Pretraga tekstova
Maćuhice su ukras naših vrtova. Nisu zahtjevne biljke, otporne su na niske temperature odlikuju se raznobojnim cvjetovima.
Ove lijepe cvijetnice su čest ukras naših livada i vrtova. U narodu se susreću različiti nazivi: maćuhice, dan i noć, maćehe, maćuhe, poljske ljubičice, livadske ljubičice, ljubice, gospin cvit, gospina ljubica, udovica, udovičica. Odlikuju se velikom raznolikošću veličine i obojenosti cvijetova. Maćuhice spadaju u porodicu ljubičica i imaju mnogo podvrsta i formi.
Najčešće se u prirodi susrećemo sa dvije podvrste: Viola tricolor subsp. arvensis s manjim, bijeložutim cvjetovima, i Viola tricolor subsp. vulgaris s većim ljubičastim cvjetovima. U našim vrtovima je čest ukras Viola tricolor subsp. hortensis (Viola × wittrockiana) s raznobojnim cvjetovima i koja se ne sabire u ljekovite svrhe, već služi za ukras naših vrtova, parkova i balkona.
Mogu biti jednogodišnje, dvogodišnje ili kratkotrajne trajnice u zavisnosti od varijeteta i vremena sadnje. To su male biljke, visine od 10 do 30 cm, s razgranatim stabljikama. Stabljika je šuplja, a listovi jajasti i po rubu reckavi. Iz pazušaca listova pojavljuju se cvjetovi na dugim peteljkama. Cvjetaju od svibnja do rujna, ali pošto su veoma otporne na niske temperature, njihovi cvjetovi se najranije pojavljuju u našim vrtovima i ostaju do kasne zime. Sjeme je veoma sitno, a težina 1.000 sjemenki je 0,5g. Sklone su međusobnom križanju i otuda i njihova velika raznolikost.
Maćuhice nisu zahtjevne biljke. Odlično uspijevaju i u polusjeni. Veoma su otporne na hladnoću i niske temperature. Pogoduju joj rahla i ocjedita zemljišta. Ne pogoduju joj prevlažna zemljišta zbog položenih stabljika.
Mogu se razmnožavati sjemenom ili reznicama. Najlakše se razmnožavaju sjemenom. Za kasnojesenju i zimsku sadnju sjetva se obavlja krajem kolovoza. Nakon sjetve, sjeme se pokrije tankim slojem sipke zemlje i folijom koja održava vlažnost površinskog sloja. Folija se skida kada maćuhice počnu nicati. Period nicanja traje od šest do 14 dana ovisno o temperaturi. Optimalna temperatura nicanja je od 15 do 20ºC. Ukoliko je temperatura veća od 25ºC i suh površinski sloj, neće doći do nicanja. Nakon što su biljke nikle, temperaturu sniziti na 10ºC. Maćuhice se presađuju kada imaju tri listića, u pojedinačne saksijice i nastavi sa njegom. Već u plasteniku, nakon tri tjedna, treba biljke pincirati (prikratiti) da bi se dobio razgranat grm koji će dati više grančica i više cvjetova. Nakon četiri do šest tjedana, maćuhice se mogu posaditi na stalno mjesto.
Sjetva se može obaviti i u vrtu do sredine svibnja. Kao i u plasteniku, tek posijane sjemenke treba zaliti i prekriti crnom folijom do nicanja. Na 1m moguće je posijati 50 do 60 sjemenki. Sva briga je ista. Mlade biljke se mogu prorijediti ili rasaditi.
