Pretraga postova
Yara savjeti za optimalnu prihranu kukuruza
Kukuruz je najzastupljenija kultura u ratarstvu. Klimatske promjene i izraženi negativni utjecaji suše su ključ rentabilnosti proizvodnje kukuruza. Za kukuruz smo namjen...
Početkom 2023. godine istječe moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta državljanima članica Europske unije. U Republici Hrvatskoj nitko neće moći prodati poljoprivredno zemljište ako ga prethodno ne ponudi državi po tržišnoj cijeni. P... Više [+]
Početkom 2023. godine istječe moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta državljanima članica Europske unije. U Republici Hrvatskoj nitko neće moći prodati poljoprivredno zemljište ako ga prethodno ne ponudi državi po tržišnoj cijeni. Pravo prvokupa država dobiva izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu čiji je konačni prijedlog sa sjednice otišao u parlament, a predviđa i to da vlasnik ne može drugom kupcu to zemljište prodati ispod cijene koju je tražio od države ako Ministarstvo odbije njegovu ponudu. (?) Vlada je u značajne promjene zakona krenula kako bi osigurala da se na svom raspoloživom zemljištu osigura proizvodnja.
Značajne promjene dogodit će se i kad je u pitanju davanje državnog zemljišta u zakup, a poljoprivrednici su dosad iskazivali nezadovoljstvo načinom na koji jedinice lokalne samouprave daju u zakup to zemljište, pa se često događalo da ga dobiju oni koji se poljoprivredom ne bave, dok poljoprivrednici koji šire proizvodnju do zemljišta ne mogu doći. Iz novog zakona tako nestaju odredbe koje su omogućavale privremeno korištenje poljoprivrednog zemljišta koje je davano neposrednom pogodbom dosadašnjim korisnicima kojima su istekli ugovori i koji su u mirnom posjedu zemljišta.
Poljoprivredno zemljište davat će se u zakup javnim natječajem koji bi se, kao i onaj o prodaji, trebao provoditi elektronički. Kupnja na natječaju će se ostvarivati na osnovi prikupljenih bodova, a veći broj bodova dobiva onaj tko na poljoprivrednom zemljištu ostvaruje višu dodanu vrijednost, a pomaže i domicilnost, odnosno nastanjenost u lokalnoj jedinici koja daje zemljište u zakup, mladost, ekološka proizvodnja i spremnost na udruživanje s drugim poljoprivrednicima.
Kada se pitamo kako će izgledati #Slavonija2030, trebamo poći od premise kakvi će potrošači biti 2030? Mislim da će poljoprivreda biti in. Moramo se fokusirati na izazove koje donose klimatske promjene zbog čega je važno povećati površine p... Više [+]
Kada se pitamo kako će izgledati #Slavonija2030, trebamo poći od premise kakvi će potrošači biti 2030? Mislim da će poljoprivreda biti in. Moramo se fokusirati na izazove koje donose klimatske promjene zbog čega je važno povećati površine pod navodnjavanjem i krenuti u #eko budućnost. Slavonija tu može napraviti razliku i postati regija koja će otići naprijed. Imamo fakultet, FAZOS, znanje, stručnjake, pamet.
Iamo interesantno tržište, hotele s 4 i 5 zvjezdica, goste koji su naučeni na eko proizvode kojega itekako možemo naplatiti, kaže Andrej Dean, predsjednik uprave Belje
Đuro Japaric
prije 5 mjeseci
Tea , snimi Borovik , mislim da ima zapreminu 5 milijuna kubika vode , pa prezentiraj koliko se nizvodno navodnjava ! Tea , snimi Borovik , mislim da ima zapreminu 5 milijuna kubika vode , pa prezentiraj koliko se nizvodno navodnjava !
Đuro Japaric
prije 5 mjeseci
Nema veze što Andrej govori kada to ne sluša politička bagra ! Površine pod navodnjavanjem u BRDSKOJ Slavoniji MOŽEMO povećati SAMO izgradnjom Više [+] akumulacija ! U ovo bagra u Zagrebu ne ide , a dokaz je i akumulacija LONDŽA čija je izgradnja započela još u BROZOVOJ Jugoslaviji ! MOŽE imati zapreminu 20 , 5 milijuna kubika i sa PRIRODNIM padom navodnjavati preko 4600 ha ! Sa izgradnjom akumulacija Kamenska 1 i 2 , te višenamjenskim cjevovodom do Londže , MOŽEMO osigurati vodu za navodnjavanje većeg dijela Požeške kotline !
Maja Celing Celić
prije 5 mjeseci
Eva, samo sam prenijela što je Andrej Dean rekao :) Eva, samo sam prenijela što je Andrej Dean rekao :)
Svjedoci smo klimatskih promjena koje sa sobom donose sve toplija proljeća, sušna ljeta, neravnomjernu raspoređenost padalina što znatno utječe na uzgoj travnjaka, hranidbu, ispašu u ekstenzivnom uzgoju. Kakve sve posljedice ove promjene mo... Više [+]
Svjedoci smo klimatskih promjena koje sa sobom donose sve toplija proljeća, sušna ljeta, neravnomjernu raspoređenost padalina što znatno utječe na uzgoj travnjaka, hranidbu, ispašu u ekstenzivnom uzgoju. Kakve sve posljedice ove promjene mogu donijeti stočarima u našoj regiji?
Na što posebno treba obratiti pažnju kako bi se izbjegle greške kada je riječ o upravljanju pašnjacima i travnjacima, ali i pasminama goveda, samo su neka od pitanja o kojima smo razgovarali s dr.med.vet. Hrvojem Ciganovićem. Čitajte nas sutra!
David Attenborough (95), najpoznatiji prirodnjak na svijetu, na početku konferencije UN-a o klimatskim promjenama 2021. poznate i kao COP26, održao je snažan i poučan govor o važnosti smanjenja koncentracije ugljika u atmosferi. Svakako pre... Više [+]
David Attenborough (95), najpoznatiji prirodnjak na svijetu, na početku konferencije UN-a o klimatskim promjenama 2021. poznate i kao COP26, održao je snažan i poučan govor o važnosti smanjenja koncentracije ugljika u atmosferi.
Svakako preporučam pogledati video za potpuni dojam, ovaj prijevod je samo pomoć.
(Nadam se da sam ga dovoljno dobro odradila.)
David Attenborough - inspirativan govor na početku UN-ove klimatske konferencije COP26
U sljedeća dva tjedna koje ćete provesti raspravljajući, pregovarajući, uvjeravajući i dogovarajući se, kao što zasigurno morate, lako je zaboraviti da se hitnoća u vezi...
Blanka Kufner
prije 6 mjeseci
Jesmo Majo, upravo to. Dakle mijenjati mentalni sklop bi bilo najpamentije.. A kako pored svih tih reklama kojima nam bombardiraju djecu i mlade? Jesmo Majo, upravo to. Dakle mijenjati mentalni sklop bi bilo najpamentije.. A kako pored svih tih reklama kojima nam bombardiraju djecu i mlade?
Maja Celing Celić
prije 6 mjeseci
Nedostaje mi odgovor na pitanje - kako konkretno smanjiti emisije? Mislim, znam, ali bojim se da se mnogima taj odgovor ne sviđa. Jednostavno treba Više [+] manje kupovati i koristiti - manje svega. Od energije, preko odjeće, usluga, hrane... Previše smo zinuli na sve.
Ranija berba, rezidba, visina debla, izbor sorti, klonova - samo su neke od mjera, a korištenje više njih kumulativno može doprinjeti značajnijoj prilagodbi vinograda na klimatske promjene. Kako ih kombinirati, pri čemu biti vrlo oprezan, d... Više [+]
Ranija berba, rezidba, visina debla, izbor sorti, klonova - samo su neke od mjera, a korištenje više njih kumulativno može doprinjeti značajnijoj prilagodbi vinograda na klimatske promjene. Kako ih kombinirati, pri čemu biti vrlo oprezan, detaljno je pojasnio dr. sc. Marijan Bubola s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču.
Vinogradarstvo: Kako se izboriti s visokim temperaturama i s...
Povećanje temperature i globalno zatopljenje povećava se zadnjih sto godina, ovisno o...
Klimatske promjene, prije svega visoke temperature i suša utječu i na vinogradarsku proizvodnju. Korištenje više mjera s manjim obimom utjecaja, kumulativno može doprinjeti značajnijoj prilagodbi vinograda na sve češće ekstremne uvjete. O k... Više [+]
Klimatske promjene, prije svega visoke temperature i suša utječu i na vinogradarsku proizvodnju. Korištenje više mjera s manjim obimom utjecaja, kumulativno može doprinjeti značajnijoj prilagodbi vinograda na sve češće ekstremne uvjete. O kojim je mjerama riječ, čitajte nas sutra, točno u podne!
Jesen i njezine radosti :) Osobno, obožavam #promjene a jesen toga nudi na izobilje - od hrane razne do prirode šarene.
P.S. vesele me hladniji dani jer znam da je kolinje/svinjokolja blizu i da ću jesti svježe kobase.
Tea Januš
prije 6 mjeseci
Ja sam bas danas jela mix gljiva ubranih u voćnjaku, iako je sezona gljiva polako blizu svome kraju. Zirovane svinje imaju najfiniju mast, a nema Više [+] ništa ljepše u hladu zimu - hruha, masti i tucane paprike pa tursije da zakiseli cijeli priču… #milina Jednog dana kada budem stara baba ću kukati za ovim vremenima. To tak’ ide…
Đuro Japaric
prije 7 mjeseci
Siromašna je jesen ove godine u šumama Dilja , nema gljiva , nema bukvice ( plod bukve ) nema žira , samo osta ona ; Kad su naši stari svinje Više [+] žirovali , debele su slanine imali ! Danas mladi svinje ne žiruju , već u konzumu parizer kupuju !
Voćarska je industrija pred velikim izazovima. Nedostatak valjanih lokaliteta, klimatske promjene, neprimjeren sadni materijal, nedovoljno znanja, samo su neki od problema s kojima se susreću današnji voćari. Puno smo ovih tema "pretresli"... Više [+]
Voćarska je industrija pred velikim izazovima. Nedostatak valjanih lokaliteta, klimatske promjene, neprimjeren sadni materijal, nedovoljno znanja, samo su neki od problema s kojima se susreću današnji voćari. Puno smo ovih tema "pretresli" sa stručnjakom, izv. prof.dr.sc. Aleksandarom Stanisavljevićem s FAZOS-a koji je i sam voćar. Podijelio je s nama pregršt savjeta koje morate pročitati ako razmišljate o podizanju nasadu voća ili vas pak muči zbog čega vaša dosadašnja praksa nije uspješna.
Sutra u podne!
Zmajevo novo ruho Zmajska pivovara iz Zagreba, prva hrvatska craft pivovara predstavlja novi vizualni identitet. Ideja nije novim vizualnim identitetom objaviti promjene u poslovanju već, upravo suprotno - pronaći vizualni identitet koji to... Više [+]
Zmajevo novo ruho
Zmajska pivovara iz Zagreba, prva hrvatska craft pivovara predstavlja novi vizualni identitet.
Ideja nije novim vizualnim identitetom objaviti promjene u poslovanju već, upravo suprotno - pronaći vizualni identitet koji točnije pogađa bit Zmajske pivovare.
Novi vizualni identitet hrabriji je, moderniji i čišći, logo i dalje prepoznatljiv, a okus, kvaliteta i ljubav prema craftu ostaju nepromijenjeni.
Novi dizajn vizualno komunicira glavne vrijednosti brenda: neovisnost, neposrednost, beskompromisnost, inspirativnost, odvažnost, majstorstvo, stav… i malo magije koja se, osim u pivima, sada pojavljuje i u detaljima poput zmajevih ljuski (koje izgledaju kao hmelj) ili trodimenzionalnosti dobivenoj kombinacijom lakova na tiskanim materijalima.
Novi vizualni identitet predstavljen je u Zmajskoj pivovari na događanju “Zmajevo novo ruho”. Bio je to opušteni kolaž-program druženja, zabave, ali i prilika da nauči nešto novo o proizvodnji piva.
Godine 2014. predstavljena su dva prva zmajska piva, Pale Ale i Porter. U to su se vrijeme u trgovinama mogli naći uglavnom lageri velikih proizvođača, a u kafićima se izbor piva svodio na veliko i malo, tamno i svijetlo. Spominjanje pivskih stilova ili craft pivarstva zvučalo je čudno. Pale Ale i Porter, izašli u ranu jesen 2014., nisu slučajno bili prva takva piva.Od osnutka Zmajske pivovare, zadatak je bio isti: dostojno predstaviti osnovne pivske stilove i postepeno odgojiti nepca za kušanje i uživanje u pivu, pa je logično bilo početi sa – svijetlim i tamnim.
Iste godine, 2014., prema portalu Ratebeer Zmajska pivovara uvrštena je među 10 najboljih svjetskih novootvorenih pivovara (u konkurenciji od 3800), a Porter je proglašen jednim od 15 najboljih svjetskih portera.
Tada se već nešto i u Hrvatskoj pokrenulo, otvorile su se i druge craft pivovare, broj strastvenih kušača je rastao.
Na zmajskoj stilskoj polici Paleu i Porteru pridružili su se Hoppy Wheat, RIS, RIS BA (prvo domaće barrel aged pivo), Pozoj (izašao kao specijal, a od 2017. uvršten u core range), Maris Bitter.
S preseljenjem u novi pogon u Jankomiru (2017.) i uz bezbroj mogućnosti koje je novi prostor ponudio, sve se ubrzalo. Godine 2018. u sastavu nove pivovare otvoren je Taproom, kušaonica a iste godine Zmajska pivovara pokrenula je vlastiti festival Zmajevo – festival craft piva i muzike. Nastala je i serija Brewers Concoction, “igralište za pivare” a iste godine pokrenuta je i školica Kako kušati pivo, edukativni videoserijal Zmajska posla koji objašnjava sve tajne sastojaka i samog procesa kuhanja piva te Homebrew Lab koji je usmjeren na davanje podrške i prenošenje znanja i iskustva današnjim homebrewerima (kućnim pivarima).
Danas malih nezavisnih pivovara danas ima više od sto a Zmajska pivovara i dalje neumorno kuha nova piva I ne namjerava stati
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
* * *
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje