Plenković nije sposoban potrošiti ni novac iz EU dat za obnovu nakon potresa ! Poslije Račana najskuplji demagog ! Vezano za poljoprivredu bez AGRARNE REFORME nema pomaka ! Siguran je nastavak IZUMIRANJA sela i gradova !