Razmnožavanje reznicama omogućava očuvanje čistoće forme i boje cvjetova. Reznice se uzimaju tokom svibnja i lipnja, trebaju imati tri čvora i sade se na dubinu od 0,5cm. Prilikom sadnje treba zbiti listove uz stabljiku. Na taj način se može posaditi 400 reznica na 1m². Svakodnevno je potrebno reznice vlažiti, najbolje ih je prekriti vlažnim novinskim papirom koji će održavati vlažnost koja je od izuzetne važnosti tokom tri do četiri tjedna. Biljke od reznica uzetih tokom svibnja i početkom lipnja daju biljke koje će cvjetati već krajem ljeta i tokom jeseni iste godine. Kasnije uzete reznice cvjetat će sljedeće godine u proljeće. Sa jedne biljke se može uzeti 10 reznica, a sa dobro razvijenog žbuna tokom ljeta može se uzeti i 30 do 40 reznica.
Maćuhice se sade na razmak 20 do 30 cm i potrebno ih je nakon sadnje dobro zaliti vodom sobne temperature i pri tome paziti da se ne zalijeva lišće. Mogu se saditi tokom jeseni, rane zime i ranog proljeća na dobro drenirano zemljište. Boljom se pokazala jesenja i zimska sadnja nego proljetna, jer biljke razviju korijen, budu jače i daju više cvjetova. Ukoliko kupujete presadnice, obratite pažnju na izgled biljke. Listovi trebaju biti zdravi, zeleni, a biljka puna cvjetnih pupoljaka. Gnojiti ih sa gnojivom koje je bogato fosforom i kalijem. Tokom sušnog razdoblja nastaviti sa redovnim zalijevanjem. Tokom perioda cvjetanja odstranjivati ocvale cvjetove i suhe grančice što će doprinijeti produžetku cvjetanja, dati krupnije cvjetove i sačuvati lijep oblik biljke. Starije biljke visokih varijeteta i formi možete skratiti i za 15 cm i na taj način produžiti period cvjetanja. Uklanjati korov.
Vrlo često se pri uzgoju maćuhica susrećemo sa brojnim štetočinama i bolestima. Najčešće ih napadaju i pričinjavaju štete puževi sa kućicom, puževi bez kućice i lisne uši. Da bi se obranile od puževa, treba površinu oko njih posuti sitnim, oštrim pijeskom ili postavljati lovne posude sa pivom. Za obranu od lisnih uši treba koristiti različite biljne pripravke od koprive ili češnjaka ili duhana.
Od bolesti na maćuhicama su najčešće: pepelnica, plijesan, trulež korijena, virus mozaika krastavca, pjegavost lista. Kao i za sve biljne bolesti, vrlo su važne preventivne mjere. Simptomi većine oboljenja se javljaju u periodu povećanja vlažnosti i zbog toga je važno da se maćuhice sade na dobro dreniranom zemljištu. Zaražene biljke je potrebno skupiti i ukloniti. Vrlo je važno i suzbijanje lisnih ušiju, jer one prenose virus mozaika krastavca koji može biti uspavan i prenositi se nekoliko generacija. Zemljište treba gnojiti sa uravnoteženim odnosom dušika, fosfora i kalija.
Foto: depositphotos.com;oliynyk
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Ali ima Željka Rački i ovoga. Nije moj, ali je od mene 3,5 km. U subotu je bio ok, a u Nedjelju oppaaaa, miris divljih svinja. Vozili slamu pa slučajno primjetio, slikao sa sinovim mobitelom, svoj sam zaboravio uzeti. Postavljeni svi lovačk... Više [+]
Ali ima Željka Rački i ovoga. Nije moj, ali je od mene 3,5 km. U subotu je bio ok, a u Nedjelju oppaaaa, miris divljih svinja. Vozili slamu pa slučajno primjetio, slikao sa sinovim mobitelom, svoj sam zaboravio uzeti. Postavljeni svi lovački mirisi itd... ali ovome nema spasa, jednom kada uđu, ode sve.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Mirela Benko Za svoje godine ja sam ti jako neozbiljan, i kada ima problema nekako to volim kroz šalu provesti. Omak ne se meni i na AgroKlubu koja Više [+] zahebancija u kometarima. A što bi mu ja takvoga me čača šašavoga napravi, to ni jedan serviser nemože na meni popraviti🤣🤣🤣 Čak ni poslije srčanog udara doktori me nisu mogli uhvati, svaki dan sam im pobjegao u Interšpar sebi po gablec🤷😄
