Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Obavijest uzgajivačima ukrasnoga grmlja
  • 22.04.2015. 10:00
  • Međimurska

Ukrasne šimšire u Međimurju napada šimširov moljac

Obavijest Savjetodavne službe za uzgajivače ukrasnoga grmlja.

  • 1.313
  • 62
  • 0

Nakon što smo protekle godine na području Međimurja po prvi puta pronašli novi štetni organizam, šimširov moljac (Cydalima perspectalis), nametnik se proširio na gotovo cijelo županijsko područje. Zatopljenjem od druge dekade ovoga mjeseca, ponovno zaprimamo dojave o razvoju gusjenica prezimljujuće populacije ovog nametnika, pa upućujemo preporuke za zaštitu ukrasnog šimšira od totalnog propadanja.

Sve donedavno šimšir (Buxus spp.) se tradicionalno uzgajao kao ukrasni grm ili još češće kao "topijar" (oblikovana ukrasna biljka) bez nekakvih posebnih mjera zaštite od štetnih organizama. Premda su na šimširu poznate i opisane pojedine biljne bolesti koje napadaju lišće, primjerice iz skupine hrđa (Puccinia), pjegavosti (Phyllosticta) i gljivičnog raka (Pseudonectria) koji može uzrokovati sušenje pojedinih grana ili cijelih biljaka, naši su držatelji ove ukrasne vrste najčešće do proljeća 2014. pronalazili mušicu šiškaricu šimšira (Monarthropalpus buxi). Na talijanskoj formi šimšira je opisana i šimširova buha (Psylla buxi), ali se vrlo rijetko pronalazila u Međimurju.

Novu štetnu vrstu je prvi puta u našoj zemlji 2012. godine pronašao znanstvenik Hrvatskog šumarskog instituta dr.sc. Dinko Matošević, najprije u Istri, a naknadno i na području općine Vinice u Varaždinskoj županiji (arboretum Opeka). Ovo je strana invazivna vrsta, podrijetlom iz Azije (Kina, Koreja, Japan), koja je u Europi prvi puta registrirana 2006. godine i to u Njemačkoj, a vrlo je štetna, jer može uzrokovati potpunu defolijaciju ili gubitak lišća šimšira!

Leptiri šimširovog moljca imaju raspon bjelkastih krila smeđeg ruba do 4 cm. Jaja odlažu na donju stranu šimširovog lišća. Mlade gusjenice su zeleno-žute boje sa crnom glavom, dok odrasle gusjenice postaju zelene i imaju karakteristične debele crne i tanke bijele pruge po sebi sa crnim točkama na leđnoj strani. Narastu do 4 cm. Kukulje se skrivene u kokonu, sačinjenom od svilenih niti između listova i grančica šimšira. Gusjenice su vrlo proždrljive. Samo jedna tokom svojeg razvoja može pojesti do 45 listova, a na jednom grmu ih može biti i po nekoliko stotina! Stoga je golobrst (gubitak lišća) uz svilene niti koje zapredaju napadnute grančice šimšira, prvi znak temeljem kojeg "sumnjamo" da je prisutan moljac, a ne neki drugi nametnik!

Ekološki najprihvatljiviji način je mehaničko uklanjanje zapredaka u kojima gusjenica prezimljava. Preporučujemo njihovo odrezivanje i spaljivanje kako bi se spriječio razvoj nove generacije rano u proljeće! Štetnik se može kemijski suzbijati primjenom insekticida, no kako za novog nametnika još nemamo službeno registrirane insekticide, u Tablici 1. navodimo one djelatne tvari koje su u našoj zemlji registrirane za upotrebu u ukrasnom bilju ili stablima (trajnicama) protiv nekih drugih neželjenih organizama. Pritom su najprihvatljivije one djelatne tvari koje su za pčele manje škodljive (npr. tiakloprid + alfacipermetrin ili deltametrin) ili imaju manji negativni utjecaj na okoliš i korisne organizme (npr. metoksifenzoid). Učinkovitost insekticida je najbolja kada se suzbijaju mlade gusjenice, odnosno kada se ova mjera poduzme na vrijeme, prije značajnijih šteta na šimširu!

Tablica 1. Pregled djelatnih tvari zoocida (insekticidi, akaricidi) za folijarno tretiranje biljaka dozvoljenih u našoj zemlji za različite namjene u proizvodnji ukrasnog bilja, drveća i grmova:

Kultura

Djelatna tvar

Ukrasno bilje (bez preciznog navođenja biljne vrste)

alfacipermetrin, B.t.k., deltametrin, dimetoat, imidakloprid, klofentezin, lufenuron, pimetrozin, piretrin, tiametoksam, tiakloprid*

Stabla i trajnice

abamektin, metoksifenzoid*

*Preporučujemo protiv mladih gusjenica šimširovog moljca primjenu tiakloprida (Calypso 480 SC 0,02-0,03 %) + alfacipermetrin (Fastac EC 0,015 %) ili deltametrin (Decis 2.5 EC 0,03 %) ili metoksifenzoida (Runner SC 0,04-0,05 %).

Ranijih smo godina od pojedinih uzgajivača šimšira iz Čakovca i šire okolice, zaprimali u priručni entomološko-fitopatološki laboratorij Savjetodavne službe, biljne uzorke šimšira napadnute mušicom šiškaricu šimšira (Monarthropalpus buxi). Ova vrsta je redoviti štetnik lišća šimšira u našoj zemlji. Odrasle mušice su mali kukci, narančasto-žute boje, veliki svega 2-3 mm. Imaju nježno tijelo i duge noge, a njihove ličinke nemaju noge niti potpuno razvijenu glavu. Ličinke su velike svega 2 mm, žive u unutrašnjosti ispod epiderme lišća šimšira, a hrane se sisanjem sokova. Uzrokuju bjeličaste ili žućkaste nabrekline na napadnutom lišću.

Jača zaraza ovim nametnikom uzrokuje posredne štete, nagrđena je zelena boja lišća, a zaražene biljke su naknadno podložnije zimskom smrzavanju. Mušica šiškarica šimšira ima samo jednu generaciju godišnje, a vrlo se uspješno kemijski suzbija u proljeće, tokom travnja ili početkom svibnja, s najčešće dvije aplikacije učinkovitim insekticidom, uz razmak tretiranja 10-16 dana. Krajem prve dekade travnja optimalno je vrijeme za prvo suzbijanje mušice šiškarice šimšira! Ali, insekticidi koji su vrlo vjerojatno učinkoviti na šimširovog moljca, nisu dovoljno djelotvorni na mušicu šiškaricu šimšira. U literaturi se navodi da su na mušicu šiškaricu dovoljno djelotvorni insekticidi dubinskog djelovanja, npr. imidakloprid (Confidor) dimetoat (Rogor EC) i slično, ali su navedene djelatne tvari vrlo otrovne i opasne za pčele, pa se moraju primijenjivati isključivo u večernjim satima, kada pčele ne lete, a mogući cvatući podrast ispod biljaka šimšira prije tretiranja pokositi obavezno treba pokositi!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr


Tagovi

Savjetodavna služba Preporuke Milorad Šubić Savjeti Međimurje Šimširov moljac Cydalima perspectalis Razvoj gusjenica Ukrasni šimšir Buxus spp. Topijar Hrđa Puccinia Pjegavost Phyllisticta Gljjivični rak Pseudonectria Mušica šiškarica Mon


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pšenica k'o na Markovo, repica skoro pa ocvala, zemlja suha, Sunce upeklo...
Što li će biti od ove godine.