Pretraga postova
Dionice Žito Grupe U petak 27. 6. 2025. u 9:00 sati počela je javna ponuda dionica Žito Grupe, vodeće poljoprivredno-prehrambene grupacije u Slavoniji. Riječ je o najvećem domaćem IPO-u kompanije u privatnom vlasništvu u hrvatskoj povijesti... Više [+]
Dionice Žito Grupe
U petak 27. 6. 2025. u 9:00 sati počela je javna ponuda dionica Žito Grupe, vodeće poljoprivredno-prehrambene grupacije u Slavoniji. Riječ je o najvećem domaćem IPO-u kompanije u privatnom vlasništvu u hrvatskoj povijesti.
Javna ponuda odvijat će se do 9. srpnja 2025. i uključuje do najviše 6.651.920 dionica, koje bi u dioničarskoj strukturi nakon IPO-a činile minimalno 25% (+1 dionicu) vlasničkog kapitala društva ŽITO d.d. („Izdavatelj“). Ponuđene dionice mogu se steći u rasponu cijene od 18,50 EUR do 22,00 EUR po jednoj ponuđenoj dionici. Sukladno rasponu cijene, javnom ponudom ciljaju se prikupiti sredstva od približno 118 – 141 milijun eura.
Pravo na sudjelovanje u ponudi imaju radnici, mali ulagatelji i kvalificirani ulagatelji. Pojedinačni interes za stjecanje ponuđenih dionica u slučaju radnika i malih ulagatelja ne može biti manji od 300,00 EUR.
U roku od 2 radna dana od isteka razdoblja ponude, izdavatelj će utvrditi konačnu cijenu, Konačnu količinu i konačnu alokaciju u sklopu konačnih uvjeta koji će biti objavljeni na internetskoj straniciIzdavatelja i Zagrebačke burze d.d.Po završetku javne ponude, za sve dionice izdavatelja bit će zatraženo uvrštenje na Službeno tržište Zagrebačke burze d.d.
Mali ulagatelji mogu podnijeti upisnice za stjecanje ponuđenih dionica u poslovnicama Zagrebačke banke, putem E-RIZNICE i u poslovnicama Erste banke ili putem George Internet bankarstva. Radnici to mogu učiniti u poslovnicama Zagrebačke banke ili putem E-RIZNICE.
Žito Grupa ima oko 1.200 zaposlenika i vodeća je poljoprivredno-prehrambena grupacija u Slavoniji. Najveći je proizvođač jaja, lider u preradi uljarica i drugi najveći proizvođač svinja na domaćem tržištu. Kompanija upravlja s ukupno 17.800 ha obradivih površina, što je čini drugim najvećim obrađivačem poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, te otkupljuje urod s dodatnih 60.000 ha koje obrađuje 3.000 kooperanata.
U 2024. godini, Žito Grupa je ostvarila prihode od 335 milijuna EUR, uz rekordnu normaliziranu razinu EBITDA-e od 66,3 milijuna EUR. Grupa je u 2024. ostvarila EBITDA maržu od 19,8%. Uz Hrvatsku, trećina prihoda ostvarena je na inozemnim tržištima (Mađarska, Italija, Srbija, Slovačka, Kosovo, Njemačka, Austrija).
Realizacijom IPO-a prikupljena sredstva bi se koristila prvenstveno za projekte iz najavljenog investicijskog ciklusa te za potencijalne akvizicije. U sljedeće tri godine Žito Grupa planira 125 milijuna eura uložiti za investicije i akvizicije za potrebe organskog i anorganskog rasta. Investicije se namjeravaju rasporediti u sva četiri ključna proizvodna segmenta Žito Grupe: ratarstvo, stočarstvo, industriju te trgovinu i silose. Tijekom proteklih devet godina Žito Grupa je već realizirala više od 200 milijuna eura investicija, a s novim investicijama dodatno namjerava osnažiti svoju tržišnu poziciju i omogućiti daljnji održivi rast i razvoj
Pripremio: Tomislav Radić
🐎Đakovački vezovi i Konjogojska Udruga Piškorevci pozivaju sve uzgajivače konja na veliku povorku Đakovačkih vezova 6. 7. 2025. Prijave su otvorene do 29. 6. 2025., a prijaviti se možete na brojeve: 091 262 7484 i 091 726 6927. Prijava na... Više [+]
🐎Đakovački vezovi i Konjogojska Udruga Piškorevci pozivaju sve uzgajivače konja na veliku povorku Đakovačkih vezova 6. 7. 2025.
Prijave su otvorene do 29. 6. 2025., a prijaviti se možete na brojeve: 091 262 7484 i 091 726 6927.
Prijava na dan povorke (6. 7 . 2025.) je u Malom parku najkasnije do 8:15 sati i moguća je uz presliku prve strane putovnice
ZAPREGE:
🔸Konji trebaju biti uredni i čisti
🔸Posada mora biti odjevena u narodnu nošnju svoga kraja
🔸Kola trebaju biti svečano uređena
JAHAČICE/JAHAČI:
🔸Konji trebaju biti uredni i čisti
🔸Jahačice trebaju nositi crne rajterice ili tajice, te imati pokupljenu kosu
‼️🐴 Đakovački vezovi i Konjogojska Udruga Piškorevci pozivaju sve uzgajivače konja n...
Petar Ognjenović iz Popovca jedan je od malobrojnih uzgajivača ovaca u Baranji. “Ovaj je posao u uzimiranju”, kazuje sjetno dok prati stado u ispaši uz kanal Karašice
U Osijeku je danas otvoren 12. FarmShow 💚🤟
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !
Na jagode i pjenušac kod Tomca i Bajde Na Plešivici najjačoj hrvatskoj vinskoj regiji po proizvodnji pjenušaca, 25. i 26. 5. 2025. održan je Festival pjenušaca i jagoda. Na Plešivici, hrvatskoj Champagni, u zelenom raju, samo pola sata vožn... Više [+]
Na jagode i pjenušac kod Tomca i Bajde
Na Plešivici najjačoj hrvatskoj vinskoj regiji po proizvodnji pjenušaca, 25. i 26. 5.
2025. održan je Festival pjenušaca i jagoda.
Na Plešivici, hrvatskoj Champagni, u zelenom raju, samo pola sata vožnje od Zagreba, uživalo se u jagodama i pjenušcu.
Tih dana na Plešivici vinari su otvorili vrata svojih vinarija i dvorišta, dijeleći s
posjetiteljima plodove svog rada i ljubavi prema vinu. Ove godine predstavilo se
trinaest vinarija: R. Braje, Dobra berba, Ž. Gregorić, Ivančić winery, Ivančić Griffin,
Jagunić, Kolarić Coletti, Korak, Kurtalj, Sirovica, Šember, Tomac & Bajda i K.
Režek.
Za domaće jagode pobrinuli su se članovi Udruge proizvođača jagoda
Zagrebačke županije "Jagodni prsten", a posjetitelji su mogli svratiti i do OPG-a
Damira Gregorića, gdje jagode uspijevaju s puno ljubavi i poštovanja prema
zemlji.
Veliki posjet bio je i u vinariji Tomac & Bajda, smještenoj u Jastrebarskom.
Vinarija TOMAC & BAJDA nastala je 24. travnja 1982. godine, ženidbom Tome (Tomca) i Zvonimire (Bajda).
Tomo Tomac, po zanimanju inž. strojarstva, bivši zaposlenik INE Naftaplina, sada
umirovljenik, potječe iz poznate vinogradarske obitelji TOMAC iz Donje Reke,
„priženio“ se supruzi Zvonimiri , prof. defektologije. Žive i rade sa sinovima Lovrom i Lukom, ,u obiteljskoj kući „VILA BARICA“ u Jastrebarskom. U obje familije (Tomci i Bajdi) postojala stoljetna tradicija poljoprivredne proizvodnje: ratarstvo, stočarstvo, vinogradarstvo, vinarstvo (nekoliko generacija).
Godine 1988. napušta se stočarstvo te se obitelj posvećuje vinogradarstvu i vinarstvu
uz ratarstvo. Povećava se proizvodnja sadnjom novih nasada a izgrađen je i mali
podrum sa pilnicom (kušaonom vina). Od 1990. godine vino se stavlja u butelje pod
etiketom Tomac & Bajda. To je mješavina sorti (Vila Barica“ Zeleni silvanac,
Rajnski rizling, Sauvignon a nastaje i pjenušavo vino, (klasičnom metodom) „TomBa“!
Obitelj se bavi tradicionalnim, prirodnim i ekološki održivim vinogradarstvom i
vinarstvom. Godine 2024.dobivaju certfikat o ekolškoj proizvodnji.
Proizvodnjom pjenušavih vina počeli su se baviti ranih devedesetih godina,
zahvaljujući pokojnom inž. Franji Jambroviću , Klubu prijatelja dobrog vina, (osnovan 1984. God.) koji je u to vrijeme djelovao na Plešivici, kao i
pokojnom bratu Zvonimiru Tomcu.
Pjenušci su:TOMBA extra brut: 50% zeleni silvanac- 50% mješavina sorata iz
vinograda starog 80 godina , odležao na kvascima šest godina,TOMBA brut: 50%
rajnski rizling - 50% mješavina sorata, odležao na kvascima tri godine i TOMBA extra sec: 50% zeleni silvanac- 50% mješavina sorata iz vinograda starog 80 godina . odležao na kvascima sedam godina.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Angela Radić
Maja Šulog je najbolja mlada HR poljoprivrednica prema izboru Jutarnjeg lista, objavljeno je upravo u Zagrebu. Drugoplasirani je Josip Maričević, dok je treće mjesto pripalo Domagoju Zlataru. “Ne možemo graditi kontinent gladni”, rekao je C... Više [+]
Maja Šulog je najbolja mlada HR poljoprivrednica prema izboru Jutarnjeg lista, objavljeno je upravo u Zagrebu.
Drugoplasirani je Josip Maričević, dok je treće mjesto pripalo Domagoju Zlataru.
“Ne možemo graditi kontinent gladni”, rekao je Christophe Hansen čelnik Europske agro administracije i dodao da EU ne smije ovisiti o uvozu.
Uz nove razvojne natječaje idu mjere administrativnog rasterećenja, zaštite tržišta od robe upitne kvalitete s vanjskih tržišta te nepoštenih praksi, istakli su povjerenik te ministar poljoprivrede RH David Vlajčić
Na ekološkom poljoprivrednom gospodarstvu Brhanovi, smještenom na rubu Brkina na Gradiščici kod Materije, na 656 metara nadmorske visine, bave se stočarstvom i uzgojem povrća. Obitelj čine otac Bogdan, majka Metka i troje djece te brojni vo... Više [+]
Na ekološkom poljoprivrednom gospodarstvu Brhanovi, smještenom na rubu Brkina na Gradiščici kod Materije, na 656 metara nadmorske visine, bave se stočarstvom i uzgojem povrća.
Obitelj čine otac Bogdan, majka Metka i troje djece te brojni volonteri koji dolaze iz cijeloga svijeta, žive s prirodom, obrađuju je i njeguju, a priroda im vraća kvalitetne ekološke proizvode.
#ZeleniZPP #IMCAP #CAP #KmečkiGlas
Četiri generacije obitelji Brhanovi posvećene su ekološkoj poljoprivredi. Na svom gospodarstvu, smještenom na rubu Brkina, na Gradiščici kod Materije u Sloveniji, na 656 metara nadmorske visine, uzgajaju muzne krave te se istovremeno bave p... Više [+]
Četiri generacije obitelji Brhanovi posvećene su ekološkoj poljoprivredi. Na svom gospodarstvu, smještenom na rubu Brkina, na Gradiščici kod Materije u Sloveniji, na 656 metara nadmorske visine, uzgajaju muzne krave te se istovremeno bave proizvodnjom povrća.
Već cijelo jedno desetljeće otvaraju svoja vrata volonterima iz cijelog svijeta. U zamjenu za smještaj i hranu, volonteri tijekom tjedna rade pet sati dnevno na njihovom gospodarstvu. Pomažu u sadnji, plijevljenju, berbi i čišćenju povrća, a slobodno vrijeme provode u druženju i odlascima na izlete.
#ZeleniZPP #IMCAP #CAP #KmečkiGlas
Četiri generacije obitelji Brhanovi bave se ekološkom poljop...
Na ekološkom poljoprivrednom gospodarstvu Brhanovi, smještenom na rubu Brkina na Grad...
Posjetili smo proizvodne lokalitete Žito grupe koja obrađuje 17.800 hektara slavonskih oranica, upravlja s brojnim stočnim farmama i preradbenim kapacitetima - zahvaljujući kojima pripada u red najvećih domaćih agro tvrtki. "Mi smo restaura... Više [+]
Posjetili smo proizvodne lokalitete Žito grupe koja obrađuje 17.800 hektara slavonskih oranica, upravlja s brojnim stočnim farmama i preradbenim kapacitetima - zahvaljujući kojima pripada u red najvećih domaćih agro tvrtki.
"Mi smo restauratori propalih firmi i inovatori. Nikad nismo kupili firmu u privatizaciji, nego od privatnika u stečaju ili predstečaju" rekao je okupljenim novinarima Marko Pipunić čelnik grupacije i dodao da Slavonija više nije samo "fiš, čobanac i komarac" nego svjetski proizvođač hrane.
Posjetili smo i pršutanu koja na godinu proizvede 170 tisuća pršuta iz koje Dobro proizvodi odlaze čak i u Italiju.