Početkom godine tov junadi doživljava svoje najbolje trenutke u povijesti Hrvatske. No, evo zašto smatram da usprkos tome što je već godinama svijetla točka domaćeg agrara, nije konačno rješenje za hrvatsko stočarstvo i poljoprivredu.
Poljoprivredne priče prate industriju tova junadi u Hrvatskoj. Bitan je to segment hrvatske poljoprivrede koji će u 2025. sigurno probiti 300 milijuna EUR godišnjih prihoda - što čini čak 10% domaće poljoprivredne proizvodnje. Bavio sam se godinama tim poslom pa mi je prirastao srcu, a u zadnjih šest mjeseci radio sam i dvije analize proizvodnje i poslovni plan za proizvodnju tovne junadi - jedan za postojećeg tovljača, a drugi za tvrtku koja je razmišljala o prijelazu s mliječnih krava na tovno gospodarstvo.
O osnovnim postavkama tog biznisa sam već pisao u Priči o tovu junadi. Jedna od karakteristika ove poljoprivredne proizvodnje je da značajan trošak u proizvodnji čini kupovina teladi (50-60% od ukupnih troškova), a druga je da je velika ovisnost ovog posla o uvozu jer Hrvatska manje od polovine teladi za tov proizvede sama. Da bi utovilo 160.000 komada junadi godišnje u Hrvatskoj, preko polovice broja teladi uvozi se primarno iz Češke, Slovačke, Mađarske i Rumunjske. Koliko su naši tovljači željni teladi, govori i da se ponekad kupuje čak u Poljskoj ili Litvi.
S obzirom da ih je sve teže nabaviti zbog pada govedarske proizvodnje u zemljama iz kojih uvozimo, zbog bolesti i otežanog prometa stoke (slinavka i šap, plavi jezik), pojačane potražnje i novih kupaca, logično se dogodio visoki rast cijena nabave krajem 2024. i početkom 2025. godine. Dobra vijest je da je prije nego je poskupila telad - poskupio i izlazni proizvod tovljača - junad.
Koliki je trenutno razlika nabave i prodaje u odnosu na postavke koje sam postavio u prethodnoj priči?
Tamo sam kupovao žensku telad po 3,50 EUR/kg, a prodavao je kao junice po 3,20 EUR/kg. Isto tako sam kupovao mušku telad po 4,30 EUR/kg, a prodavao je kao junad po 3,10 EUR/kg.
Kakva je trenutna situacija na tržištu nabave i prodaje (ožujak 2025, križana robe srednje kvalitete):
Znači trošak nabavke narastao je u 6 mjeseci 15-20%, a cijena prodane junadi raste u sličnom postotku. Problem se dodatno potencira činjenicom da se telad kupuje sve teža, što ostavlja manje kilograma za stvaranje vrijednost u Hrvatskoj. Za računicu hrvatskog tovljača nije nebitno je li tele kupljeno s 220 ili 280 kg ulazne težine.
Priča o tovu junadi ili kako izgleda računica hrvatskog tovljača?
Posljedično je trenutna računica tovljača na prodaji junadi jako dobra. To je zato što su tovljači junad koju sada prodaju po visokim cijenama kupili kao telad prije 8-10 mjeseci po bitno nižim cijenama od sadašnjih. S obzirom da su tovljači većinom hranu spremili u jesen kada su cijene kukuruza bile niske to ujedno znači i da će hrana za tov biti jeftina minimalno do rujna 2025. godine, odnosno novog roda kukuruza. Iz svega navedenog za očekivati je odlične poslovne rezultate tovljača u prvoj polovici 2025. godine. Moje računice govore da su uspješniji tovljači lani zarađivali oko 200 EUR/tovljeniku, a računica sa sadašnjim cijenama nabave i prodaje su bliže zaradi od 300 EUR/tovljeniku.
Što će se događati u jesen/zimu 2025. godine? Tovljači će tada prodavati robu koja će biti bazirana na skupim kupovinama teladi na farmu početkom 2025. godine. Ako prodajne cijene bikova tada padnu (ili se vrate na postavke iz 2024.), tovljači će u tom dijelu godine bilježiti poslovne gubitke jer su početkom 2025. kupovali skupu telad. Ali to je standardni ciklus tovljača u kojem nikad ne znate pošto ćete za godinu dana prodavati tele koju ste danas kupili. Nakon svih razmišljanja ima li smisla nekad stati i ne puniti (npr. kad je telad skupa), moj zaključak je da nema. Treba raditi kontinuirano i biti spreman da će biti anomalija koje će dovesti do viših ili nižih zarada.
Zašto se velikim oscilacijama u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji ne treba do kraja radovati čak niti kad idu u plus? Lako mogu zamisliti scenarij u kojima će visoke cijene tovne junadi dovesti do smanjenja konzumacije junetine na našim tržištima (Hrvatska, Italija). Bez obzira koliko ljudi voljeli bifteke i hamburger, postoji ipak granica kad potrošači počnu razmišljati o supstitutima - “ramstek mi je postao preskup, kupit ću svinjski kare ili vratinu za nekoliko puta manje novca”. I tada pada potražnja za junadi, i posljedično otkupna cijena. I posljedično je uvijek na kraju niža profitabilnost tovljača.
Kad pričam o supstitutima junetini, mislim na druge vrste mesa - prije svega svinjsko čija je trenutna cijena tovljenika na burzama od 1,4 do 1,5 EUR/kg žive vage. Znači s jedne strane živa svinja sa cijenom od 1,4-1,5 EUR/kg, a s druge strane živo june sa cijenom od 3,5-4 EUR/kg. Računica je još gora za junad kada uzmemo da se od živog juneta dobije do 60% klaoničkog randmana, a od žive svinje do 80%. Goveda su neefikasne životinje s puno većim “otpadom” nego svinje (posebice želuci i probavni trakt, ali i koža).
Pred hrvatskim tovljačima su već godinama izazovi kako osigurati telad za napuniti štale, a svaki od njih individualno mora odgovori na pitanje napuniti li štale do kraja i kako. Za punjenje po sadašnjim cijenama nabavke teladi moraju se kladiti da će se prodajne cijene žive junadi do kraja godine zadržati na visokim cijenama.
Stvarno je zanimljivo kako se nakon velikog porasta cijena svih poljoprivrednih proizvoda uzrokovanih korona krizom i ratom u Ukrajini, većina tih cijena u 2 godine normalizirala. Posebice žitarice, uljarice, ali i cijena piletine, svinja, jaja, dok cijena tovne junadi i dalje uporno raste. Sjećam se da smo još 2018. i 2019. prodavali tovnu junad za ispod 2 EUR/kg, a sad su prodajne cijene dvostruko više. Sve je dobro dok su krajnji kupci to spremni i u mogućnosti plaćati.
Sjećam se još jedne velike tržišne krize, kada je cijena lješnjaka jako porasla zbog mraza u Turskoj. Tada smo se radovali tome, ali ubrzo su konditori zbog preskupog lješnjaka smanjili količine u svojim proizvodima i počeli koristiti supstitute, što je iduće godine (kad je bio normaliziran urod) dovelo do smanjenja potražnje i velikog pada cijena koja se zadržala nisko idućih par godina.
Paradoksalna je ta naša, i ne samo naša poljoprivreda, kad rastu cijene proizvoda ne možeš se baš do kraja radovati iako trenutno dobro zarađuješ, jer znaš da nakon toga ide pad cijena. Ratari se još sjećaju 2022. i rekordnih cijena uljarica i žitarica, te pada koji je bio bolan u 2023. i 2024. godini. Hoće li se isto to dogoditi i s tovnom junadi? Vidjet ćemo, kažu slijepci.
Horor priča u priči: Što se događa s industrijom tova junadi ako se u Hrvatskoj pojavi slinavka i šap? Pojavila se i u Slovačkoj, prije toga u Mađarskoj i Njemačkoj i vjerojatno je samo pitanje vremena kada će se pojaviti i u Hrvatskoj. Računajte da stotine tisuća grla stoke godišnje voze kamionima kroz Mađarsku prema Hrvatskoj, a vektori za ovu bolest su komarci i muhe. U tom trenu se izoliraju zaražene farme, HR granice zatvaraju za promet živih goveda, a u Hrvatskoj ostaje jako puno tovne junadi koja ne može naći put do svojih uhodanih tržišta u Italiji ili arapskim zemljama. Loša vijest je da će tovljači tada ozbiljno nastradati jer će pasti cijena stoke, a dobra vijest je da će cijena bifteka u hrvatskim mesnicama značajno pasti.
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Iz toga razloga smatram da tov junadi, usprkos tome što je već godinama svijetla točka domaćeg agrara, nije konačno rješenje za hrvatsko stočarstvo i poljoprivredu. Iz toga razloga sam nagovarao mljekara s početka priča da se nastavi baviti mlijekom i ne prelazi na tov junadi. Prevelik dio tržišta prodaje junadi nam je van granica, a prevelik dio tržišta nabave teladi isto tako. To će se prije ili kasnije negdje slomiti.
Tagovi
Autor
Zašto mi je upozorenje da 'slinavka i šap može unišiti hrvatsko stočarstvo' čista ironija?
Zašto stoji na jednoj nozi i što znači kada svije gnijezdo na kući poljoprivrednika?
Zašto je poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj najjeftinije u cijeloj EU?
Jesmo li propustili prodati (dio) agri robe novog roda po višim cijenama?
Marta Radić
prije 4 tjedna
Tržište je odredilo , što će stočari raditi...loše ekonomske brojke u mljekarstvu , pogurale su proizvođače u tovljače. Ovo je primjer , da ljudi rade što im se isplati i to je dobar pokazatelj.
mali poljoprivrednik
prije 4 tjedna
Nemojte uzgajati junad jer se mogu pojaviti slinavka i šap.Nemojte uzgajati svinje zbog ask-a,a nemojte niti perad zbog ptičije gripe.Što trebamo uzgajati'Vjerovatno crve i skakavce.Istina je da je to rizičan i težak posao(a koji to nije danas u poljoprivredi),ali mnogi su se našli u tome i kažu da im je bolje nego sa kravama,a uz to kod nas nitko godinama niti ne otkupljuje mlijeko.Junad ne traži visokokoncentriranu hranu i tu se krije tajna opstanka.Imam dva dobra poznanika kojie se bave uzgojem krava-tele i oni su zadovoljni i kažu da je najbitnije imati dovoljno pašnjaka,a kod nas ima takvih podvodnih i niskih terena koji nisu pogodni za nikakvu drugu upotrebu.Jedan dio teladi sami tove,a višak prodaju.Kažu da im je najveći problem administracija i nerazumne kontrole,koje ne mogu razumiti npr.da se kroz šikaru izgubi markica.Naravno da se ne mogu time svi baviti zbog ograničenih površina,ali također ima slučajeva gdje su pojedinci dobili pašnjake za uzgoj leptira.Bojim se samo da ovaj članak ne pročitaju Zvonimir Širjan i Toni Raič,jer će vjerovatno odmah prodati firme.
Damir Senjan
prije 4 tjedna
Ovo su cijene izvučene iz cjenika proizvođači beby bifa EU cjenik, diljem hrvatske cijene tovljača su pod velikom razlikom cijena. Što se tiče tova moja regija ima najmanje cijene. Evo primjera, prekupci se raspršili ovih dana po terenu a cijene im 2,50 eur za 600 kilaša, ( međusobno se dogovorili za cijenu), krave do 2,00 eur, za telad neznam cijenu jer u krugu 70 km nemam ju gdje kupiti za daljnji tov, staje prazne svi se bacili u ratarstvo. Evo jedne male srečice pa se pojavio odnekud prekupac padobranac iz ZG cijena 3,00 eur. Znači tov mi ostaje na tome ono što krave otele a i to je sitno u potpunosti neisplativo. A i ja više nemogu ubi mi trešnja u traktoru po srcu, pa se pitam samo dali mi taj dio uopšte više u životu treba ili će me još koji srčani opaliti za volanom. Oni veči neka im sa srečom ako mogu prodati po večim cjenama, ako u nas Hrvata uopšte što opstane od poljoprivrede.
