• Tvrtka Salvia d.o.o
  • 11.06.2017. 12:00

Samonikla dalmatinska kadulja izvozni proizvod

Obitelj Lucije Skračić s Kornata samoniklu kadulju sa svojih pašnjaka destilacijom perađuje u eterična ulja, a dobiva od nje hidrolat i od listića biljke čaj. Kadulja s tog bisera Jadrana jačeg je mirisa a kvalitetom je zanimljiva i inozemnom tržištu!

  • 2.771
  • 378
  • 0

"Posljednjeg dana stvaranja Bog poželi okruniti vlastito djelo i tada iz suza zvijezda i daha, stvori Kornatsko otočje". Rekao je to o Kornatima glasoviti nobelovac George Bernard Shaw kada su ga proveli kroz taj biser Jadrana. U srcu tog otočja na krševitom kamenu i zemlji predaka, skrasila se obitelj Lucije Skračić (tvrtka Salvia d.o.o) čije je osebujno imanje oplemenjeno samoniklom kaduljom. Salvija officinalis zapravo je kaže nam gospođa Lucija ljekovita kadulja.

Skrivajući se iza kamenja sa ljubičastim cvjetovima ali i prpošno uzdižući, raste kadulja na škrtoj i nerijetko suhoj zemlji jer na Kornatima vode kronično nedostaje. Tamošnji se poljoprivrednici, nekolicina njih snalaze kako znaju i umiju, pa imaju spasonosne gusterne uključujući i onu koju je davno izgradila Austrougarska carevina.

Otočna kadulja jačeg mirisa i eteričnog ulja

Veliko je to zidano zdanje u koje, doznajemo, može stati gotovo desetak vagona vode, pa to obitelji(ma) dobro dođe. Posebice kada počnu s destilacijom samonikle kadulje. Na njihovim pašnjacima rasprostrla se kadulja, čista i ekološka jer kakva bi drukčije i mogla biti u tom božanskom ozračju. Ima(ju) stoga eko ali i oznaku kvalitete "hrvatski otočni proizvod". S njime se, doznajemo, sve više upoznaju i turisti, nemalo Austrijanci, Nijemci, Englezi. Dive se Kornatima, prirodi, tamošnjim maslinicima, stablima badema i drugog bilja poput metvice, sikavice, smilja... I tamošnje je voće, kaže gospođa Lucija, malo i kržljavo, ali ukusno i aromatično a isti je slučaj s kaduljom i drugim ljekovitim biljem.

Spoj kamena i zemlje crvenice

Za razliku od one kontinentalne koja raste duž dalmatinske obale, otočna je kadulja (poznata je u svijetu i kao dalmatinska), jačeg mirisa pa je takvog i eteričnog ulja. Raste ona na škrtoj zemlji crvenici kojom nerijetko hode stada ovaca, koje se i posluže ljekovitim travama, kao i kune kojih ima na otoku. Kornati su cijeli pokriveni kaduljom, otkriva naša sugovornica, dodajući kako osim na svojim pašnjacima na više od deset hektara, "nešto zemlje imaju i u najmu" jer nemalo je otok privatno vlasništvo.

Berba ljeti zbog najjače koncentracije eteričnog ulja

Sunčanih je dana na Kornatima dosta, a u takve će u ljeto, obitelj krenuti sa berbom kadulje, jer je tada u biljci najjača koncentracija eteričnog ulja. Već u četiri sata ujutro starta se s branjem a u devet se završava, jer se zemlja brzo zagrije. U poslu sudjeluje cijela obitelj (suprug i sinovi), a nakon što se pobere, kadulja se u vrećama dopremi do destilerije gdje se (is)jecka pa posloži u kotao u koji stane 500 litara vode.

U destilacijski kotao stane 100 kg kadulje i 500 litara vode

Pohrani se u njega i sto kilograma kadulje. Za vrijeme obrade stvara se para koja prolazi kroz biljni materijal i povlači iz njega eterična ulja, objašnjava gospođa Lucija proces destilacije u kojem se eterično ulje odvaja od vode plivajući na površini. Voda je(st) hidrolat biljke koji sadrži sitne čestice koje se kasnije mikrofiltriraju, a rok mu je dvije godine. Kada je o eteričnim uljima riječ, ona se pohranjuju u staklene bočice dobro zatvorene i tamne (ne treba ih držati u dodiru s toplinom i na suncu), a o tome koliko se eteričnog ulja dobije od 100 kilograma kadulje, gospođa Lucija kaže kako sve "ovisi kada se biljka bere".

Za više od kilograma eteričnog ulja, jer prodavali su ga na veliko, dobivali su oko 100 eura pa su kasnije od toga odustali. Prešli su zato na svoja pakiranja koja kao otočni proizvod plasiraju na tržište u Zagrebu (Ilica, Vlaška) pa im hidrolat od 100 ml košta 60 kuna, 300 je 129, a pola litre stoji 177 kuna.

Za 6ml eteričnog ulja 43 kune

Eterična ulja prodaju po 6 ml za 43 kune i 20 ml za 120 kuna. Imaju Skračići i svoj čaj od lista kadulje kojeg prodaju po 25 kuna a planiraju ga kaže naša sugovornica ubuduće i rezati. Kadulja je postala život obitelji, utoliko više jer im sama raste na kornatskom kamenjaru udaljenom od kopna 10 milja. Posebice je u obitelji "ljekovito" kada se obavlja destilacija biljke, jer se tada kaže gospođa Lucija kućom širi krasan miris ljekovitih trava.

To više jer su posadili i nešto smilja na 7.000 kvadrata, koje im nije najbolje uspjelo jer se dio, zbog suše posušio. Ipak, od namjere proširenja površine pod smiljem neće odustati kao ni od eksperimentalnog uvođenja pokojeg nasada ružmarina, metvice a nije isključena ni sikavica (dobra je za čišćenje jetre) koje također ima na otoku. Obitelj bi mogla preraditi dosta kadulje, samo da imaju organiziranu prodaju jer ovako dosta sami traže tržište a i sav je posao na otoku skuplji nego na kopnu.

Samonikla biljka s krša

Počevši od transporta robe do primjerice dolaska (skupog) broda vodonosca ako na otocima ponestane vode. Da bi do njih doplovio mora se kaže "naručiti" više vode, pa se u tom slučaju narudžbe dogovore iz više kuća. Ističe kako je živjeti na otoku i svojevrsna hrabrost jer kada zapuše jugo a treba se doktor, pomoć je otežana no stanovnici su na to već nekako navikli. Živi se tamo usporenije nego u gradu i svakako zdravije, posebice kada je riječ o biljkama i životinjama.

U posao uz pomoć sredstava samozapošljavanja

Iako kornatski nacionali park većim dijelom godine živi mirno, u ljeto ga turisti prenapuče uključujući i jedini tamošnji im hotel i restoran. Ovih dana pristižu im prvi gosti kaže gospođa Lucija dodajući kako turisti vole šetati i istraživati okoliš Kornata pa i (u)brati ljekovitog bilja. Oni svojeg ne proizvode više no što ga mogu prodati, a da bi i tu stavku poboljšali kontaktiraju s tržištem Njemačke, Poljske i engleskog govornog područja.

U posao s kaduljom i eteričnim uljem naša je sugovornica ušla pomoću obrtnih sredstava samozapošljavanja (oko 30.000 kuna), što je za početak bila uložila u nabavku strojeva, a potporu je iznjedrila i od HAMAG-a (Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije). Iako je još samo ideja, u budućnosti bi Skračići povezali turizam odnosno smještaj i ponudu ljekovitog bilja i karakterističnih eteričih ulja čiste prirode Kornata.


Povezana biljna vrsta

Smilje

Smilje

Engleski naziv: Immortelle | Latinski naziv: Helichrysum sp.

Smilje je trajnica koja pripada rodu Helichrysum iz porodice Asteraceae, a obuhvaća preko šesto različitih vrsta rasprostranjenih diljem svijeta. Kod nas su najznačajnije vrste... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Kornati Kadulja Samonikla Otoci Lucija Skračić Eterična Ulja Hidrolat Gusterne Smilje Tržište Salvia d.o.o


Autorica

Snježana Kratz

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.