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Mirela Benko Da sam ja gospodin sad bi sjedio na Havajima 🤣🤣🤣🤣 i lovio cure🙊. Ma u svakome selu ima problema, ovo sa domačim svinjama itd..zakazali Više [+] veterinari, komunalni redari kao i uvjek. Sve što pokušavam prvo dobro razmislim, pa pitam umjetnu inteligenciju za mišljenje AL ili Gemini, da vidim koliko je odstupanje u mojim mislima pa da vidim dali sam u pravu, ali me u nekim stvarima ispravi i doda mi još po koji savjet. Jučer sam se nasmijao, pitao sam AL čime otjerati vrane da mi ne jedu suncokret ali nisam naveo u pojmu hektare. Pa mi napisao AL da uzmem vreče od krumpira pa navučem na svaki cvijet. Pa sam mu vratio pitanjem 🤣🤣🤣🤣🤣🤣 ali kako to izvesti na 4 hektara, pa se i AL nasmijao i reče neka unajmim ljude bar iz četri sela da to pokrijemo. Dobio sam savjet zeleni automatski laser naj jeftinija metota ali moram paziti na avione. Mirela meni je tek 53 i još kao momak živim ali mi problem žena kad vikne ja sam gazda u kuči 🤣🤣🤣🤣. Evo malo zanemario vani posao, stigle mi sve komponete za računalo u koje mi udario grom, i uspio sam si ga popraviti, ali jepše je vani raditi i naveče brojiti zvijezde.
Mirela Benko
prije 2 tjedna
Gospodine Damir Senjan, Hvala vam što ste to napisali i podijelili javno. Znate onaj osjećaj kad ste napravili sve ,a niste napravili ništa u ovih 25 Više [+] godina.koliko se cijelo selo,a i mi borimo s tim da nam domaće svinje koje nisu markirane ne uništavaju našu muku i trud, pa da se nismo mučili zabadava. To sve ipak košta financijski i naših živaca. Ono prvo nevrijeme kad je bilo sve nam je uništilo,pa smo ponovno presejavali i sada opet iz godine u godinu ista priča sa svinjama. A tu su i psi koji nisu čipirani, a i konji. Sve nadležne institucije znaju,a nitko ništa ne poduzima. Neznam u čemu je problem...To negdje u nečijoj ladici stoji i dalje nejde u postupak.... Policija dođe napravi zapisnik i ode. Slali smo mailove nadležnim institucijama i ništa... Svako jutro u 5.00. idem na polje i tjeram svinje,pa podne i pred večer. RTL televizija je 2022 godine.bila snimila i ništa od toga svega... I tako dalje ide dan za danom da mu nitko ništa ne može... A on nam se svaki dan smije u lice....Užas,tko će nama platiti štetu koja je učinjena. Kada ga se očito svi boje,nažalost....
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Mirela Benko Ajde napisad ću javno što sam ja napravio da otjeram ali pogotovo jelene i srnetinu, ali to je zakupni dio zemlje i tu je bilo uzmi ili Više [+] ostavi. Jedna parcela tu od susjeda ostavljena u parlogu između zakupnih, e sada da nebude parlog prskaj i isperi prskalicu. Malo ja to i zapaprio da sačuvam parcele koje imaju prijatelji. Malo isprazniž cisternu sa fekalijama, napuniš prskalicu sa omekšivačem za rublje da lijepo miriše, postavio ultrazvučni ali da i bljeska u noči. Ovo sa omekšivačem za rublje prava bomba za otjerivanje. Jedna ona boca od 3L na 500 litara vode sa sklopljenim granama na prskalici i udari, prskaj po putevima, okolo parcela i taj miris i otjera. Kada sam prvu turu isprskao, i ispraznio prskalicu na povratku kuči taj lijepi miris omekšivača za rublje je mene pekao za nos 😇🤧🤣🤣 a kamoli nebi divljač. To sam ponovio tri puta u tri tjedna, nema ni traga od divljači, jedino je sada problem suša i ovo prženje sunca. Malo prije sam bio u podravini tamo su kukuruzi izgorjeli na polju, kod mene je još uvjek crno zelen iako ovo vani je nepodnošljivo kako grije. Jedna mi parcela dobila od vručina ali tu sam prskao samo pola sa bio stimulatorom a pola ne da vidim razliku. Znači bio stimulator pomaže u ovom kuhanju vani ali i bio stimulator ima svoje mirise koji ne odgovaraju divljači. Imat ću problem sa pticama oko suncokreta, več su počele da kljuckaju po sjemenkama ali ću i to pokušati riješiti. Mirela trenutno noču što nikada nisam radio je kosim otavu. Noču kosim i okrečem, samo jednom po danu ju okrenem koliko je vani vruče. To nikada nisam tako radio. Ustvari još dva dana i gotovo i to. Noču i vozim kuči koja smješna slika na terenu.
Mirela Benko
prije 2 tjedna
Evo i mog kukuruza što su ga uništile domaće svinje ne divlje svinje jer ih zasada na ovom dijelu posavine nema u početku kukuruz je bio milina,a za Više [+] dan dva idem u obilazak kad ono srce hoće iskočiti van....sve povaljano i polomljeno,porušano i izgriženo... Užas...to traje već 25 godina. Jer se dotični gospodin urotio protiv cijelog sela... Njegove svinje hodaju selom i haraju naše usijeve,našu muku.... Nijedna mu svinja nije markirana,psi nisu čipirani,a konji hodaju ko gluhi po trnju... Kaže nisu njegove svinje ,pušta ih,pa ih ponovno zatvara. A na ovom dijelu posavine nema svinjske kuge....pitam se zašto? Kako si pomoći?
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Željka Rački Ima mnogo toga na terenu po Županijama ali nesmiješ javno pisati. Što rade Ekolozi, čuvaju zaštičenu prirodu po direktivi EU, a ispod Više [+] stola direktiva EU prskajte zaštičena područja Total, Gvardijan itd... nema veze nitko nevidi da se uništava kako moj tetak pčelar kaže medonosno bilje + oprašivači i sve po zakonu. Dok mi pazimo i moramo se držati pravilnika, sa druge strane pravilnik se krši u 100% obliku. Što se tiče divljači, tu lovci nemogu ništa bez pomoči policije da to pohvataju kako hvataju imigrante, ali bi im dobro došla pomoč i specijalne postrojbe Lučko da se to sve svede na neki minimum.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
To ti Željka Rački susjedno selo Gornji Mosti, Bjelovarsko bilogorska županija. Inače je ovako več oko 14 godina ali svake godine je sve gore i gore. Više [+] Prostire se u krug trenutno. Sada obuhvača sve više sela. Od Gornji Mosti, Srednji Mosti, ovdje gdje sam ja Donji trenutno miruje jer moram sam na drugačiji način to rešavati, Poljančani itd.. Naj gora ti je strana prema podravini, Javorovac, Novigrad Podravski. Sve je puno divljiv svinja a svinjske kuge zanimljivo nema. Još kad je otac bio živ 2006 ili 2007 god morali jednu parcelu preorti i zasaditi šumu na 2,28 hektara a to od raznih ljudi ima i oko sve ukupno 50 hektara zemlje, za berbu ili žetvu ništa ne ostane. Znači slikao sam parcelu umalo visinski sam vrh Bilogore. Ima vidljivo na ulazak u Novigrad Podravski uz cestu kako ga jeleni i divlje svinje brste ali ponovo nema svinjske kuge, zanimljivo, kao da im Slavonija smeta za svinjogojce. Ma ovdje nema sela bez divljih svinja, pravdaju se na migraciju a ono svake godine sve ih više a lovci kod kuče spavaju ako i dođu u lov pod čekom vidiš hrpu opušaka.