SASA FRANIC
prije 4 tjedna
Farma Lužak ja sam rekao za sebe. ja imam potok koji nikada ne presusuje i to je za stoku na pasnjaku rjesenje najveceg djela rada. kod mene rada skoro ne bi ni bilo. jos da nekoliko susjeda okolo ili pored moze raditi isto. moze uvjek jedan baciti bale sjena ili paziti kada su drugi odsutni, ili dok se ide na godisnji, i to bi bilo zarada bez puno ulozenog. ali ljudi uokolo ne mogu doci do zemljista. i drzava ne rjesava pitanje grabezljivih zivotinja na stoku. plus prolaz migranata koji probiju ogradu. i zbog toga stoji i uraslo zemljiste i moguca proizvodnja, i izvor teladi za tovljace.
Farma Lužak
prije 4 tjedna
Dok si ti "jedno vrijeme htio držati " mi to radimo od 2008. Ne tvrdim da znan bolje od tebe ali priznati ćeš da imam više iskustva.
SASA FRANIC
prije 4 tjedna
Farma Lužak ti gledaj svoju racunicu i pricaj o sebi. ja sam neko vrijeme htjeo drzati krave u krava-tele. 2 godine. i od travnja pa do studenog moj trosak je bio skoro 0kn. jedino je trebalo pokositi travu ispod ograde. poslje u zimi je trebalo samo svakih 2-3 dana baciti nekoliko bala sjena na livadu. i to su jedini troskovi. od poticaja se dobiva poticaj na pasnjak, onda se travnjake ako se prijavi, onda ako ide na ogranicenu regiju, i jos ako je EKO, skupi se oko 500-600 eur po ha. isto je i za oranicu za sjeno za bale. a tele se drzi do 5-6 mjeseci kada vise i nije tele i ima 300-400kg. tako da to nikako nije 20:80 omjer s poticajima. meni je rad bio nikakav kao i troskovi. ali ja sam odustao zbog migranata koji su probijali ogradu i sado bi se razbjezalo i trebalo ih je vracati. da ne govorim da se za to moze pokrenuti i razne postupke protiv vlasnika, koji se smatra krivim. a taj rizik mi ne treba. kao i sto su prva tri oteljena teleta pojeli divlji psi. a kada su mi lovci rekli da oni ne smiju odstreliti vise psa, nego ga se mora "udomiti", tada mi je bilo dosta. uglavnom rad je bio minimalan, kao i troskovi. i racunica je bila. a telad se mogla dalje iskorititi za te tovljace koji mogu nabavljati domacu telad. a ima ljudi koji bi isto tako htjeli drzati samo da imaju zemlju koja se ne rjesava.
Farma Lužak
prije 4 tjedna
🤣🤣🤣 koji sustav krava tele, koji bakrači!! O čemu ti pričaš čovječe, pa to je totalno neisplativo. Prohod od prodaje teladi i prohod od poticaja je 20/80 i što stavlja poljoprivredna gospodarstva u potpunu ovisnost o isplati poticaja. Sustava krava tele nije nikad zaživio u Hrvatskoj i nikad neće jer zbog malih površina i visokih troškova proizvodnje nema nikakve računice. U tom poslu su jedino dobro prošli trgovci stokom koji su prodali junice,niko drugi.
SASA FRANIC
prije 4 tjedna
zasto nije navedeno da je za rast cjena kriv smrad glupi pogani ljevicar Plenkovic, prvenstveno kada je uveo EUR? to nas je pokopalo i unistio. jos nestabilnost s mirantima koja remeti cjene rada, iseljavanjej naseg stanovnistva itd. a dalje to samo govori da se davno trebalo orjentirati prvo da se pokrije domaca protreba i samodostatnost. a umjesto tova junadi mnogo ljudi bi se htjelo baviti uzgojem na pasnjaku sustav krava tele, ali i tu se nikako ne rjesavaju mnoga pitanja i problemi vezani za to.
Farma Lužak
prije 4 tjedna
Za bavljenje tovom junadi prije svega treba imati ozbiljne novce i to odmah a prihod je za godinu dana. Zbog toga je tovljaca relativno malo,vjerojatno ih nema ni 500 u cijeloj Hrvatskoj. To je dugotrajan posao sa vrlo malim prinosom na kapital i kako ratarsvu ima zarade za one koji imaju više od 3000 hektara koje obrađuju tako i u tovu svi koji nemaju bar 1000 kom nemaju račun to raditi.
TinkiVinki
prije 4 tjedna
Maliću ja se samo nadan da te kolega nije poslušo jel ako je do sad je več propo!