• Invazivno bilje
  • 13.05.2016. 13:30

Uporabna vrijednost invazivnog bilja

Prepoznavanje vrijednosti invazivnog bilja u prehrani, medicinskoj ili nekoj drugoj svrsi moglo bi dovesti do njihovog boljeg korištenja i smanjenju broja jedinki, a time i njihovog štetnog učinka. Također, stvorio bi se prostor za domaće, autohtone biljke, ali bi se i smanjila upotreba kemijskih preparata.

  • 1.519
  • 154
  • 0

Prepoznavanje vrijednosti invazivnog bilja u prehrani, medicinskoj ili nekoj drugoj svrsi moglo bi dovesti do njihovog boljeg korištenja i smanjenju broja jedinki, a time i njihovog štetnog učinka. Također, stvorio bi se prostor za domaće, autohtone biljke, ali bi se i smanjila upotreba kemijskih preparata.

Biljke unesene (namjerno ili nenamjerno) na neko područje, gdje nisu prirodno rasprostranjene su strane biljke. Ako njihovo naseljavanje i širenje počinje ugrožavati biološku raznolikost i negativno utječu na stanje čovjeka, onda se one nazivaju invazivnim biljkama.

Čičoka (Helianthus tuberosus L.)

Porijeklom iz Sjeverne Amerike, čičoka je u Europi prisutna od početka 17. stoljeća. Višegodišnja je biljka, dubokog i razgranutog korijena, na podzemnoj stabiljici razvija jestive gomolje. Dlakave i uspravne stabljike, naraste i do 2 m. Listovi mogu biti srcoliki, ovalni ili lancetasti i dlakavi. Cvatne glavice su žute boje, slične suncokretu. Cvate od rujna do studenog. U našim klimatskim uvjetima širi se isključivo podankom, dijelovima podanka i gomoljima. Uspijeva na tlima koja sadrže dušik, s osrednjom količinom humusa, slabo kiselih do slabo bazičnih pa do pjeskovitih tala.

Stabljika i lišće su dobra kvalitetna hrana za stoku jer sadrže dosta bjelančevina. Gomolji također mogu biti stočna hrana, ali se koriste i u proizvodnji alkohola (za žestoka pića i kao obnovljivi izvor energije), kao povrće svježi ili kuhani. Inulin je glavna sastavnica gomolja (70 - 90%) pa se zbog niske kalorijske vrijednosti preporučuje za ishranu dijabetičara. Također sadrži vitamine C, vitamin A i vitamin E.

Čičoka

Gustocvjetna zlatnica, kudjelja (Solidago canadensis L.)

Potječe iz Sjeverne Amerike, u Hrvatsku je unesena sredinom 20. stoljeća. Višegodišnja je biljka, naraste do visine od 2 m. Zbog brzog odumiranja glavnog korijena razvija podzemnu stabljiku. Na stabljici su smješteni brojni sjedeći dlakavi listovi, a prema vrhu stabljike se malo smanjuju. Vrh stabljike završava širokim piramidalnim cvatom metlice koja ima viseće ogranke sa cvatovima glavica žute boje. Cvate od kolovoza do listopada. Plod je sitna roška s papusom. Biljka se razmnožava sjemenom i podankom. Najčešće raste na područjima bogatim dušikom i umjereno kiselim tlima.

Unesena kao dekorativna biljka, može se koristiti u kulinarstvu, gdje se koriste mladi listovi i cvjetna stabljika. Sjemenke se mogu koristiti za zgušnjavanje juha. U medicini se koristi kod liječenja rana, mokraćnog sustava, kožnih bolesti, gripe i kašlja.

Gustocvjetna zlatnica

Amorfa (Amorfa fruticosa L.)

Listopadni grm, visine 1-2 m, ali može narasti i do 6 m. Listovi su neparni perasti. Cvjetovi su tamnoljubičasti i čine guste 10-15 cm duge metlice. Cvate od travnja do lipnja. Plod je žljezdasta mahuna. Širi se sjemenkama i izdancima iz korijena. Uspijeva na neutralnim, slabo kiselim i slabo bazičnim tlima. Preferira vlažna staništa, najčešće uz doline rijeka i potoka gdje se širi vodom.

Iako invazivna, amorfa je i medonosna biljka. Od amorfe je moguće proizvesti boju, insekticid, repelent, margarin, začine i parfeme. Izuzetno je povoljan materijal za dobivanje energije. Gusti grmovi amorfe mogu poslužiti kao sklonište životinjama, dok se od šiba mogu izrađivati cvjetni vijenci, plesti košare ili pletivo za staklenu ambalažu. Zbog snažnog i razvijenog korijenja, koristi se i za sprječavanje erozije. Amorfa ima i ljekovit značaj jer se iz njezinih plodova dobiva glikozid amorfin, kao lijek protiv živčanih i srčanih bolesti.

Amorfa

Bagrem (Robinia pseudoacacia L.)

Bagrem je unesen u Hrvatsku početkom 20. stoljeća, potječe iz Sjeverne Amerike. Visine do 25 m, lomljivih i trnovitih grana, dosta rijetke krošnje. Korijenje se nalazi plitko, gusto je i brzoga rasta. Listovi su dugi do 30 cm, neparno perasti. Bijeli i mirisni cvjetovi čine duge grozdaste cvatove. Cvate od kraja travnja do lipnja. Plod je mahuna, obično s četiri do 10 sjemenki. Razmnožava se sjemenom i korijenskim izdancima. Raste na suhim do umjereno vlažnim tlima, siromašnim dušikom. Skromnih je zahtjeva te se može rastom prilagoditi različitim staništima.

Primjenjuje se kao građevinsko drvo. Sprječava eroziju, osobito na kritičnim i antropogeno utjecajnim područjima. Biljka se sadi kao parkovno drvo te za pošumljavanje opustošenih i opožarenih područja. Bagrem je visoko vrijedna pčelinja paša.

Bagrem

Cigansko perje (Asclepias syriaca L.)

Biljka cigansko perje u Hrvatsku je unesena tijekom 19. stoljeća, a potječe iz Sjeverne Amerike. Zeljasta je trajnica visine 1 - 2 m s razgranatom podzemnom i uspravnom šupljom nadzemnom stabljikom. Listovi su nasuprotni, jajasto duguljastog oblika, pri vrhu ušiljeni, kratke peteljke. Cvjetovi formiraju bogate štitaste cvatove u kojima se nalazi po 20 - 130 cvjetova, jakog i slatkastog mirisa. Biljka cvjeta od lipnja do kolovoza. Plodovi su tobolci prekriveni bodljikastim dlakama s mnogo sjemenki tankih svilenkastih dlaka. Razmnožava se sjemenom i podzemnim podancima. Raste na pjeskovitim, dobro prozračnim tlima siromašnim do umjereno bogatim dušikom, osrednje količine humusa.

Cigansko perje ima dekorativnu svrhu. Vlakna se koriste kao materijal za pakovanje, punjenje i nadjevanje. Izvor je nektara pa je i medonosna biljka. U prehrani se mogu koristiti listovi, cvjetovi, cvjetni pupovi i plodovi. Korijen se može koristiti za liječenje astme, bubrežnih kamenaca i veneričnih bolesti, ali se preporučuje oprez. Kuhana stabljika se može koristiti kao oblog kod reume.

Cigansko perje

Povezana biljna vrsta

Čičoka

Čičoka

Sinonim: - | Engleski naziv: Jerusalem artichoke | Latinski naziv: Helianthus tuberosus L.

Čičoka potječe iz središnje Amerike, a već u pretkolumbijsko doba bila je proširena po cijeloj Americi, gdje je domaće stanovništvo koristilo gomolje kao zimsku namirnicu. Prema... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Invazivne biljke Upotreba Bagrem Čičoka Pajasen Cigansko perje Amorfa Gustocvjetna zlatnica


Autorica

Martina Režek

Martina je magistra inženjerka hortikulture Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a cilj joj je usavršavati se na području znanosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi