Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Označavanje mlijeka
  • 01.11.2022. 12:00

Apsurdi "mlijeka", "vrhnja" i "sira" - ako želimo zbuniti potrošače, na pravom smo putu!?

Samo je u mliječnoj industriji omogućen apsurd da se proizvod koji duže stoji ima pravo nazivati "svježim", a proizvod koji je upravo dobiven nosi nepopularni naziv "sirovi“. No, to nije sve.

Foto: Depositphotos/digifun
  • 710
  • 125
  • 0

Mlijeko pripada osnovnim namirnicama u modernoj ljudskoj prehrani. Po definiciji, ono je izlučevina mliječne žlijezde (u ovom slučaju kravlje) kojem nije ništa dodano niti oduzeto, te kojoj nije izmijenjen kemijski sastav.

Međutim, danas u trgovinama možete pronaći ono bez mliječne masti, bez mliječnog šećera (laktoze), bez korisnih bakterija i sve pod istim nazivom. Nude se već i napitci od soje ili badema koje će trgovci ponekad na policama označiti s riječju "mlijeko“. 

Slično se događa s danas popularnim, proteinskim napitcima s okusom vanilije ili čokolade. Njih proizvođač ne smije nazivati mlijekom, ali trgovac će to ponekad napraviti na etiketi na polici. 

Siva zona označavanja proizvoda 

Pojam "mlijeko“ učinili smo na ovaj način jako rastezljivim, a neupućene potrošače zbunili.

Sličan problem postoji s korištenjem pojma "vrhnje“. Ako za potrebe izrade krem juhe krenete u obližnju trgovinu, mogli biste kući doći s imitatom vrhnja koji nije precizno označen na trgovačkoj deklaraciji, niti s jasno navedenim biljnim porijeklom na prednjoj strani ambalaže (na hrvatskom). Jer, uz ono pravo za kuhanje, na policama se guraju i biljni pripravci. Proizvođači ovakvih pripravaka svjesni su da pojam "vrhnje“ ne smiju upotrijebiti, no na polici ispod, trgovci će većim čitkijim slovima učestalo nuditi "vrhnje“ za kuhanje. A, tko ne čita etiketu s cijenom?

Prema našem Pravilniku o mlijeku i mliječnim proizvodima, "vrhnje“ se proizvodi izdvajanjem masti iz kravljeg, ovčjeg, kozjeg ili bivoljeg mlijeka. Ne postoji "biljno“ jer biljna baza nije mliječna masnoća.

Ista, još češća situacija prisutna je u većini trgovina s proizvodom od kojeg se dobiva šlag. U trgovinama jedna uz druge stoje pakiranja biljnih pripravaka dobivenih mahom od palminog ulja i ona dobivena od mliječne masnoće, a sve pod nazivom "vrhnje“ za šlag. Opet, proizvođači su svjesni da na pakiranju ne smije biti navedena riječ vrhnje, ali je zato trgovci koriste na policama. No, niti među proizvođačima nisu svi transparentno cvijeće i samo će rijetki sitnim fontom na prednjoj strani pakiranja navesti da je to pripravak od biljnih masti.

A, prosječni kupac rijetko će pomišljati na razlike. No, zdravstvene razlike u povremenoj konzumaciji mliječnih masti ili hidrogeniziranog palminog ulja odnosno štetnih transmasnih kiselina iz biljnih pripravaka su ogromne.

Upitna upotreba i pojma sir 

Došli smo do apsurda da se npr. pravo mliječno vrhnje za šlag mora reklamirati s dodatnom rečenicom "Fini mliječni okus“ umjesto da se pojam vrhnje koristi isključivo i jedino za proizvod načinjen samo od mliječnih masti!.

Čak je i korištenje pojma "šlag“ u proizvoda od biljnih masnoća upitno jer po rječniku ono označava tučeno slatko vrhnje.

U nekim trgovinama je vidljivo da je na skupnoj ambalaži biljnih pripravaka u kojoj se krajnji proizvod transportira do trgovca, također deklaracija netočna. 

Cijenu i naziv proizvoda obično gledamo, a deklaraciju? (Foto: V. Mijat)

Evo još jedan primjer s listićima topljenog sira za tost. Ima ih različitih aroma, no nude se i zamjenice načinjene od biljnih masnoća koje se po zakonu svrstavaju u "pripravke od topljenog sira“. Neki su izrađeni od biljnih ulja, a neki imaju dodan udio sira u sastav, ali premali da bi proizvođač imao dopuštenje koristiti pojam "sir“.  I opet, trgovac će ispod ovakvih pripravaka koristiti pojam "sir“, što je nedopustivo. 

I na kraju, imamo mlijeko. U većim trgovinama danas se uz pravo nude i napitci od kokosa, soje, badema, a ispod nekih od njih opet stoji naziv "mlijeko“. Svi znamo da jedino što "mlijeko“ jest, to je izlučevina mliječne žlijezde u koju nije ništa dodano niti oduzeto. Tu dolazimo i do nebuloze koju smo svi dopustili svojim nečinjenjem: kada mljekar pomuze svoju kravu, on je dobio "sirovo“ mlijeko, a kada ga prerađivač zakuha, obere vrhnje, uništi mu bakterije i razbije mliječnu mast, te ga nakon nekoliko dana stavi na tržište onda ono nosi naziv "svježe mlijeko“.  

