Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ljekovitost maslačka
  • 31.03.2022. 12:40

Što kaže znanost o maslačku i dijabetesu?

Još je 1985. godine jednim istraživanjem utvrđen hipoglikemijski utjecaj maslačka. Od tada pa do danas, mnogi znanstvenici traže vezu između dijebetesa i ove biljke.

Foto: Vesna Mijat
  • 4.182
  • 182
  • 0

Šećerna bolest ili dijabetes jedna je od najozbiljnijih zdravstvenih pošasti današnjice. To je kronično stanje u kojem neravnoteža u metabolizmu glukoze dovodi do stalne hiperglikemije (povećanog šećera u krvi). Dijabetes tipa 2 je kronična bolest koja se očituje poremećajem u lučenju hormona inzulina i glukagona. Prvi znak prepoznavanje ove bolesti je povišena razina šećera u krvi (GUK). Utječe na rad gušterače, jetre, masnog tkiva, skeletnih mišića, središnjeg živčanog i probavnog sustava. Na kraju, kronična šećerna bolest može uzrokovati sljepoću, otkazivanje bubrega, amputaciju udova i moždani udar. 

Postoje razne konvencionalne terapije koje nisu jeftine, niti su  bolesnicima u svim dijelovima svijeta lako dostupne. Neki od korištenih lijekova uzrokuju i štetne nus-pojave. Zato znanost i dalje traže optimalna rješenja iz prirode. 

Još je 1985. godine jednim istraživanjem utvrđen hipoglikemijski utjecaj maslačka. Od tada pa do danas, mnogi znanstvenici traže vezu između navedene bolesti i ove biljke.. 

Maslačak je naširoko poznata biljka cvjetnica koja se uspješno adaptirala na životne uvjete diljem zemaljske kugle. Nije lako odrediti porijeklo ove bilje, niti kada ju je točno ljudska zajednica počela koristiti. U 10. stoljeću arapski su liječnici prepisivali unutarnju terapiju s njim. Autohtona plemena Sjeverne Amerike Iroquois, Ojibwae i Rappahannock, također su ga koristila za liječenje. Ljekovita upotreba bila je prepoznata i u Perziji još oko 900. godine ove ere. I kineska tradicionalna medicina poznaje ga od davnina. Cijenjen je bio i na Mediteranu, među starim Egipćanima, Rimljanima i Grcima. 

Ovo je biljka iz porodice glavočika, skromnog nenametljivog izgleda, niska rastom, bez izraženog mirisa. No, ipak se raširio po čitavom svijetu i prisutan je u enormnom broju. Ova vrsta poznata je po proizvodnji velikog broja sjemenki po biljci. Proizvodi oko 170 sjemenki po cvjetnoj glavici, odnosno do 2.000 po biljci. Znanstvenici procjenjuju da jedna površina od malo manje od pola hektara gusto naseljena ovom biljkom može proizvesti 240.000.000 sjemenki u jednoj godini. Vjetar ih pak, može prenijeti na udaljenost do 8 km.

Ova cvjetnica može proizvesti sjemenku bez prethodnog oprašivanja. Još jedna evolucijska prednost koja je pomogla njegovom širenju su različiti načini genetskog umnažanja, pa postoji diploid, triploid i tetraploid. Uz jako efikasno širenje sjemena, te brojne genetske varijacije, brzo se širio zemljinom površinom. Neometana, jedna biljka može živjeti do 13 godina. 

Poznata ljekovitost maslačka

Listovi, cvjetovi i korijen su mu jestivi. Šalica svježeg lišća izvor je oko 112% preporučene dnevne doze vitamina A i 535% dnevno preporučenog unosa vitamina K. Osim vitamina A i K, sadrži C, D, E i B vitamine. Tu su još elementi kao kalcij, željezo, bakar i magnezij, te fosfor, cink i mangan. Sadrži i kalijeve soli (oko 5%), gorke tvari, flavonoide i fitosterole. Korijen sadrži inulin, karotenoide, masne kiseline, minerale, šećere, pektin, sluz i vitamine. 

Znanost smatra da maslačak ima antidijabetično djelovanje zbog karakteristika inulina iz korijena

Listovi sadrže više fenolnih komponenti nego korijen, a one djeluju antioksidativno. Flavonoidi su nađeni u nadzemnim dijelovima biljke. Rađeno je nekoliko eksperimenata na staničnim kulturama koja su utvrdila antioksidativno djelovanje. Čak je dokazano da će u uvjetima velike zagađenosti teškim metalima (Pisa, Italija) proizvesti više antioksidativnih metabolita da preživi takve uvjete. 

Fenoli utječu i na njegova antiupalna svojstva. Visoko su koncentrirani u listovima. U eksperimentu je upotrebljavan za liječenje štakora s induciranom akutnom upalom gušterače. Slično istraživanje je provedeno na miševima s reumatoidnim artritisom. 

Najraniji zapisi o njegovu korištenju za izlučivanje tekućine datiraju još iz 659. godine iz tradicionalne kineske medicine. Francuski naziv za maslačak “pissenlit” prevodi se kao "mokrenje u krevet“. Njegove gorke tvari, listovi i cvjetovi potiču probavu. Seskviterpenski laktoni odgovorni su za gorki okus. Europsko znanstveno vijeće za fitoterapiju preporučuje njegovo korištenje za obnovu jetre i žučne funkcije. Kroz humana klinička ispitivanja pokazalo se djelotvornije mokrenje uz upotrebu te cvjetnice. Povijesno, upotrebljavao se globalno kao diuretik u Europi, Kini, Meksiku, pa čak i sjevernoameričkoj tradicionalnoj medicini.

Bifidogeno djelovanje je uvelike priznato zbog sadržaja inulina u korijenu. Bifidobakterije čine veliki dio korisne crijevne mikroflore i blagotvorno djeluju na ljudsko zdravlje. Infuzija njegova korijena stimulirala je rast 14 sojeva bifidobakterija u jednom in vitro radu.

Dislipidemijski efekt je dokazan još radom iz 1974. godine. Naime, tada je dokazano da je tekući ekstrakt ove biljke davan miševima i štakorima u dozi  8 ml/ kg tjelesne mase u mjesec dana utjecao na smanjenje tjelesne mase za čak 30%. 

Poznata cvjetnica i dijabetes

Znanost smatra da maslačak ima antidijabetično djelovanje zbog karakteristika inulina iz korijena (u jesen sadrži do 45% inulina). Inulin sadrži složene šećere fruktooligosaharide koji služe kao hrana korisnim crijevnim bakterijama. Djelovanje ovih bakterija prevenira naglo podizanje šećera u krvi usporavajući upijanje šećera u krv. Drugim riječima, normalizira se GUK.

Istraživanje Aarhus sveučilišta u Danskoj iz 2016. godine sugerira da njegov ekstrakt potiče gušteraču na izlučivanje inzulina. Davaatseren i sur. u radu iz 2013. godine uspjeli su dokazati smanjenu inzulinsku rezistenciju među štakorima kojima je davan, stanje koje se učestalo povezuje s II tipom dijabetesa. Prema radu Amin i sur. (2015), vodeni ekstrakt ovog cvijeta smanjuje hiperglikemiju. Prema istom autoru inulin iz korijena normalizira šećer u krvi, smanjuje hiperglikemiju kada se upotrebljava kao vodeni ekstrakt. Eksperiment iz 2016. godine u kojem se uspoređuju tri grupe bolesnika s dijabetesom tipa 2. Jednima se daje list, jednima korijen, a treća grupa je kontrolna.

Grupe koje su dobile 45g praha od korijena i druga koja je dobila 45 g praha od lišća imale su rezultate i smanjeni GUK. Klorogenična kiselina iz ove biljke tvar je koja prevenira pretilost i upalu, te utječe na izlučivanje inzulina i inhibira alfa karbohidratazu. Dodatno, djeluje i na izlučivanje inzulina, te osjetljivost na inzulin. Cho i sur. (2010) dokazali su da klorogenična kiselina mijenja potkožnu mast u pretilim miševima. Didier i sur. (2008) dokazali su da klorogenična kiselina stimulira transport glukoze u mišićnim stanicama i izlučivanje inzulina u β-stanicama. Cikorična kiselina iz njega povećava upijanje glukoze u mišićne stanice uslijed stimulacije gušterače na jače lučenje inzulina. Još neobjavljeni rezultati jednog istraživanja indiciraju da je taraksasterol najmoćniji regulator ove bolesti tipa 2.

Ekstrakt listova davan miševima rezultirao je smanjenjem serumske glukoze, kolesterola i triglicerida. Dodatno, sadržaj iona kalcija pomaže transportnim putevima za oslobađanje inzulina.

Prevelika konzumacija ugljikohidrata i šećera vodi do pojave ne-alkoholne masne jetre. Ovaj proces može dovesti do inzulinske rezistencije, pogoršanog metabolizma glukoze i upalnog odgovora. No, nekim istraživanjima dokazano je da maslačak ublažava oksidativni stres na jetri i smanjuje visoki kolesterol što utječe na prevenciju dijabetesa tipa 2. Osim što može služiti kao alternativna terapija šećerne bolesti, smanjuje komplikacije vezane za ovu bolesz. Kada je njegov vodeni ekstrakt davan štakorima sa šećernom bolesti aktivnost jetrenih antioksidativnih enzima se vratila u normalu. Znači, ova biljka poboljšava metabolizam masti i prevenira komplikacije šećerne bolesti uslijed lipidne peroksidacije i djelovanja slobodnih radikala.  

Otrovnost i doziranje

Kako ne sadrži toksine i alkaloide, stupanj njegove "toksičnosti" je nizak. Ispitivanja su vršena na zečevima i miševima, koji su hranjeni sušenom biljkom ili etanolskim ekstraktom  i rezultati nisu pokazali nikakvu toksičnost. Ne pokazuje otrovnost, ali ipak, moguće su alergijske reakcije kod nekih ljudi. Kontaktni dermatitis javlja se u osjetljivih ljudi zbog taraksinske kiseline i seskviterpen laktona. Njegova pelud ne izaziva alergije jer su zrnca relativno velika.

Članovi udruženja British Herbal Pharmacopoeia smatraju sljedeće doze maslačka sigurnima za upotrebu: 4-10 g svježeg lišća dnevno, 4-10 g suhog lišća dnevno, 2-5 ml tinkture od lišća, 3 puta na dan, 1 čajna žličica 2 puta na dan soka od svježih listova, 1-2 čajna žličica tekućeg ekstrakta korijena dnevno, 2-8 g svježeg korijena dnevno, 250-1000 mg suhog ekstrakta u prahu, 4 puta na dan, 3-4 g mljevenog korijena uz 150 mL tople vode. 

Kod kuće osim na salatu, mlado se lišće može izmiksati u blenderu i tako piti ili osušiti i kasnije piti kao čaj. U jesen se korijen može koristiti kao dekokt i tinktura. Čaj od korijena: 1 jušna žlica narezanog korijena u 150 mL tople vode na 20min. Gotovi dodaci prehrani na njegovoj bazi mogu se pronaći u ljekarnama u obliku tinktura, čajeva, masti, prašaka i ekstrakta. 

Naravno, prije uzimanja valja raspolagati točnim informacijama 

Kao i kod svake terapije, prije uzimanja treba raspolagati točnim informacijama. Jer, ako osoba već uzima dodatak prehrani na bazi kalija, a istovremeno uzima velike količine maslačka, mogla bi uzrokovati hiperkalemiju zbog predoziranja kalijem. 

Kod odabira suplemenata na njegovoj bazi, važno je birati one ekološke proizvode jer ova biljka lako apsorbira teške metale kao: olovo, kadmij, nikal i bakar, te štetne tvari iz okoliša u blizini prometnica, septičkih jama, bazena i sl. 

Ekonomski teret liječenja dijabetesa

Kako je Diabetes Mellitus II tipa prisutan u ljudskoj zajednici već na nivou epidemije, terapija predstavlja veliki ekonomski i socijalni teret na državne proračune. Procijenjeno je da danas oko 382 milijuna ljudi na svijetu boluje od dijabetesa tipa 2, a do 2035. godine taj broj će se povećati za još 200 milijuna ljudi.  

Preko 70 različitih terapijskih primjena poznato je iz svjetske tradicionalne medicine, no potrebno je provesti detaljna znanstvena istraživanja da bi se dokazalo ova djelovanja. Za dijabetes već puno toga znamo. Biljni pripravci pokazali su se korisnima za kontrolu drugog tipa. Maslačak se smatra potencijalnim antidijabetikom zbog svojih anti-hiperglikemijskih, antioksidativnih i antiupalnih djelovanja. Mnoge njegove bioaktivne tvari kao polifenoli, seskviterpeni, triterpeni i fitosteroli imaju blagotvorno djelovanje na tegobe povezane s ovom bolesti. Najvažnija fitokemijska komponenta koja je ujedno i najviše istraživana je klorogenična kiselina, zatim cikorična kiselina, taraksasterol o seskviterpenski laktoni.

Ovi sastojci iskazuju veliki potencijal kao antidijabetički farmaceutici i nutraceutici za regulaciju šećera u krvi. Ujedno imaju potencijal i kao antidijabetička funkcionalna hrana. 


Povezana biljna vrsta

Maslačak

Maslačak

Sinonim: Ljekoviti maslačak, gorko zelje, talijanska salata | Engleski naziv: Dandelion | Latinski naziv: Taraxacum officinale Wiggers (sin. Leontodon taraxacum L.)

Maslačak je višegodišnja biljka visine 15 – 20 (25) cm. Korijen je vretenast i skraćuje se na kraju vegetacijske sezone. Stabljika je uspravna, šuplja i s bijelim mliječnim sokom.... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Dijabetes Šećerna bolest Diabetes GUK Hiperglikemija Lijek Maslačak Taraxacum Šećer u krvi


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenica u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Berba kamilice u slatinskom kraju u punom je jeku. Uskoro više... ;) (foto: Mario Prugovečki)