Uzgoj lavande bitno se razlikuje od pšenice ili kukuruza - u sezoni svaki dan ima posla

Idilična polja lavande prizor su koji zaustavlja dah. Osječanka Ines Mekovec odlučila je baš njih učiniti dijelom svoje svakodnevice te pretvorila hobi u posao. Prije dvije godine otvorila je obrt za poljoprivredu 'K.T.M. natura' i bavi se uzgojem i preradom lavande. Sve je počelo ljubavlju prema prirodi.

Idila ostvariva uz kvalitetnu pomoć

"Otkad znam za sebe imamo vikendicu u Erdutu gdje su moji roditelji uložili dosta truda. Lijepa okućnica prvo je imala jedan grm lavande pa dva, a zatim smo na dar dobili stotinjak sadnica i tako je krenula potraga za većom parcelom", uvodi nas u svoju priču Mekovec otkrivši kako su pogodno zemljište pronašli u Aljmašu, na lokaciji savršenoj za tu biljku, na, kako opisuje, osunčanoj južnoj padini s pogledom na Dalj, Dunav i vukovarski Vodotoranj.

"Riječ je o hektar i pol vodopropusnog tla, na kojega smo posadili oko 10 tisuća sadnica. Tako je moj hobi prerastao u nešto puno ozbiljnije", kaže i dodaje kako nikada nije kasno ostvariti snove, ako se uloži puno truda. A za ostvarenje snova i planova, uvijek je dobrodošla kvalitetna pomoć.

Financijska potpora Osječko-baranjske županije pokazala se kao pun pogodak jer je zahvaljujući tome ova poduzetnica dobila 50 posto vrijednosti uložene u kupnju destilatora za eterično ulje lavande.

"To je odličan natječaj, bez puno komplikacija i ispunjavanja tisuću papira. Komunikacija s nadležnima je jasna i jednostavna pa bih ga zaista svakome preporučila. Dobili smo 10.700 kuna, a bez te potpore teško da bi bilo i destilatora", kaže Ines.

Dodaje kako joj je to još uvijek drugi posao, no u planu je da postane prvi i jedini. Za sada osim suhih cvjetova lavande, proizvodi ulje i hidrolat. Istaknula je i dobru suradnju s osječkim Prehrambeno-tehnološkim fakultetom i pomoć profesorice Stele Jokić pri razvoju proizvoda i proizvodnih postupaka te profesora Davora Kralika s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti pri pretvaranju biljnih ostataka u pelete za grijanje.

Puno posla i brojni izazovi

Ipak, nije sve idilično. "Nemamo vodovodni priključak, a kako se čini, to osječkom Vodovodu nije ni u planu. To me čudi jer mnogo je zemlje za obrađivanje, dosta ljudi tamo i živi ili imaju vikendice, no nitko nema vodu. Nemamo ni mogućnost kopanja bunara jer je voda na velikoj dubini pa je potpuno neisplativo", komentira otkrivši kako vodu dovoze u plastičnim kontejnerima. Dodaje kako, na sreću, lavandu treba zalijevati samo dok je mala i suša joj ne predstavlja problem.

Uzgoj lavande, dodaje, se bitno razlikuje od primjerice pšenice ili kukuruza, puno je posla. Tijekom sezone su skoro svaki dan na njivi. Oko nje je puno posla dok je mala. Potrebno joj je okopavanje, polijevanje i ručno orezivanje kako bi biljka razvila što snažniji grm. Puno je korova, a sve rade ručno ili malim traktorom. "Na sreću, nije sklona bolestima pa nema prskanja", kaže objasnivši da se lavanda sadi u proljeće ili jesen.

Posadili su vlastite reznice, a nešto je i kupljenih iz rasadnika u Francuskoj. Riječ je o hibridnoj sorti koja je pogodnija za ovo područje gdje su zime hladnije. Dodatni problem je, kaže, što je teško naći sezonske radnike, a berba traje maksimalno petnaest dana tijekom srpnja ili kolovoza i tada su potrebni berači na koje se može računati.

Ljepota i zdravlje uz 'miris duše'

Unatoč svim izazovima, ne odustaje od svog plana, a s jednakom strašću s kojom govori o radu u polju, opisuje i gotove proizvode. Tako je poetično podsjetila na izreku – kao što je ruža miris srca, tako je lavanda miris duše. Njezino djeluje opuštajuće i jedno je od rijetkih eteričnih ulja koje se može nanositi izravno na kožu, umasirati u bolna područja, a umiruje i iritacije poput akni i osipa. Dragocjeno je i za ljepotu, čisti kožu, a umasirano u vlasište sprječava prhut i ubrzava rast kose. Hidrolat naziva manje popularnim bratom ulja, no ništa manje korisnim.

"On može potpuno zamijeniti tonik za lice, biti podloga za šminku, ublažiti bol kod uboda kukaca ili kod opeklina od sunca, ali može se uliti i u glačalo kao mirisna vodica. Suhi cvijet idealan je za potpurije, mirisne jastučiće za ormare..." nabraja Ines Mekovec.

Za sada svoje proizvode prodaje uglavnom na veliko, većina završi u turizmu, stoga je i ovaj poljoprivredni obrt ovisan o turističkoj sezoni. No jedan od planova je i maloprodaja, a korak prema tome je otvaranje internetske stranice što bi trebalo biti realizirano uskoro. Sljedeći koraci su i širenje nasada pa je u tijeku potraga za odgovarajućim parcelama koje neće biti previše udaljene od postojeće te i posve nova mirisna avantura – uzgoj ružmarina.