Znači, nisu samo ekonomske prilike i uvoz krive za propast našeg mljekarstva, nego činjenica da smo svi svojim nečinjenjem dopustili udaljavanje potrošača od malog mljekara i svježeg neobrađenog proizvoda, te se oslonili na prerađivača i trgovca.

Povežimo se s lokalnim proizvođačem mlijeka

Raskinuta je veza između mljekara i potrošača. Prosječni Hrvat koristi mlijeko u prosjeku jednom dnevno, no nije zainteresiran za porijeklo i sastav mlijeka i mliječnih proizvoda. Istovremeno, njegov susjed, mali proizvođač nema kome direktno prodati svoje mlijeko već je primoran dati ga prerađivaču i trgovcima koji će doslovno "pobrati najviše vrhnja“ u cijelom lancu.

Novi mljekomati se više ne postavljaju. Dio starih je uklonjen nakon uvođenja obveze fiskalizacije istih. Mobilni mljekomati nisu zaživjeli, a samo pojedini entuzijasti naručuju dostavu upravo pomuzenog mlijeka na kućni prag.

Naši mljekari često nemaju potporu lokalnih vlasti da bi plasirali mlijeko i mliječne proizvode u lokalne škole i vrtiće već djeci nudimo uvozni proizvod i stariji od onog koji bi im lokalni proizvođač mogao osigurati. Čak i države u našem susjedstvu omogućuju malim lokalnim mljekarima ulaz u škole sa svojim proizvodima, primjerice Slovenija.

Mijenjajmo Pravilnike, pooštrimo kontrole u trgovinama

Dopustili smo da nam proizvođači plasiraju "topljeni sir“ i "pripravak od topljenog sira“ kao slične proizvode iako se za izradu ovog potonjeg koriste biljne i ine masti. Kada bismo napravili neovisnu anketu potrošača ovakvih proizvoda na vidjelo bi zasigurno izašla velika neinformiranost kupca dovedenog u zabludu.

Dopustili smo trgovcima da nam na policama zajedno nude biljne imitate i pravo vrhnje, te ih sve označe istim pojmom "vrhnje“. Dopustili smo i proizvođačima da nemaju obavezu velikim slovima na prednjoj strani pakiranja navesti biljno porijeklo, a sjetite se sami, jeste li ikada vidjeli pakiranje vrhnja s velikom fotografijom palme?

Mlijeko je samo jedno

Opće pravilo je da je najbolje konzumirati mlijeko sa što manje postupaka prerade. Dodatno, znanstvena zajednica je potvrdila da je netom pomuzeno najvrjedniji oblik ove namirnice pune korisne mikroflore, enzima i vitamina, no radi zdravstvene sigurnosti odstajalog mlijeka i duže trajnosti na policama trgovina ono podliježe toplinskoj obradi. Dodatno, po osnovnoj definiciji ono je nepromijenjeni sekret mliječne žlijezde kojem ništa nije dodano niti oduzeto.

U trgovinama se danas npr. nudi trajno mlijeko s dodanim kalcijem. Ovo je sterilizirani napitak ubijenih dobrih bakterija i enzima (UHT), sa smanjenim udjelom vitamina, uklonjene mliječne masti (1,6%), te s umjetno dodanim kalcijem. Zar ovaj proizvod nije već toliko izmijenjen da ne bi smio nositi naziv "mlijeko“?

Osim oduzete mliječne masti, na tržištu se nudi i ono bez laktoze. Kako smo došli do toga da i takav proizvod smije nositi naziv "mlijeko“ kad su mliječni šećeri jedan od ključnih sastojaka upravo mlijeka? Zašto smo dopustili da rekonstituirani napitci, dobiveni iz mlijeka u prahu uz miješanje s vodom također u nazivu koriste pojam "mlijeko“ kad je pravo ipak živa namirnica posve drugačijih svojstava.

I na kraju, kako smo dopustili takav apsurd da se pojam "svježe“ smije koristiti za ono mlijeko koje duže stoji (postoji čak i ono s produženim rokom trajanja čak do 21 dan), ali ne ono koje je netom pomuzeno? Kako može ono iz trgovine biti svježije od upravo proizvedenog na nekom mliječnom gospodarstvu?

Vrijeme je da mljekari zaštite naziv kojim će potrošačima neupitno dati do znanja koje je "pravo“.

Jer mlijeko je samo jedno!


Fotoprilog


Tagovi

Sir Vrhnje Mlijeko Trajno mlijeko UHT Svježe mlijeko Nazivlje Deklaracije


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenik u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nedostatak kalcija ima veliki utjecaj na zdravlje Vašeg stada!! Kalcij je mineral koji je prijeko potreban Vama pa tako i Vašim kravama. Nedostatak kalcija kod krava poznat je i kao Mliječna groznica koja zahvaća čak 5 - 6 % mliječnog stada... Više [+]