Samodostatnost je sveti gral svake nacionalne poljoprivredne politike. U sektoru povrća se uz dobar plan, ciljane programe i potpore može riješiti u 3 godine, a voće i maslinovo ulje za 10 godina.
Opet sam u dokolici vrtio po Zelenom izvješću 2024. godine (daleko je do objave za 2025.), pa mi je zapalo za brojku poglavlje o samodostatnosti. Kod viškova očekivano dominiraju pšenica, kukuruz, soja, suncokret.
No, kako to da ne možemo proizvesti dovoljno mrkve, nego smo u tom sektoru na 30% samodostatnosti? Kruška, isto 30-ak%. Jagode 50%. Stolno grožđe 20-ak%. Breskva i nektarina 25%, krumpir 40-ak%. Pa moj stari i Tome sa svojih 80+ godina na leđima i motokultivatorom i motikom od aparature mogu toga dovoljno proizvesti za svoje obitelji! A Hrvatska s 1 milijun+ hektara, ministarstvima, fondovima, službama i tisućama profesionalnih poljoprivrednika tu vrstu hrane mora uvoziti?
Poigrao sam se brojkama da vidim o koliko se tu hektara viškova i manjkova radi. Odnosno gdje i koliko viška hrane proizvodimo, i ako prestanemo raditi te viškove koliko će se oslobiti hektara na kojima onda može proizvesti ono što nam nedostaje.
Prvo viškovi, ali prije toga metodološke napomene: izvješće za 2024 godinu, izdano na jesen 2025. godine, daje nam tek indeks samodostatnosti za 2022. - čudno i s 2 godine zaostatka, ali nije se u našoj dostatnosti puno promijenilo pa uzimam te podatke kao relevantne.
Proizvodnju sam uzeo prosječnu u periodu 2018.-2023. te ugrubo, kao u izvješću, prosječne hrvatske prinose uljarica i žitarica.
| Proizvod | 2022g – Indeks samodostatnosti | HR proizvodnja 2018–2023 (prosjek, tone) | Prinos (t/ha) | Višak hektara |
|---|---|---|---|---|
| Pšenica | 196 | 850.000 | 6 | -69.388 |
| Kukuruz | 200 | 2.000.000 | 8 | -125.000 |
| Ječam | 167 | 300.000 | 5,5 | -21.884 |
| Soja | 328 | 220.000 | 2,8 | -54.617 |
| Suncokret | 127 | 120.000 | 3 | -8.504 |
| Uljana repica | 187 | 50.000 | 2,6 | -8.947 |
| Trešnja i višnja | 168 | 10.000 | 10 | -405 |
| Viškovi hektara (ukupno) | -288.744 |
Iz ove tablice je vidljivo da ako smanjimo proizvodnju pšenice, kukuruza, ječma, soje i suncokreta na razinu samodostatnosti, dobijemo slobodno 288 tisuća hektara na kojima možemo pokušati ostvariti svoju prehrambenu samodostatnost tamo gdje uvozimo poljoprivredne proizvode. 288.744 hektara!
Dalje, uzeo sam značajnije kategorije voća i povrća koje uvozimo kako bih izračunao koliko je to hektara koje kulture koji nam trebaju da bi ostvarili samodostatnost. Uzeo sam opet indekse samodostatnosti iz Izvješća, 2022. godina te iznosi kolika je HR proizvodnja po kulturama - iz istog Izvješća.
Računao sam neke umjerene prinose (ali opet više od prosječnih hrvatskih), nešto što ne bi trebao biti tehnološki problem ostvariti, primjerice kod krumpira prinos od 35 tona/ha.
| Proizvod | 2022g – Indeks samodostatnosti | HR proizvodnja 2018–2023 (prosjek, tone) | Prinos (t/ha) | Treba hektara za samodostatnost |
|---|---|---|---|---|
| Maslinovo ulje | 45 | 40.000 | 8 | 6.111 |
| Šljiva | 72 | 10.000 | 20 | 194 |
| Jabuka | 69 | 60.000 | 40 | 674 |
| Kruška | 22 | 2.000 | 20 | 355 |
| Breskva i nektarina | 24 | 3.000 | 20 | 475 |
| Orašasto voće | 36 | 3.000 | 3 | 1.778 |
| Jagode | 51 | 2.500 | 10 | 240 |
| Rajčica | 38 | 30.000 | 70 | 699 |
| Cvjetača i brokula | 30 | 2.200 | 20 | 257 |
| Kupus | 80 | 30.000 | 25 | 300 |
| Krastavci | 78 | 8.500 | 60 | 40 |
| Lubenice i dinje | 79 | 28.000 | 25 | 298 |
| Paprika | 33 | 12.000 | 15 | 1.624 |
| Mrkva | 30 | 10.000 | 50 | 467 |
| Salata | 44 | 7.000 | 20 | 445 |
| Poriluk | 35 | 1.500 | 15 | 186 |
| Krumpir | 42 | 120.000 | 35 | 4.735 |
| Manjkovi (ukupno) | 18.877 |
Koliko hektara nam nedostaje do samodostatnosti nekih voćnih i povrtnih kultura?
Manje od 20.000 hektara treba nam da riješimo samodostatnost većine voćnih i povrtlarskih vrsta za koje imamo prirodne preduvjete. Za nacionalni problem, malena je to količina hektara - veličina je to jedne veće firme u Hrvatskoj, ali i jedne manje farme u Ukrajini.
Zar se stvarno ciljanim politikama ne može naći par junaka i 500 hektara u Hrvatskoj za proizvesti mrkvu Ili 200 hektara da riješimo samodostatnost u poriluku? Pokazat ću vam lokacije u Zadarskoj županiji na kojima ima 6.000 hektara zapuštena krša koji mogu riješiti našu samodostatnost u maslinarstvu.
Iako je samodostatnost rak-rana naše poljoprivrede, raduje da je problem rješiv, odnosno da se u voću i povrću može riješiti ciljanim politikama. Samodostatnost u sektoru povrća se uz dobar plan, ciljane programe i potpore može riješiti u 3 godine, a voće i maslinovo ulje za 10 godina.
Jedna od hrvatskih poljoprivrednih tragedija je i činjenica da se na državnom poljoprivrednom zemljištu primarno proizvode uljarice i žitarice (dio čega se koristi i u stočarstvu). U procesu davanja zakupa/koncesija administracija nije vodila računa o usklađenju širih državnih interesa. Naša poljoprivredna strategija vrišti “mlijeko, meso, voće, povrće”, a na terenu na nekim odličnim voćarskim položajima zemljišta u vlasništvu države raste pšenica.
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Što bi bilo s našom samodostatnošću da je država u zadnjih 20 godina u ugovore o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta stavila zahtjev za minimalnu proizvodnju povrtlarstva i voćarstva od 10%? Trenutno država “iznajmljuje” oko 200.000 hektara - 10% od toga broja je točno 20.000 hektara. A 20.000 hektara rješava većinu naše samodostatnosti u voću i povrću.
Tagovi
Autor
Tri posto novca za 40% poljoprivrednika. Kako bi bilo kad bi organizirali sustav drukčije?
Sol - začin, zdravlje, zaštita, rat i primirje
Luka Modrić: “Volio bih je kupiti. Zbog djeda i zbog sebe”
Kraj je godine, gdje smo s cijenama žitarica i uljarica?
