• Bosiljak
  • 05.09.2016. 10:30

Sve sorte ljekovite, ali niže aromatičnije

Bosiljak je začinska i ljekovita biljka koja osvaja svojim mirisom. Svatko bi ga trebao uzgajati u svom domu, a razloga za to ima mnogo.

  • 2.286
  • 237
  • 1

Bosiljak (lat. Ocimum basilicum) je začinska i ljekovita biljka, čija upotreba datira još iz vremena drevnih civilizacija i zadržana je sve do danas. Podrijetlom je iz Indije, a na područje Srednje Europe dolazi u 12. stoljeću i najprije se uzgajala u manastirima, ali ubrzo nalazi širu primjenu.

Naziv bosiljak potječe od grčke riječi basilikon, koja opisuje biljku "kraljevskog mirisa" i odražava poštovanje prema ovoj biljci. Tijekom duge povijesti bosiljak je svoju ulogu pronašao i u različitim religijama i tako stekao slavu obredne, svete i biljke božanske moći. Osim tradicionalnog uzgoja u vrtovima i okućnicama, bosiljak se danas uzgaja i plantažno, za potrebe prehrambene, farmaceutske i parfemske industrije. U fitoterapiji i kulinarstvu, koristi se nadzemni dio bosiljka (Basilici herba).

Jedan od najomiljenijih začina

Bosiljak je jedan od najrasprostranjenijih začina širom svijeta. Koristi se u pripremi najrazličitijih vrsta hrane: umaka, tjestenina, jela od mesa, marinada i salata, deserata, likera i koktela. Da mu termička obrada ne bi uništila aromu, bosiljak se dodaje jelima pred sam kraj spremanja. Pored toga što utječe na ukus, djeluje i kao konzervans jer čuva hranu od kvarenja.

U kulinarstvu se najviše koriste listovi bosiljka

U kuhinji se najčešće koristi list bosiljka. Od načina čuvanja ovisi koliko će dugo svježe ubrani listovi sačuvati svoja svojstva. Jedan od načina čuvanja je taj da se neposredno nakon branja listovi pomiješaju sa malo vode, stave u posudu za led i tako zamrznu.

Drugi je konzerviranje u maslinovom ulju, tako što se listovi bosiljka poslažu u tegle, posole i preliju maslinovim uljem, a zatim ostave na hladnom i tamnom mjestu. Bosiljak se često koristi i kao suh začin. Prilikom sušenja bosiljka, listovi ili svežanj grančica ostavljaju se na provjetrenom mjestu, zaštićenom od sunca. Nakon sušenja, osušeni dijelovi se samelju i čuvaju u dobro zatvorenim posudama.

Cijenjen u suvremenoj fitoterapiji

Zbog povoljnog djelovanja na imunološki sustav i zdravlje općenito, u narodnoj medicini bosiljak se koristi za preventivu i tretman šireg spektra bolesti. Suvremena fitoterapija priznaje njegovo baktericidno, fungicidno, antivirusno, hemopreventivno i prije svega, antioksidativno djelovanje. Jaka antioksidativna svojstva bosiljka štite organizam od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima.

Za potrebe očuvanja i poboljšanja zdravlja, od bosiljka se prave čajevi, ulja i tinkture. On ulazi u sastav različitih čajnih mješavina za smirivanje kašlja i bolesti grla, kod upale želuca, za poboljšanje probave i kod bolesti mokraćnih kanala. Bosiljak je prirodni repelent koji odbija komarce i druge insekte.

Svjetlost i toplina glavni zahtjevi njege

Bosiljak raste kao jednogodišnja grmasta biljka visine 20-80 cm. Sadi se na otvorenom kada prođe opasnost od mraza, obično u travnju i svibnju. Za pravilan razvoj zahtjeva osunčana mjesta, zaštićena od vjetra i rastresito humusno zemljište koje je vlažno ali dobro drenirano, kako se višak vode ne bi zadržavao.

Cijeli nadzemni dio bosiljka je ljekovit

Sjeme bosiljka ima smanjenu moć klijanja i potrebna je veća količina sjemena da bi dobili željeni broj biljaka. Sadi se plitko u zemlju. Nakon sadnje sjeme brzo proklija, pa mlade biljke mogu niknuti već poslije desetak dana. Cvjeta od lipnja do rujna, cvjetovi su bijeli ili ružičasti. Berba se obavlja neposredno pred cvjetanje ili tijekom cvjetanja, kada je aromatičnost najveća.

Iako je bosiljak koji se uzgaja u zatvorenom prostoru zaštićen od vremenskih nepogoda, znatno je osjetljiviji od onog koji raste na otvorenom. Za normalnu vegetaciju neophodno mu je osigurati barem šest sati direktne dnevne svjetlosti, pa je za bosiljak u zatvorenom prostoru najpogodnije mjesto prozorski okvir ili položaj neposredno ispred prozora.

Niže sorte su aromatičnije

U ovisnosti iz kojeg dijela svijeta potječu, razlikuju se mediteranski, indijski, afrički tip bosiljka i drugi. Među njima postoji više desetaka sorata bosiljka, međusobnorazličitih po:veličini, obliku, boji, mirisu i ukusu. Svesorte suljekovite, ali niže su aromatičnije.

Jedna od najpoznatijih je sorta Genovese, najčešće se koristi u kulinarstvu i od velikog je značaja za pripremu talijanskog pesto umaka. Sorta Clasico je nižeg rasta i prodornog mirisa. Upotrebljava se u kuhinji, ali se primjenjuje i u vrtovima za odbijanje insekata. Sorta bosiljka Purpurea je crvenolisna i dekorativnog izgleda.

Naslovna fotografija: pixabay.com/liveinlondon; foto listovi bosiljka: pixabay.com/bingo 123; foto nadzemni dio biljke: pixabay/deluna


Povezana biljna vrsta

Bosiljak

Bosiljak

Sinonim: Bosilj, bazilika, bosiljak sarmaš, krupan bosiljak, bažulek | Engleski naziv: Basil | Latinski naziv: Ocimum basilicum L.

Bosiljak je biljka od davnina poznata kao začin. Smatra se da potječe iz Indije, a danas se najviše upotrebljava u Francuskoj i Italiji. To je jednogodišnja zeljasta biljka koja... Pročitaj više »

Tagovi

Bosiljak Začin Aroma Uzgoj


Autorica

Dragana Milićević

Dragana Milićević, Zaječar

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Vrt je za mene sloboda! Vrt mi je učionica i utočište, teretana i radiona. Vrtlarenje smatram prijek... Pročitaj cijelu bilješku »