Pretraga tekstova
Najveći proizvođači ljekovitog bilja dolaze iz kontinentalnog dijela Hrvatske, od kojih devet iz Slavonije.
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2018. godini u Hrvatskoj je žetvena površina pod ljekovitim, aromatskim i začinskim biljem iznosila 9.233 ha, a te je godine proizvedeno 6.323 tone.
Najzastupljenija među njima je kamilica koja je prošle, 2020. godine zasijana na 5.543 hektara, a njezinom se proizvodnjom bavilo 492 poljoprivredna gospodarstva, pokazuju podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Otprilike slična situacija bila je i godinu prije - 520 PG-a uzgajalo ju je na 5.565 ha. No, u dvije godine ranije, 2017. i 2018. pod njom je bilo više od 7.000 hektara, a čijom se proizvodnjom bavilo 650 gospodarstava.
Na drugom je mjestu lavanda koja se sve češće uzgaja u Slavoniji, a prošle je godine zasijana na 232 ha, čime se bavilo 366 PG-a. Vrlo je slična proizvodnja bila i posljednjih pet godina.
Osim ove dvije kulture, u Hrvatskoj se sije smilje, menta, kadulja, matičnjak, maslačak, anis, crni i bijeli sljez, stolisnik, bosiljak, origano, lovor, pelin, neven, gavez i druge.
Govorimo li o deset najvećih proizvođača ljekovitog bilja u našoj zemlji, svih deset dolaze iz kontinentalnog dijela, njih devet iz Slavonije, odnosno, njih pet iz Virovitičko-podravske županije.
Na prvom mjestu je DAM d.o.o. s gotovo 200 ha pod ljekovitim biljem, a slijede ga Bioagrar d.o.o. iz Ivanovaca u OBŽ te Plantaže d.o.o. iz Pitomače u VPŽ s nešto više od 150 ha.
Tablica: 10 najvećih proizvođača ljekovitog bilja u Hrvatskoj u 2020. godini
No |
Naziv tvrtke/subjekta |
Površina pod ljekovitim biljem (ha) |
1 |
DAM d.o.o. |
195,86 |
2 |
Bioagrar d.o.o. |
151,94 |
3 |
Plantaže d.o.o. |
150,25 |
4 |
PG Titanik d.o.o. |
144,52 |
5 |
Atalia d.o.o. Petrijevci |
134,07 |
6 |
Europlantaže d.d. za proizvodnju hrane i trgovinu, Brođanci |
125,5 |
7 |
Zora, vl. Darko Poslek |
125,42 |
8 |
Biofarma d.o.o. |
101,46 |
9 |
OPG Kulešević Miroslav, Mrzović |
100,49 |
10 |
Tominac Josip-Juraj |
92,24 |
Prema zadnje dostupnim javno objavljenim podacima, tvrtka DAM d.o.o. iz Lozana, u Virovitičko-podravskoj županiji, 2019. zapošljavala je 35 radnika te generirala 14,8 milijuna kuna prihoda uz 1,14 milijuna kuna ostvarene bruto dobiti. Iste je godine ostvarila pravo na 1 milijun kuna potpora.
Proizvodnja ove tvrtke obavlja se na 400 ha zemljišta, a njezin veći dio odlazi na uzgoj kamilice na ekološki način. Osim ove kulture, proizvode i tikvu uljaricu, radi njezinih koštica, također na ekološki način.
Prema informacijama na njihovim stranicama, 95 posto proizvodnje orjentirano je prema izvozu.
Tagovi
TOP10 Ljekovito bilje Uzgoj Proizvodnja Uzgoj kamilice Najveći DAM d.o.o.
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje