Odgovori su tu - kome dati glas?

Od ulaska RH u EU, negativna bilanca hrane narasla je za 40%, trošimo 58% više no što proizvedemo, a uvozimo osnovne životne namirnice kao što su kruh, mlijeko i meso. Hrvatska poljoprivreda je prije 100 godina bila sličnija zapadnoeuropskoj nego danas.

Kako je informacijski sustav Agroklub u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom komorom, HPK povodom nadolazećih parlamentarnih izbora, u svrhu poticanja konstruktivnog dijaloga naspram stranačkog monologa, političkim strankama ponudio medijski prostor za predstavljanje razvoja poljoprivrede u budućem razdoblju, na poljoprivrednom portalu Agroklub predstavili smo njihove odgovore na 11 pitanja o budućnosti proizvodnje hrane u RH. Odgovor od vladajuće koalicije, Živog zida, stranke Milana Bandića, IDS-a, još uvijek nismo dobili, ali ih očekujemo.

Isti ciljevi - različiti načini

Analiza dosadašnjih programa pokazala je da većina stranaka ima zajedničke ciljeve, ali različite načine njihovog ostvarenja. Gotovo svim strankama cilj je stavljanje zemljišta u funkciju, smanjivanje poreza (PDV na domaću hranu i repromaterijal), osguravanje uvjeta mladim poljoprivrednicima za ostanak na selu te poticanje kratkih lanaca proizvodnje i prerade domaćeg proizvoda.

Dok neki porez na neobrađeno zemljište vide kao način njegovog stavljanja u funkciju (Reformisti, ORaH), drugi to vide kao mjeru kazne (MOST, HDZ i HSS kao dio Domoljubne koalicije, HDSSB, HSP) i planiraju drugim načinima dovesti do povećanja proizvodnje. Politika Živog zida je izbaviti selo iz kreditnog ropstva. Politika upravljanja zemljištem, prema njihovom mišljenju, ima smisla samo kada poljoprivreda postane isplativa. To namjeravaju postići reguliranjem monetarne politike i valutnih klauzula.

Mijenjanje zakona i pravilnika

Reformisti smatraju kako se zakonske odredbe ne smiju mijenjati svakom promjenom vlasti i ističu sustavnu i održivu uporabu jednog od najvažnijih resursa Republike Hrvatske. HDSSB planira izjednačiti cijenu zakupa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s trgovačkim društvima, a ORaH predlaže sufinanciranje geodetskih i pravnih usluga za OPG-e. MOST je pak za uslužnu obradu zemlje, a najveću prepreku okrupnjavanju zemljišta vide u Zakonu o nasljeđivanju. Jedini su sa svojim konkretnim prijedlogom budućeg ministra poljoprivrede izašli u HDSSB-u, gdje je već poznato lice Željka Kraljička.

U HDZ-u, HSS-u i HDSSB-u se slažu kako treba mijenjati Pravilnike provedbe Programa ruralnog razvoja kako bi se potpore proširile na veći broj mladih poljoprivrednika. HSP se zalaže za isplatu poticaja po proizvedenom proizvodu i veće eko poticaje za mala gospodarstva. Jedino se u toj stranci protive okrupnjavanju zemljišta. U ORaH-u i MOST-u ističu pojednostavljenje dokumentacije za ishođenje dozvola za preradu proizvoda i navodnjavanje.

Koja opcija može najviše pomoći razvoju hrvatske poljoprivrede?