Ruj ili nebesko drvo - plišano drvo za prostrana dvorišta

Ovo dlakavo stablo poznato kao ruj odnosno kineski ruj ili nebesko drvo, s cvjetovima koji podsjećaju na pliš, zove se još i kiseli ruj i potječe iz Sjeverne Amerike. Spada u grupu ukrasnog drveća i zbog toga se često sreće u drvoredima i parkovima. Zbog svoje dekorativnosti poželjan je u dvorištima, jer je preko cijele godine koloritan, a kada imate nekoliko stabala, daje odličnu hladovinu. 

Crvena boja lišća i cvjetova

Naraste do desetak metara, ali se kod nas češće sreću primjerci do pet metara. Intenzivnog je rasta, pa se može oblikovati kao drvo ili se izdanci koji izbijaju oko drveta ne sijeku i tada se dobiva grm. Razlog tome je što cijele godine u širokom krugu oko biljke, čak i do 10 metara, izbijaju izdanci. Ako već imate ruj, u proljeće ga treba orezati.

Listovi su mu tamno-zelene boje i podsjećaju na list bagrema. U jesen, listovi su narančasti, a pred zimu dobivaju  jarko crvenu boju. Tada je drvo najdekorativnije. Ruj cvjeta tijekom i krajem ljeta. Krase ga tamno crveni cvjetovi, koji ostaju i preko zime, boje ruža. Cvijet je dužine je oko 15-20 centimetara i u obliku klipa je. Sjemenke su smještene duž klipa i obavijene su crvenim dlačicama, koje podsjećaju na samt.

Lako se razmnožava

Korijen ruja je plitak i lako se širi po površini oko same biljke. Invazivna je vrsta i prati ga loš glas da se izuzetno lako razmnožava, pa i da je "neukrotiv", odnosno da ga je teško iskorijeniti kada ga više ne želimo u dvorištu. Kiseli ruj se razmnožava iz mladica koje niču ispod matičnog stabla. Mnogi uzgajaju ruj iz sjemena, ali je to dugotrajan proces. Najbolje je biljku razmnožavati iz izdanaka, koji se presađuju u studenom.

Ruj brzo raste, i do 30 centimetara mjesečno. Može opstati samo oko 30 godina, a nakon toga stagnira i propada. Imate li prilike i mogućnosti, posadite nekoliko ovih stabala, jer od njih možete formirati lijep hlad.  Sade se u razmaku od 100 do 120 centimetara, kako bi im se krošnje isprepletale.

Drvo podjednako dobro podnosi i sunce i hladovinu, odlično podnosi sušu, a uspijeva čak i na kamenitom i vapnenom tlu.  

Ruj obožavaju pčele

Treba reći i da se tijekom ljeta na vrhu svake grane pojavljuju zelene šišarke iz kojih proviruju žuti cvjetovi. Ovi grozdovi privlače pčele, zbog čega pčelari često sade ruj u blizini svojih košnica. Kada posluži pčelama, intenzivna boja lijepo izgleda i zimi, kada njegove crvene grane i baršunaste šišarke prekrije snijeg. Ovo drvo jedno je od rijetkih koje svojom bojom daju čar ledom okovanom vrtu.

Drvo na koje neće žižak

Drvo ruja je dobro i kao tehničko, odnosno u građevinarstvu. Poznavatelji kažu da je poželjan za izradu krovnih konstrukcija jer je otporan na žižak. Međutim, proces sušenja je nešto kompliciraniji. U gradskim sredinama je poželjan, jer akumulira  teške metale. Stoga ga ima u izobilju u parkovima Londona. Kada se kora drveta ozlijedi, iz njega obilno curi mliječna smolasta masa, koja pri sagorijevanju daje intenzivan miris tamjana. Nekada se koristio i za prirodno bojenje tkanina.

Foto: Magdalena Nenković

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor