Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Šimšir
  • 05.10.2010.

Šimšir u 100 oblika

Šimšir je gusti zimzeleni grm sporog rasta, sjajnih kožastih listova. U proljeće cvate neuglednim zelenkastožutim cvjetovima iz kojih se razvije svijetlosmeđi plod s nekoliko sjemenki. Uzgaja se svagdje, u priobalju, gdje se često susreće kao samonikla biljka, i u kontinentalnim krajevima jer dobro podnosi niske temperature. Dobro uspijeva na svim tlima, no najviše voli duboka vlažna tla

  • 92.615
  • 3.737
  • 0

Šimšir svoju popularnost duguje tradiciji i višestrukim mogućnostima primjene. Može se koristiti kao samostalna biljka ili u kombinaciji s drugim biljkama, za odjeljivanje pojedinih površina u vrtu, kao niski obrub gredica, kao gusta živica, kao pozadina za niske biljke, za obrube terasa, raznih otvorenih prostora i staza, za uzgoj u velikim posudama i za oblikovanje raznih oblika (topiari). Danas je poznato oko 30 vrsta šimšira. Dvije su vrste, Buxus sempervirens i Buxus microphylla i njihove brojne sorte našle primjenu u hortikulturi i kao ukrasne biljke. U većini domaćih rasadnika, na žalost, naći ćete samo neke od sorti. Buxus sempervirens gusti je grm ili nisko stabalce sjajnih zelenih listova. Stariji primjerci narastu do 5 m visine, no najčešće su visoki 1,5 do 3 m. Obično se koristi za obrube. Vrsta i njezine sorte dobro podnose hladnoću. Najčešće sorte su “Angustifolia”, “Elengatissima”, “Pendula”, “Suffruticosa”, “Handsworthensis” i “Marginata”. Buxus microphylla je japanski ili sitnolisni šimšir. Niskog je rasta pa naraste do 1 m visine. Listovi su mali, zeleni, a u jesen poprimaju bakrenu boju. Obično se koristi kao niska živica, za obrube ili za sadnju na kamenjaru. Najpoznatija sorta je “Compacta” koja naraste tek 30 cm visoko.

Tlo i sadnja

Iako je prilagodljiv raznim uvjetima staništa, najbolje je saditi ga u dobro drenirana tla. Velika vlaga može prouzročiti oštećenja, pa čak i uvenuće biljaka. Nikada ga nemojte saditi na mjestima gdje je tlo stalno vlažno. Dobro uspijeva na sunčanim, ali i na sjenovitim položajima. Nakon pripreme tla možemo saditi šimšir. Rupa bi trebala biti dva puta veća od korijenove bale, ali ne i preduboka. Biljke sadimo do one dubine do koje su bile posađene u rasadniku ili u posudi.
Preduboka sadnja može uzrokovati propadanje biljke. Nakon sadnje jamu ispunimo dobrom vrtnom zemljom kako bi brzo prorastao korijen, zemlju oko biljke dobro ugazimo i zalijemo.
Redovito zalijevanje vrlo je važno kod mladih posađenih sadnica. Tijekom godine šimšir treba jednom do dva puta prihraniti. Prvi put se prihranjuje u proljeće, a drugi puta krajem lipnja ili u srpnju. Čestom rezidbom odstranjujemo veliki dio lisne mase i stoga je prihrana nužna. Koriste se mineralna gnojiva s produženim djelovanjem, a postoje i posebna gnojiva namijenjena upravo za šim šir.

Rezidba

U prvih nekoliko godina nužno je provoditi redovitu rezidbu kako bi se postigla dobra razgranatost. Kod rezidbe se treba držati pravila koje vrijedi i za ostale živice - biljke se uvijek
orezuju tako da u poprečnom presjeku imaju oblik trapeza. To znači da će biljka pri zemlji biti nešto šira nego na vrhu. Na ovaj način se osigurava ravnomjerna osvijetljenost svih dijelova
pa će biljke biti punije i zelenije. Odrasla se živica orezuje nekoliko puta godišnje. Rezidba se provodi od ožujka do listopada kada je rast mladica pojačan. Ovisno o složenosti oblika ovisi i broj orezivanja. Obične živice orezuju se 3 do 4 puta godišnje, dok se kod održavanja složenih
oblika taj broj povećava.

Razmnožavanje

Posađene biljke treba redovito zalijevati u prvoj godini rasta, osobito za sušnih perioda. Kako bi se sačuvala vlaga u tlu, dobro je zemlju oko biljaka malčirati, na primjer korom drveta. Ako uzmemo u obzir cijenu sadnice i broj komada za formiranje jednog metra živice, znatna sredstva ćemo uštedjeti ako sami razmnožimo šimšir. Najbolje je to učiniti reznicama. Reznice se uzimaju u srpnju ili kolovozu sa dobro razvijenih biljaka. Najkvalitetnije su vršne reznice duge 10 do 15 cm. Sa donje polovice reznice uklone se svi listovi, reznica se umoči u prah za ukorjenjavanje i utaknemo ju u zemlju. Zemlju možemo sami napraviti od jednakih dijelova treseta i riječnog pijeska ili kupiti gotovi supstrat. Kada sve reznice utaknemo u zemlju, dobro ih zalijemo i prekrijemo prozirnom folijom. Posudu smjestimo na sjenovito mjesto. Optimalna temperatura ukorjenjavanja je 23 do 27 °C, uz vlagu zraka oko 80%. Reznice treba redovito orošavati i prozračivati. Nakon 3 do 4 mjeseca reznice će pustiti korijenje. Sada biljke presađujemo u lončiće gdje ćemo ih njegovati do sadnje na stalno mjesto ili u veće posude.

Šimšir na ornamentalnim gredicama


Sa crtaće daske na gredicu

Ornamentalnu gredicu nije teško napraviti. U vrt obavezno ponesite svoj predložak uzorka ornamenta. Najbolje je ponijeti vjeran uzorak. Postavite raster na podlogu (na primjer 20 x 20 cm). Na iscrtanom rasteru postavite malene štapiće na sve četiri strane zamišljenih kvadrata. Razapnite uže između nasuprotnih štapića. Sada je raster gotov.



Ispod i iznad


Razdijelite biljke prema pješčanim oznakama. Na mjestima gdje se križaju označeni putevi, gornji označeni dio zasadite kao red. Na mjestima križanja (čvorovima) stoje grmolike biljke, više rastom. Najbolje da vodite jednu liniju preko druge kako ne biste pogriješili.
Biljke pažljivo zasadite kako ne biste uništili oznake. Biljke - lončanice sadite usko, jednu uz drugu dok prijesadnice sadite s razmakom.




S pijeskom i štapićima

Označite linije ornamenta štapićima te povucite liniju svijetlim pijeskom. Krivo iscrtane pješčane linije mogu se vrlo brzo i lako popraviti. Na mjestima gdje se linije križaju, glavnu nacrtajte neisprekidanu dok onu donju na tim mjestima prekinite.

Savjet
Upotrijebite li razne nijanse pijeska, lakše ćete označiti gornje i donje linije sadnje.

Brzo gotovo
Male ornamentalne gredice poput ove (3 m x 3 m) bit će gotove već nakon nekoliko sati. Šljunak u međuprostoru osigurat će njihovu čvrstoću i ujedno spriječiti neželjeni korov.




Autor: Darko Kantoci, dipl. ing.


Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Hortikultura Šimšir Grm Sadnja Rezidba Prihrana


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Priroda je umjetnica sama po sebi, ali ne treba zanemariti ni kreativnost ljudi koji u njoj vide podlogu za svoja umjetnička djela. Bilo da se radi o zanimljivim instalacijama ili običnoj uličnoj umjetnosti, prizori poput ovih na fotografij... Više [+]