• Zakon o zaštiti prirode
  • 22.04.2014. 14:15

Zakonska ograničenja branja samoniklog bilja

Strogo zaštićene biljke ne smiju se brati, sakupljati ili iskopavati, osim za znanstvena istraživanja uz posebnu dozvolu. Zaštićene vrste smiju se komercijalno iskorištavati (što uključuje i njihovu prodaju), ali uz posebno dopuštenje koje izdaje Ministarstvo kulture i u količini koja je propisana!

  • 3.588
  • 320
  • 0

Smiju li se proljetnice i šparoge slobodno brati i prodavati u Hrvatskoj? Državni Zavod za zaštitu prirode (DZZP) kaže da, prema Zakonu o zaštiti prirode, određene biljne i životinjske vrste mogu biti strogo zaštićene ili zaštićene. Ove su vrste navedene u Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim. Strogo zaštićene biljke ne smiju se brati, sakupljati, uništavati, sjeći ili iskopavati, osim za znanstvena istraživanja uz posebnu dozvolu. Zaštićene vrste smiju se komercijalno iskorištavati (što uključuje i njihovu prodaju), ali uz posebno dopuštenje koje izdaje Ministarstvo kulture i u količini koja je propisana u izdanom rješenju, pri čemu su sakupljači na kraju godine dužni dostaviti izvješće o sakupljenim biljkama.

Velecvjetni kukurijek - strogo zaštićena vrsta

Temelj za proglašavanje svojti strogo zaštićenim odnosno zaštićenim predstavljaju Crveni popisi ugroženih svojti, stručna procjena Državnog zavoda za zaštitu prirode te obveze preuzete međunarodnim sporazumima.

Kukurijeci roda Helleborus teže se raspoznaju!

Proljetnice, kao što su visibaba (Galanthus nivalis L.), mirisna ljubica (Viola odorata L.), pasji zub (Erythronium dens-canis L.), drijemovci ili zvončići (vrste roda Leucojum) su zaštićene vrste pa je temeljem Pravilnika o sakupljanju zaštićenih samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, za njihovo sakupljanje potrebno ishoditi dopuštenje Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture. Ovaj Pravilnik odnosi se na sakupljanje samoniklih biljaka i njihovih dijelova u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, a ne odnosi se na njihovo sakupljanje za osobne potrebe.

Sakupljanjem za osobne potrebe smatra se sakupljanje do najviše pet komada podzemnih dijelova, dva kg stabljike, jedan kg listova, jedan kg cvjetova, pola kg sjemena, 10 kg plodova, pola kg pupova te jedan kg steljke pojedine biljne vrste, dnevno u svježem stanju.

Prema Zakonu o zaštiti prirode, sakupljanje biljaka i njihovih dijelova u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa bez ishođenja dopuštenja Ministarstva kulture i drugih propisanih uvjeta, kažnjava se novčanom kaznom u iznosu od 25.000 do 200.000 kuna za pravne osobe, odnosno 7.000 do 30.000 kuna za fizičke osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi.

Dok se navedene proljetnice lako prepoznaju i raspoznaju od drugih vrsta, s kukurijecima (vrste roda Helleborus) je to malo složenije. Ovaj rod, naime, sadrži svojte koje su zaštićene, ali i one koje su strogo zaštićene pa ih se ni u kojem slučaju ne smije brati. Takve strogo zaštićene svojte kukurijeka su npr. crnocrveni kukurijek (Helleborus atrorubens Waldst. et Kit.) ili velecvjetni kukurijek (Helleborus niger L. ssp. macranthus (Freyn) Schiffner).

Crnocrveni kukurijek - strogo zaštićena vrsta

Oštrolisna šparoga smije se brati za prodaju

Šparoge se posebno cijene već više od 2.000 godina i bogate su vitaminima. potječu s Mediterana, no kultivirane su u cijelom svijetu. Vjeruje se da su šparoge uzgajali još stari Egipćani te su, nakon što su u Srednjem vijeku pale u zaborav, ponovo otkriće i popularizaciju doživile u 18. stoljeću. Danas su šparoge koje nalazimo na tržištu uglavnom uzgojene na području mediteranskih zemalja, ali i Perua, Meksika i Sjedinjenih država.

Kako su šparoge pravo proljetno povrće, najčešće se beru između ožujka i svibnja, ponegdje čak i do srpnja. Danas je poznato otprilike 300 vrsta, no samo ih je 20-ak jestivih. Zbog visokog sadržaja folne kiseline, šparoge predstavljaju idealnu proljetnu namirnicu, a posebno ženama u reproduktivnom razdoblju, posebice onima koje razmišljaju o trudnoći. Naime, folna kiselina, vitamin iz B skupine, neophodna je za razvoj fetusa, a deficit ovog vitamina može uzrokovati različite porođajne defekte te je adekvatan unos prije i u prvim tjednima trudnoće od iznimne važnosti. Uz folnu kiselinu, šparoge su dobar izvor vitamina B2 i B6 te time i vrijedan izvor kombinacije nutrijenata koja, prema brojnim studijama, djeluje na smanjenje razine homocisteina. Ovo svojstvo čini šparoge namirnicom blagotvornom za zdravlje srca jer je visoka razina homocisteina prepoznata kao rizični čimbenik razvoja srčanih bolesti.

Što se tiče šparoga, ona vrsta koja se koristi za jelo i bere za prodaju je oštrolisna šparoga (Asparagus acutifolius L.). Oštrolisna šparoga nije zaštićena vrsta te za njeno sakupljanje nije potrebno ishoditi dozvolu Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture. Zbog toga se ne izdaju dopuštenja za njezino sakupljanje, niti Inspekcija zaštite prirode provodi nadzor i kažnjava njezino nedozvoljeno sakupljanje i trgovinu. S druge strane, u Hrvatskoj su zaštićene tri preostale vrste šparoga, tankolisna (Asparagus tenuifolius Lam.), morska (Asparagus maritimus (L.) Mill.) i ljekovita šparoga (Asparagus officinalis L.), ali ove se vrste ne beru u komercijalne svrhe (prodaja i izvoz).

Bljušt ili kuka - zaštićena vrsta

Te vrste nisu toliko široko rasprostranjene u Hrvatskoj, za razliku od oštrolisne šparoge koja je najčešća vrsta šparoge u hrvatskom priobalju. Potpuno mlade izdanke svih ovih vrsta gotovo je nemoguće razlikovati, ali odrasle biljke zaštićenih vrsta šparoga imaju zeljastu stabljiku koja svake godine u zimi odumire te se time razlikuju od oštrolisne šparoge koja ima drvenastu stabljiku i koja prezimljava kao bodljikavi grmić odnosno šparožina.

Koja je razlika između šparoge i bljušta?

Uz oštrolisnu šparogu, na tržnicama se može pronaći i bljušt ili kuka (Tamus communis L.). Za razliku od oštrolisne šparoge, bljušt je zaštićena vrsta što znači da za ovu vrstu vrijede ista pravila kao i za zaštićene proljetnice. Bljušt je trajna biljka koja raste u svim dijelovima Hrvatske. U rano proljeće, kada tek izviruje iz tla, izdanci visoki 40-ak cm sa zatvorenim pupovima sliče šparogama i jestivi su. Njihovi vrhovi mekani su i redovito se svijaju prema dolje pa je to ujedno i jednostavan način da ih razlikujemo od šparoga. Poslije, kada bljušt naraste, to je povijuša visoka 3-4 metra koja se uvija oko drveća ili grmlja. No, u toj su fazi njezini srcoliki listovi i plodovi (crvene bobice) otrovni pa na berbu treba zaboraviti. Kako je bljušt zaštićena vrsta, prije berbe je potrebno ishoditi dopuštenje Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture, a to je zapravo paradoksalno jer zaštićeni bljušt na tržištu postiže nižu cijenu od široko rasprostranjenih šparoga.

Neovisno o dopuštenju za skupljanje samoniklih zaštićenih biljaka u komercijalne svrhe koje izdaje MZOIP, na području državnog zemljišta kojim gospodare Hrvatske šume - naplaćuje se naknada za skupljanje sekundarnih šumskih proizvoda.


Povezana biljna vrsta

Zvončići

Zvončići

Sinonim: - | Engleski naziv: Million bells | Latinski naziv: -

 - Pročitaj više »

Tagovi

Zaštićene vrste Strogo zaštićene vrste Samoniklo bilje Crveni popis Ugrožene svojte Sakupljanje za osobne potrebe Komercijalno iskorištavanje Oštrolisna šparoga Bljušt Hrvatske šume Vitamin B Visibaba Drijemovac Zvončići Proljetnice DZZP


Autorica

Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi