• Izmeđ međe
  • 20.02.2019. 13:30

A da na selo privučemo starije i stare, a ne mlade?

Što mislite zašto Nijemci stariji od 50 godina odjednom kupuju nekretnine na selu? Ili zašto pak Englezi sele na selo pa i kupuju nekretnine po selima u Španjolskoj?

  • 3.445
  • 651
  • 1

Dignite ruke od mladih. Ma kojom mjerom uopće možemo mlade iz grada dovesti na selo? Niti jednom. A kojom da ih zadržite na selu? To već ide, ali teško da su mjere odlučujuće. U Europi, a vjerojatno je tako i u Hrvatskoj, jako je mnogo onih starijih od 40, 50, a i više od 65 godina.

Na jednom skupu je dobro rekao neki od govornika, da su najbolji potrošači domaćih proizvoda ljudi stariji od 60 godina. Njih treba pridobiti. Krasno je to sve što radimo sa shemama školskog voća, pa mlijeka i da na taj način školujemo našu djecu. Lijepi je i to što jednom godišnje djeca u školi dobiju malu teglicu domaćeg meda. Dobro je da znaju kako je med nastao i kako sve pčelice lete od cvijeta do cvijeta. Ali ponesu kući tu teglicu meda i tu sve staje. Pojedu ga stariji. Država je te količine meda otkupila od proizvođača i to je kao jednokratna mjera dobro. Ipak je to neka pomoć i određena količina domaćeg meda je završila kod naših kupaca.

Najbolji potrošači osobe starije od 60 godina 

Međutim, starački domovi, bolnice bi trebali imati svoje mliječne dane, ili slično. Stariji ljudi su ti koji će paziti kakvo će maslinovo ulje kupiti, koje će mlijeko uzeti na polici. I tim kupcima treba dati neke poticaje da kupuju još više, i to upravo za kupovanje hrane s hrvatskih farmi. Lijepo je i u redu što pokušavamo što više domaće proizvodnje preusmjeriti turizmu, no najveći postotak domaćeg stanovništva, a koje je i najveći potrošač domaće robe zaboravljamo. Oni su upravo ti koji bi i najradije živjeli na selu. Mladi i iz sela i iz grada prirodno bi prvo probali u gradu ili u Irskoj ili pak Njemačkoj. Nešto novo ih vuče.

Zato bi bolje bilo gledati kako na selo u jeftine kuće, imanja s okućnicama dovesti one od 50 godina na više. I oni dođu s djecom, prestaju biti podstanari u gradu, ili više ne stanuju u malim skučenim stanovima, ali počinju nešto na selu raditi. 

Imamo i priču s početka teksta. Kako dovesti starije na selo? Imamo mjeru za mlade poljoprivrednike, ali šanse da s tom mjerom uspiju imaju samo oni koji su u obitelji ili okruženju gdje su pojedini poslovi već uhodani. Kako doći iz grada, dobiti te novce iz te mjere i početi se baviti ratarstvom? Ili mliječnim govedarstvom? Možda se može raditi o nekom povrtnjaku, uzgoju pasa ili možda golubova. Dakle, nije moguće to smatrati mjerom za početnike. Ako ste iz obitelji koja se bavi ratarstvom pa će dio zemlje obitelj izdvojiti na vaše ime, s tom mjerom tada možete imati koristi. Činjenica je i da se odmah moraju početi plaćati doprinosi, i slične dažbine državi.

A ako ste doista početnik dok vam se prve krave otele i prvo mlijeko naplatite iznijet ćete gaće na štapu. Pa i dok posijete pšenicu u studenom i dok ju naplatite iduće jeseni više nema ni vas ni vaše pšenice, a nemate više ni gaća. Zato bi bolje bilo gledati kako na selo u jeftine kuće, imanja s okućnicama dovesti one od 50 godina na više. I oni dođu s djecom, prestaju biti podstanari u gradu, ili više ne stanuju u malim skučenim stanovima, ali počinju nešto na selu raditi. Najčešće jedan od supružnika ide nekim poslom svaki dan u grad, a drugi na selu s obitelji ima što raditi, makar samo proizvodio hranu za sebe i obitelj. Njima treba dati podršku da se dio obitelji bavi povrtlarstvom, pčelarstvom, nekim voćnjakom na okućnici i slične poljoprivredne poslove koji se mogu obavljati u povoljno kupljenim imanjima, a koja se najčešće mogu kupiti novcem od prodanog jednosobnog stana u Osijeku, Splitu, Rijeci, Varaždinu, a od onoga u Zagrebu da ne kažemo.

Bake i djedovi na selo, djeca u grad?

Uzmimo da neka četveročlana obitelj proda stan u Zagrebu od 50 četvornih metara. Nisam siguran u cijene, ali bi to moglo stajati 100 tisuća eura. U mnogim selima za 20 tisuća eura možete kupiti imanje i započeti svoj život u selu. I onda ako takvima dajete poticaj za svako dijete koje s snjima doseli, pa za nabavu zemlje, onda za neke strojeve, ili bilo što drugo. Možda dati i financijsku pomoć ili osigurati poticaj za kupnju nekretnine na selu. Primjerice, ovo što Osječko baranjska županija daje tri steone junice također je dobro. Samo ponavljam, za vjerovati je ipak da će netko zadržati posao neki koji već ima, tako da ne žive svi od toga imanja.

Malo tih sam poticaja i nabrojao, ali obiteljima srednjih godina, pa čak i starijima takve pomoći su od velike vrijednosti. Ako imamo jednog supružnika koji ima posao, drugi je već duže nezaposlen ili nezadovoljan poslom, možda su baš oni ti koji bi htjeli novi početak. A po nekima svaka druga obitelj u Hrvatskoj je u takvoj situaciji.

Ovako bojim se da od silnih mjera baš nećemo nikoga privući, a i zadržati na selu nekoga tko već u obitelji nema uvjeta za ostanak na selu. Mislim da 90 posto onih koji su dobili poticaj za mlade ionako već te sve poslove na selu rade i imanja su im uhodana. Novih, bojim se da nema. Nailazimo tu i tamo na primjere nekih, ali ja ih teško pronalazim. Ipak je daleko više onih koji su odlučili život u gradu zamjeniti onim na selu. A kada dođu takvi stariji oni troše i u trgovinama na selu, kupuju hranu od drugih suseljana, koriste poštu, ambulantu... Nije loše i kada mladi ostanu u gradu u roditeljskoj nekretnini, a roditelji, dakle baka i djeda, presele na selo. Jer ponavljamo, oni također živnu to selo, uključuju se u društveni život, dolaze im djeca i unuci vikendom.

Što mislite zašto Nijemci stariji od 50 godina odjednom kupuju nekretnine na selu? Ili zašto pak Englezi sele na selo pa i kupuju nekretnine po selima u Španjolskoj?


Tagovi

Selo Mladi Posao Hrana Med Mlijeko


Autor

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi