Analiza na pesticide: Kamo idu uzorci uzeti na nedozvoljene tvari?

Nedavno je jedan naš veći proizvođač varaždinske heljde OPG Pocedulić imao nenadani posjet iz Državnog inspektorata. Izuzeti su uzorci heljde i stigli su im rezultati analize na 580 rezidua na aktivne tvari iz pesticida, herbicida, insekticida, fungicida. Iako nisu pod nadzorom ekoloških kontrolnih tijela, kako su objavili na svojoj Facebook stranici, analize su pokazale čistu i zdravu registriranu sortu Varaždinske heljde kod ovog proizvođača heljdinog brašna, krekera, pahuljica, griza, pa čak i jastuka.

Nas je zanimalo zašto je analiza rađena na 580 rezidua i kako se analiziraju uzorci uzeti pod ekološkim nadzorom. Razgovarali smo s Jelenom Jonke Badić, voditeljicom Odjela za nastavu, publicistiku i informiranje iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar i Mariom Posedijem, voditeljem laboratorijske djelatnosti iz Bioinstituta d.o.o.

Prethodno je bitno razlikovati da postoje redovite analize na pesticide koje je Državni inspektorat dužan provesti godišnje, i da postoje analize koje npr. kontrolna tijela za ekološku poljoprivredu mogu uzeti kod svojih klijenata. Dodatno, uvijek je moguće i sam dati vlastite uzorke na analizu, ali onda sami i snosite troškove.

Koordinirani višegodišnji plan monitoringa EU članica

Voditeljica Jelena Jonke Badić objasnila nam je funkcioniranje Provedbene uredbe (EU) 2021/601 kojom se regulira monitoring članica EU prema koordiniranom višegodišnjem planu kontrole EU članica. Uzimajući u obzir razine dopuštene prema uredbi (EU) 396/2005 o maksimalnim razinama pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla. Ova Uredba propisuje minimalne dozvoljene količine (MDK) pesticida u hrani.

U sklopu monitoringa u RH analiziraju se ostatci na ukupno 592 aktivne tvari pesticida, dok Uredba 601/2021 o koordiniranom višegodišnjem programu kontrole Unije propisuje listu aktivnih tvari koje se moraju analizirati.

U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar analize ostataka pesticida se odrađuju koristeći normiranu metodu 15662:2018 ili modificirane/vlastite metode koje se nalaze u fleksibilnom području akreditacije što je vidljivo na našoj mrežnoj stranici.

Prema Uredbi, Hrvatska mora uzeti najmanje 12 uzoraka na godinu i testirati ih.

Znači u ovoj godini, hrvatski proizvođači naranče, kruške, kivija, cvjetače, luka, mrkve, krumpira, sušenog graha, raži i riže mogu očekivati nenadani posjet Državnog inspektorata i uzimanje uzoraka.

Mario Posedi iz Bioinstituta d.o.o. objašnjava da analize u Hrvatskoj izvodi referentni laboratorij za analizu pesticida Nastavni zavod za javno zdravstvo "dr. Andrija Štampar“ i ostali službeni laboratoriji koji mogu raditi službene kontrole. Popis je moguće pronaći ovdje. 

"Mi u Bioinstitutu nažalost, ne radimo uzorke službenog monitoringa, već uzorke za potrebe nekih trgovačkih lanaca“, dodaje. Nude analize na sljedeće pesticide. 

Analize poljoprivrednih proizvoda koji su pod ekološkim nadzorom

No, ako je poljoprivredni proizvođač ili prerađivač pod ekološkim nadzorom kontrolnog tijela jer posjeduje ekološku potvrdnicu i koristi ekološku markicu na svojim proizvodima, on mora biti pripreman na nenajavljeno uzorkovanje svojih proizvoda na ostatke nedozvoljenih tvari. Kontrolna tijela imaju obavezu ispitivanja najmanje 5% svojih klijenata odnosno njihovih proizvoda na nedozvoljene ostatke. Ili, ako postoji sumnja na nesukladnosti, provodi se dodatno uzorkovanje.

Ako se vrši uzorkovanje u sklopu redovite kontrole onda se izvodi kompletna analiza. No, ako postoje sumnje na nesukladnosti, kontrolno tijelo može zatražiti analizu na samo pojedine nedozvoljene tvari. Npr. ako se zna da se na susjednoj konvencionalnoj njivi koristi točno određena aktivna tvar, kontrolno tijelo može poslati uzorke na analizu samo te tvari. Česti je slučaj da ako su rezultati dodatne analize negativni troškove snosi kontrolno tijelo, a ako je analiza pozitivna troškove snosi klijent (koji nisu mali).

Mario Posedi dodaje da kontrolna tijela imaju ugovore s ovlaštenim laboratorijima. "Iako imamo ugovore s nekim ovlaštenim kontrolnim tijelima za potrebe certificiranja nismo napravili ni jedan uzorak“, navodi. 

Iz NZJZ dr. Andrija Štampar navode detaljnije da svaka pojedinačna ekološka stanica određuje koje će ostatke pesticida dati na analize u službeni laboratorij, a sukladno tome o kojem se proizvodu radi. "Ukoliko se analize rade u našem laboratoriju, NZJZ sugerira koja je minimalna lista pesticida koja se mora analizirati", objašnjavaju. 

Interna kontrola samih proizvođača

Kako naručena ispitivanja ponekad mogu biti usmjerena na potpuno pogrešne analite i ne obuhvatiti prisutne otrove ili mogu biti izvedena u pogrešnom trenutku, dobra ideja bi bila da udruženja ekoloških proizvođača pristanu na međusobnu samokonotrolu i na taj način dokažu zdravstvenu ispravnost svojih proizvoda. Npr. Gradski urbani vrtovi u gradu Zagrebu očekuju od svojih korisnika da jedni druge kontroliraju u eventualnom korištenju nedozvoljenih supstanci jer za razumjeti je da zemljišne čestice koje su toliko male i koje se dodiruju sve nastradaju ako se samo jedan korisnik ne rukovodi ekološkim principima prilikom vrtlarenja.

Dodatno, u sklopu programa Praćenja i sprečavanja štetnog učinka potencijalno toksičnih elemenata u tlima na području Grada Zagreba u razdoblju od 2015. do 2020. godine Nastavni zavod za javno zdravstvo "dr. Andrija Štampar“ i Agronomski fakultet provodili su sljedeće analize tla: pH, TOC, Nukupni, P2O5, K2O, teški metali: Cr, Ni, Pb, Cd, Zn, Cu, Hg i PAH-ovi. Naručitelj analiza je bio Gradski ured za poljoprivredu (sada Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje).

Cijene naručenih pojedinačnih analiza razlikuju se ovisno o broju analiziranih parametara u samom uzorku. Evo što kažu iz Bioinstituta: Cijena jednog metala je oko 120 kn (preračunato u eure), op.a., multimetode (LC i GC analiza) za pesticide oko 2.500 kn, a pojedinačne analize za pesticide u rasponu od 250 do 1.250 kn za pojedinu tvar.

Izgradnja dodatnog povjerenja

Ne postoje hrvatske analize povjerenja potrošača u robne markice na proizvodima, no sigurno postoji još prostora za stvaranje međusobnog povjerenja. Svi smo bili svjedoci pojedinih malverzacija s ekološkim i drugim markicama i neki potrošači su s pravom postali sumnjičavi. Grupe proizvođača, pa tako i onih ekoloških unijele bi dodatno povjerenje u ispravnost vlastitih proizvoda kada bi redovito omogućavale uvid u vlastite principe proizvodnje. Oni snalažljiviji OPG-ovci to danas već i rade u okviru organizacije dana otvorenih vrata i sličnih druženja na svojim imanjima.

Česti je slučaj da kupci dolaze povremeno volontirati na imanjiima od kojih nabavljaju hranu za svoju obitelj i tako se sami uvjere u ispravne proizvodne postupke. No, možda bi mogli ići i korak dalje prema uzoru na principe grupnih certifikacija. Pojedina udruženja ekoloških proizvođača mogla bi uspostaviti sustave unutarnje kontrole i imenovati osobu koja bi kontrolirala korištene proizvodne principe te slala uzorke proizvoda svojih članova na analize.

Na ovaj način, doveli bi vlastitu transparentnost na jedan viši nivo isto kao što je i OPG Pocedulić s početka priče javno objavio rezultate poljoprivredne inspekcije. Hvala im na hrabrosti.