Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rogač
  • 17.08.2011.

Vrijednost uzgoja rogača

Rogač (Ceratonia siliqua), naziva se još i rožičak, karuba i rogačuša, vazdazelena je biljka koja uspijeva u mediteranskom području, a u Hrvatskoj raste po cijelom priobalnom dijelu Jadrana, a posebno kao samoniklo zimzeleno grmlje i voće na srednjodalmatinskim i dubrovačkim otocima, uglavnom u zajednici s maslinom i smokvom, ali i na našim okućnicama

  • 11.171
  • 503
  • 0

Potječe iz Palestine, gdje i dan-danas raste kao samonikla biljka, a spominje se i u židovskom Talmudu i kršćanskom Novom zavjetu i vjeruje se da se s rogačem hranio Ivan Krstitelj, pa ga u narodu zovu još i „kruh Ivana Krstitelja“. Sjemenke iz mahune rogača, koristile su se još u antičko doba kao jedinica mjere za plemenite metale, a naziv je ostao sve do današnjih dana, 1 sjemenka = 1 karat.

Osjetljiv na hladnoću

Kao stablo i ukrasna biljka na okućnicama može narasti u visinu i do deset metara, pa i više s jako razgranatom krošnjom. Kora je glatka, dok kod starih stabala postaje hrapava, sivkaste boje. Lišće mu je parno perasto, listovi kožasti, sjajni i cijelog ruba, cvjeta od sredine kolovoza do sredine studenoga neuglednim i sitnim cvjetovima, dužine oko 7 mm. Rogač je anemofilna i izrazito samooplodna voćka, vrlo je osjetljiva na niske temperature i jake vjetrove, a zna i stradati na temperaturama ispod -6 °C.

Najbolje mu odgovaraju terasasta, propusna i rahla tla, ne podnosi teška i vlažna tla, a korijenov sustav, posebno glavni „sidreni“ vrh prodire duboko u tlo.

Razmnožava se reznicama, sjemenjem i cijepljenjem. Poslije sječe, požara, studeni i ostalog, vrlo se brzo regenerira. Plodovi su plosnate, zelene, kožaste, blago povijene mahune, glatke, dok su zrele crvenosmeđe boje (boja čokolade), duge oko 15 cm i široke oko 3 cm. Dozrijevaju u studenome, a ostaju na stablu sve do proljeća, pa se često mogu vidjeti na istoj grani i zreli plodovi i cvjetovi.

Živi više od 200 godina

U voćnjaku rogač prorodi vrlo rano, već u četvrtoj godini - kod sadnje cijepljenih sadnica, kod samoniklih ne prije desete godine, a kod starosti od 15 godina može dati prirod od 25 kilograma ploda po stablu. Živi i više od 200 godina, a u kasnijim godinama, rodnost mu je u prosjeku oko 75 kilograma po jednom stablu.

Kod nas su poznate autohtone sorte veliki ili komiški rogač, koji raste na otoku Visu, šipanski, koji se uzgaja na otoku Šipanu i cijelom Dubrovačkom primorju te puljiški i mekiš, svi izvrsne kvalitete.

Posebna prednost sadnje rogača u priobalju i na otocima svakako je zaštita od požara i erozije tla, zatim hortikulturna i pejsažna vrijednost ove zimzelene biljke, koja oplemenjuje krajobraz cijele godine. Na kraju treba imati na umu da je u fazi cvatnje rogač iznimno medonosna biljka.

Hranjiv i ljekovit

Vrlo je hranjiv jer sadrži oko 60 posto sladora, a u mahuni se nalazi 12 do 15 sjajnih vrlo tvrdih sjemenki, koje su nekoć davno služile kao jedinica za mjerenje zlata, dragog kamenja i drugih plemenitih metala. Od mljevenih sjemenki rogača spremaju se ljekoviti preparati pogodni za liječenje dišnih i probavnih tegoba, a uspješan je i u dijetetici. U gastronomiji i konditorskoj industriji je prepoznat kao nadomjestak kakau i posebnom brašnu, a namakanjem mahuna rogača u kvalitetnu lozovaču dobije se poseban likerRogačica“. Osim toga, koristi se još i kod proizvodnje specijalnog papira i u tehnologiji štavljenja skupocjenih koža.

Autor: Sinaj Bulimbašić


Povezana biljna vrsta

Rogač

Rogač

Sinonim: Kruh Sv. Ivana | Engleski naziv: St. John`s bread-tree, carob | Latinski naziv: Ceratonia siliqua L.

Rogač je drvenasta vazdazelena dugoživuća biljka iz porodice mahunarki (Leguminosae). Oduvijek je predstavljao namirnicu važnu u prehrani stanovništva. Potječe iz Sirije i... Više [+]

Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Rogač Uzgoj


Partner