Čuje li se glas hrvatskih poljodjelaca i što su političari učinili za njih?

Kako vrednovati hrvatsku poljodjelsku politiku u prošloj godini?

Što su vodeći političari učinili za poljoprivredu i ribarstvo? Što se očekuje u ovoj godini? Koliko su smanjili neobrađene površine i broj neostvarenih koncesija za gospodarsko korištenje mora?

Jesu li ustrojili neko novo obiteljsko gospodarstvo, dobru uspješnu poljodjelsku zadrugu, zadržali mlade poljodjelce u proizvodnji?

Političare na vlasti treba upitati, koliko ste pripomogli otvaranju posebnih seljačkih trgovina za prodaju domaćih, okolišnih, izvornih i proizvoda zemljopisnog podrijetla. Koliko ste promicali domaće poljodjelsko prehrambene proizvode od ugleda? Jeste li pokrenuli zaštitu tih proizvoda?

Koliko ste seoskih gospodara nagradili i dodijelili im kolajne poljodjelskih prvaka?

Poharanost i osiromašenost sela 

Poljodjelska struka odredila se samo davati savjete, zaobilazeći izradu proizvodno tržnih programa i njihovo ostvarenje. Politika se usredotočila na krupne skupe infrastrukturne projekte.

Politika ne bi trebala zaobilaziti male i srednje poduzetnike, uspješne gospodare pojedince, prave junake našeg seoskog razvitka.

Koliko dugo ćemo plaćati danak neodgovorne kolektivne svijesti, koja razara vrijedni pojedinačni učinak u gospodarskoj aktivnosti? Do kada ćemo robovati strahu od ulaganja u malo poljodjelstvo, a time pridonositi stranačkoj isključivosti i tako služiti anacionalnim interesima?

U novoj godini treba se suočiti s više negativnih sastavnica i s njima uhvatiti u koštac. Prva je poharanost i osiromašenost sela. Druga je nedostatak konkurencije, odnosno natjecateljstva. Treća je nedostupnost tržišta i nedostatak konjunkture.

Poharanost se očituje u brzom odlasku pučanstva sa sela, u malim rascjepkanim posjedima bez pravog vlasnika.

Poljodjelstvo s nedostatnom opremom. Poljodjelstvo malih parcela, niske ponude, slabe agrotehničke baze i nedostatne računalne podrške. Proizvoda bez imena, znaka i znamke.

Neorganizirano poljodjelstvo slabe povezanosti sa susjednim i udaljenim proizvođačkim područjima, nepostojanje povezanih društava. Male nesustavne zadruge bez valjane uprave, teško da mogu ugledati dostupno tržište.

U hrvatskoj gospodarskoj prenamjeni, čak dvije trećine promjena poljodjelstva naslovljeno je na probleme obiteljskog gospodarstva. Drugi dio tzv. industrijskog ili krupnog svoje probleme rješava u sklopu globalnog poljodjelstva.

Vapaj političarima 

Hrvatski problemi najčešće se ogledaju na propadajućem selu.

Kako se budu rješavali problemi seoskog pučanstva i težaka, odnosno probudile i održavale silnice gospodarske strukture na selu, toliko će i problemi obiteljskog poljodjelstva sagledavati i naći mogućnosti svog rasta i razvitka.

Hrvatski vapaj političarima i Europskoj uniji trebao bi se jače čuti i glasiti, pomognite nam očuvati vrijednu strukturu obiteljskog gospodarstva u okviru načetog, poharanog, napuštenog, ali još uvijek živog hrvatskog sela.